FOTO: RTL
ČITATELJI OCIJENILI
4

Postoji dobar razlog zašto Hrvati nemaju povjerenja u svoju nacionalnu valutu

PIŠE Branimir Perković
15.11.2017.

Postoji dobar razlog zašto Hrvati nemaju povjerenja u svoju nacionalnu valutu

Ovih dana se intenzivno raspravlja o uvođenju eura u Hrvatskoj i traže se argumenti za i protiv. Jedan od argumenata za uvođenje eura je taj što građani RH načelno ne vjeruju u kunu, što znači da je velika većina kredita u eurima i sve veće vrijednosti se izražavaju u eurima (kada ste zadnji put razgovarali o cijeni stana ili automobila u kunama?). Ta činjenica ograničava mogućnosti monetarne politike jer HNB ne može devalvirati kunu, a da istodobno ne narastu rate otplate kredita.

Kuna je od 1994. jako stabilna valuta. Iako Hrvatska deklarativno provodi režim fluktuirajućeg tečaja, što znači da tečaj valute nije fiksiran prema nekoj stranoj valuti i ne postoji gornja ili donja razina tečaja koji je HNB dužan „braniti“, u praksi se ipak s vremena na vrijeme intervenira na tržištu kako bi se održao tečaj kune stabilnim. Primarna zadaća HNB-a je da održava stabilnost cijena, tj. da održava stopu inflacije niskom, i tu zadaću je HNB svih ovih godina dobro obavljao.

Slika 1. prikazuje kretanje stope inflacije u Hrvatskoj od 1999. do rujna 2017. godine. Kao što vidimo, prosječna godišnja stopa inflacije nije prelazila 6,1% koliko je bila 2008. godine (iako je par mjeseci inflacija bila i iznad 8%). Od 2013. do 2016. imali smo blagu deflaciju tj. pad opće razine cijena, što je potencijalno veća opasnost od inflacije. Iako deflacija zvuči primamljivo, jer svi potrošači bi htjeli snižavanje cijena, problem je što deflacija znači i manje prihode i marže za kompanije. To zauzvrat dovodi do otkaza, slabijeg zapošljavanja i stagniranja plaća. Deflacija također uzrokuje i probleme na financijskim tržištima, kao što na primjeru Japana koji se tijekom 1990-ih borio s prolongiranom deflacijom koja je dijelom odgovorna za „Izgubljeno desetljeće“ kako se taj period naziva u kontekstu gospodarskog razvoja Japana.

Slika 1 - stopa inflacije u Hrvatskoj

Izvor: TradingEconomics, DZS


Znači, za pronalazak krivca zbog kojeg građani RH ne vjeruju nacionalnoj valuti moramo tražiti dalje u prošlost, u vrijeme Jugoslavije. Jugoslavija se 80-ih gospodarski raspadala, a najbolji pokazatelj je bila upravo inflacija koja je bila prvo visoko galopirajuća (između 40-50%) pa je prešla u hiperinflaciju (iznad 50 % godišnje).

Godišnja inflacija u Jugoslaviji je već 1981. prelazila velikih 40% (usporedite to s Hrvatskom koja ne prelazi 6,1%), a to je bio samo početak. Kada inflacija dosegne tu razinu, onda se ona samo ubrzava iz galopirajuće (10-40%) u hiperinflaciju (iznad 50 %), a kada prijeđe u fazu hiperinflacije, onda ju je jako teško kontrolirati.



Jedan od uzroka gospodarskih problema Jugoslavije je bila naftna kriza koja je strašno pogodila Jugoslaviju koja je htjela svu svoju industriju zasnivati na do tada jeftinoj nafti. Slijedila je oskudica deviza i nafte, a to je prouzročilo i sekundarnu krizu nekih elementarnih proizvoda, a ne samo da se neko vrijeme vozilo automobile po pravilu par-nepar. Naravno, naftna kriza je samo ubrzala proces gospodarskog raspada Jugoslavije i dodatno iskristalizirala sve strukturne probleme takvog načina vođenja gospodarstva.

Kompanije u Jugoslaviji su bile mahom gubitaši i sasvim neefikasne te tehnološki zaostale u odnosu na kompanije sa zapada. Godišnji gubici poduzeća u Jugoslaviji su 1989. godine iznosili čak 15% BDP-a. Jugoslavija je bila, suprotno narodnom mitu, visoko zadužena država i 1983. godine je službeno bankrotirala, tj. nije mogla više vraćati svoje dugove. Kad zaduživanje više nije bilo moguće, prešlo se na inflatorno financiranje gubitaka, tj. tiskalo se sve više novčanica kako bi se isplatile plaće, što nije riješilo ništa, a uzrokovalo je hiperinflaciju.

Razmjeri te hiperinflacije su bili astronomski. Prema službenim podacima kumulativna inflacija od siječnja 1980. do siječnja 1990. je iznosila 733.467,3 posto. Za usporedbu, od siječnja 1994. do siječnja 2017. je iznosila 72,4 posto. Mislim da je to dovoljan pokazatelj razmjera brzine i intenziteta propasti Jugoslavije.

Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Skandinavske zemlje djeluju poput lanca. Kada jedna vlada učini nešto smjelo i obećavajuće, onda odmah i druge susjedne države učine isto. To je konkurentnost i ona rezultira prosperitetom.

Kako je Švedska postala centar startupa i predvodnica pro-business politike za cijelu Europu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dejan Kovač je doktor ekonomije, jedini Hrvat zaposlen na sveučilištu Princeton i k tome klasični liberal, rekao nam je bjelovarski gradonačelnik.

Hrebak otkrio HSLS-ovog kandidata za predsjednika RH: Što mislite, hoće li imati šanse?

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Isti ljudi koji se najviše kunu u Ustav i američke vrijednosti, prvi su koji će pljunuti na njih.

Što se zapravo krije iza izjava ʼOni mrze ovu zemljuʼ i ʼNeka odu ako im se tu ne sviđaʼ?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Sutra će Konzervativna stranka birati novog predsjednika, a u srijedu će ta osoba postati premijer. Ovo je najvjerojatniji nasljednik Therese May.

Tko je Boris Johnson, vjerojatno novi britanski premijer?

Društvo

PIŠE: DAVOR NAĐI

Valja istaknuti pozitivne pomake iako još ima dosta prostora za poboljšanje.

[ANKETA] Kako ocjenjujete ministricu Divjak i promjene u obrazovnom sustavu?

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Od nacionalizacije gospodarskih divova i ulaganja u masivne socijalne programe do redova za kruh i života u konstantnom strahu razlika je samo u nekoliko godina.

Propast politike ʼdobrih namjeraʼ: Neimaština i očaj u Venezueli kao u ratnim zonama

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Bosanskohercegovački novinar je iznio niz neistina i nebuloza o hrvatskom i turskom turizmu.

Zašto mediji prenose dezinformacije o hrvatskom i turskom turizmu koje je proširio Erdoganov fan?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Najveći pobornik povećanja minimalne plaće u SAD-u na 15 dolara po satu, svoje radnike plaća manje od toga.

Pobuna radnika u Sandersovom stožeru: Traže veće plaće i tvrde da su izrabljivani

Politika

PIŠE: SANDRA PAŠKVAN

Oni koji se najviše kunu u poštenje, često nisu takvi kako se predstavljaju u javnosti. Pogledajte kako izgledaju postupci Povjerenstva za sukob interesa protiv nekih članova Mosta i Živog zida.

Treći putevi, poštenje i sukob interesa

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nakon Islanda i Švedske, lijevu vladu dobile su ove godine Finska i Danska. Još je samo Norveška ostala kao posljednji bastion konzervativno-liberalne uprave.

Skandinavija je ozbiljno skrenula ulijevo, ali najzanimljivija je nova premijerka Danske

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dennis Prager svjedočio je pred američkim Senatom gdje je ponovio svoje optužbe da Youtube cenzurira 20 posto njegovog sadržaja, i to 'samo zato što je konzervativac'.

Konzervativni youtuber, koji optužuje Google za cenzuru, manje je ʼcenzuriranʼ od ljevičara

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Primijetio sam da jako puno ljudi ne razumije kako funkcionira ovaj temeljni zakon tržišne ekonomije pa je potrebno objasniti na najjednostavniji način.

Ekonomija za neznalice (1): Zakon ponude i potražnje

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: