Porod je jeftiniji u privatnoj nego u državnoj bolnici

19.11.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Porod je jeftiniji u privatnoj nego u državnoj bolnici


PIŠE Mario Nakić

Ovih dana dio javnosti se zgraža nad odlukom Elle Dvornik da rodi u privatnoj klinici, a ne državnoj bolnici. Moja prva reakcija bi bila, što uopće ikoga briga za tuđi osobni izbor? Ali kad vidim tekstove kakve objavljuju pojedini mainstream portali, potpuno su jasne i reakcije javnosti koja se samo povodi za njima.

"Iako u našim rodilištima rade izuzetni stručnjaci te je, kako pokazuju statistike, briga za bebu i mamu na zavidnom nivou, dio roditelja iz ovih ili onih razloga odlučuje se za privatna rodilišta", započinje tekst autora Saše Jandrijević-Tomasa na portalu Slobodne Dalmacije u kojem, kaže, "ne želimo prozivati mlade roditelje koji su se odlučili za privatnike, nego samo ukazati koliko zapada porod u privatnom rodilištu".

Poduzetnik Saša Cvetojević mu na Facebooku odgovara: "Koja su to NAŠA rodilišta? Smrdljivo privatno nije naše? Što je tu naše? Našizam na najjače."

Dok se mnogi našisti čude "previsokim cijenama" u privatnoj klinici, ja ću podsjetiti na odličan članak prof. Predraga Rajšića koji kaže: "Postojanje poreza kojim se financiraju osnovne usluge istiskuje privatno snabdijevanje istom (ili boljom) uslugom i motivira privatne poduzetnike da se usredotoče na kupce s jačom platežnom moći. Zbog toga su privatne tvrtke naizgled skuplje samo zato što su privatne, ali to je površan dojam."

Naime, samo postojanje državnih bolnica koje su "besplatne" ozbiljno ograničava mogućnosti i slobodu rada privatnog sektora u istoj branši. Kolika god bila cijena tih usluga u privatnom sektoru, čak i da su one turbojeftine, opet bi bile skuplje od onih državnih, koje su "besplatne", odnosno plaćamo ih prisilno od svake plaće. Čak i ako se privatnik potrudi da njegova usluga bude na višem nivou, opet će prosječni građanin u većini slučajeva izabrati onu "besplatnu" opciju. To tjera privatnike u takvim branšama da se moraju specijalizirati isključivo za "skupe" usluge, odnosno za klijente visoke platežne moći kojima cijena ne igra nikakvu ulogu. I zato ljudima sa strane može izgledati kao da je taj privatnik bahato skup, a istina je da drukčije ne bi mogao opstati na tržištu.

A sad malo o samom "besplatnom" zdravstvu. Koordinacija hrvatskih liječnika obiteljske medicine (KoHOM) nedavno je priopćenjem reagirala upozorivši kako su državne bolnice "rupe bez dna":

"Bolnice iz mjeseca u mjesec stvaraju minuse, svakodnevno ostaju bez zdravstvenog kadra, u njima vlada kaos, liste čekanja su tolike da naši pacijenti sve više usluga plaćaju privatnicima ili umru prije nego dočekaju termin pretrage ili pregleda."

Prosječna bruto plaća u Hrvatskoj je 8.104 kune što znači da prosječni radnik u Hrvatskoj svakog mjeseca uplati za zdravstvo minimalno 1.378 kuna, a to je bez dodatnog i dopunskog osiguranja. Prosječni par u Hrvatskoj uplaćuje mjesečno 2.756 kuna za zdravstvo (osnovno osiguranje). To znači, prema cjeniku objavljenom u Slobodnoj, oni za 6 mjeseci rada otplate jedan porod. To nije previsoka cijena, morate priznati. Sad zamislite da taj novac ne moraju uplaćivati državi, nego da ga mogu štedjeti za svoje zdravstvene potrebe. Onda 16.000 kuna za porod ne bi bilo nimalo skupo, zar ne? S druge strane, prosječni par tijekom 30 godina otplati državi 60 poroda. Ispada da su cijene u privatnoj klinici niže nego u državnoj.

Sve bi to bilo jednostavnije i jasnije kad bi se zdravstvo vaučeriziralo poput Švedske pa da korisnici imaju izbor između državnih i privatnih klinika za isti novac koji uplaćuju. Takav bi sustav tjerao i državne bolnice da rade kvalitetnije i vode bolju brigu o svojim pacijentima te da ih shvaćaju onako kako treba - kao svoje klijente.

Sviđa ti se članak? Podrži rad kolumnista Liberala!
VIŠE IZ RUBRIKE:
DRUŠTVO
HRVATSKA
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Zahtjev za ranijim odlaskom u mirovinu u pravilu znači zahtjev za nižom mirovinom.

Sindikalna akcija protiv građana RH

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kad Beljak priča djeci kako su sve škole i bolnice iz bivšeg komunističkog sustava, to je ne samo laž, već i besmislica.

Partizani i ustaše u 21. stoljeću

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Autorska prava mogu i trebaju biti zaštićena i bez gušenja slobode govora. Filtri na društvenim mrežama sasvim sigurno će uvesti cenzuru.

Peticija za spas interneta: Poručite našim europarlamentarcima da nam se prestanu igrati sa slobodom govora!

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Zuzana Čaputova je pravnica i ekološka aktivistica iz socijalno-liberalne stranke, koju su na predsjedničkim izborima podržali konzervativni liberali.

Slovački poučak: Desni populizam se ne pobjeđuje ljevičarenjem nego politikom liberalizma!

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Može se očekivati da će i ostale kreditne agencije podići rejting Hrvatske iz smeća, ali to ne znači da Hrvatska ide u dobrom smjeru.

Hrvatski kreditni rejting više nije u smeću. Što to konkretno znači?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Centralizirana država čini velike nepravde, ne samo među ljudima, već i među županijama. Pa tako kažnjava one produktivnije i nagrađuje one bez produktivnosti.

Međimurska županija ima najveći indeks poduzetništva u RH, a najnižu prosječnu plaću. Kako je to moguće?

Ekonomija

PIŠE: DAVOR NAĐI

Kažnjavanje očito ne pali, ali postoje mjere motivacije.

Kako reducirati izbjegavanje plaćanja poreza na minimum

Ekonomija

PIŠE: BORNA BJEDOV

Kako u isto vrijeme pomoći ljudima kada financijski posrnu da ne padnu na dno i motivirati ih da ne ostanu doživotno ovisni o državnoj pomoći?

Negativni porez na dohodak - staro rješenje za vječni problem

Ekonomija

PIŠE: HRVOJE MARKOVIĆ

Često čujemo zahtjeve za nacionalizaciju bankarskog sektora zato što strani vlasnici banaka iznose dobit iz Hrvatske. Kako bi bilo da su te banke u državnom vlasništvu?

Kako bi bilo da su banke u Hrvatskoj državne?

Ljudska prava

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Problem sa zaštićenim najmoprimcima u Hrvatskoj puno je širi. Država je zakazala u zaštiti privatnog vlasništva.

Tko je kriv što ljudi ne mogu koristiti vlastite nekretnine?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Stjepan Radić se okreće u grobu, ali on više ionako nije ikona za vodstvo HSS-a. Njihove su ikone sada oni koji su protjerivali i zatvarali HSS-ovce.

Beljak se slaže s HDZ-om: Hrvatsku je uništio neoliberalizam!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Francuska svejedno uvodi porez za najveće tehnološke gigante na svojoj nacionalnoj razini, a isto će učiniti i Španjolska. Koliko je to dobra ideja?

Irska i skandinavske zemlje nisu dozvolile uvođenje novog poreza na razini EU. Evo zašto je to važno...

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: