FOTO: RTL
ČITATELJI OCIJENILI
4

Postoji dobar razlog zašto Hrvati nemaju povjerenja u svoju nacionalnu valutu

PIŠE Branimir Perković
15.11.2017.

Postoji dobar razlog zašto Hrvati nemaju povjerenja u svoju nacionalnu valutu

Ovih dana se intenzivno raspravlja o uvođenju eura u Hrvatskoj i traže se argumenti za i protiv. Jedan od argumenata za uvođenje eura je taj što građani RH načelno ne vjeruju u kunu, što znači da je velika većina kredita u eurima i sve veće vrijednosti se izražavaju u eurima (kada ste zadnji put razgovarali o cijeni stana ili automobila u kunama?). Ta činjenica ograničava mogućnosti monetarne politike jer HNB ne može devalvirati kunu, a da istodobno ne narastu rate otplate kredita.

Kuna je od 1994. jako stabilna valuta. Iako Hrvatska deklarativno provodi režim fluktuirajućeg tečaja, što znači da tečaj valute nije fiksiran prema nekoj stranoj valuti i ne postoji gornja ili donja razina tečaja koji je HNB dužan „braniti“, u praksi se ipak s vremena na vrijeme intervenira na tržištu kako bi se održao tečaj kune stabilnim. Primarna zadaća HNB-a je da održava stabilnost cijena, tj. da održava stopu inflacije niskom, i tu zadaću je HNB svih ovih godina dobro obavljao.

Slika 1. prikazuje kretanje stope inflacije u Hrvatskoj od 1999. do rujna 2017. godine. Kao što vidimo, prosječna godišnja stopa inflacije nije prelazila 6,1% koliko je bila 2008. godine (iako je par mjeseci inflacija bila i iznad 8%). Od 2013. do 2016. imali smo blagu deflaciju tj. pad opće razine cijena, što je potencijalno veća opasnost od inflacije. Iako deflacija zvuči primamljivo, jer svi potrošači bi htjeli snižavanje cijena, problem je što deflacija znači i manje prihode i marže za kompanije. To zauzvrat dovodi do otkaza, slabijeg zapošljavanja i stagniranja plaća. Deflacija također uzrokuje i probleme na financijskim tržištima, kao što na primjeru Japana koji se tijekom 1990-ih borio s prolongiranom deflacijom koja je dijelom odgovorna za „Izgubljeno desetljeće“ kako se taj period naziva u kontekstu gospodarskog razvoja Japana.

Slika 1 - stopa inflacije u Hrvatskoj

Izvor: TradingEconomics, DZS


Znači, za pronalazak krivca zbog kojeg građani RH ne vjeruju nacionalnoj valuti moramo tražiti dalje u prošlost, u vrijeme Jugoslavije. Jugoslavija se 80-ih gospodarski raspadala, a najbolji pokazatelj je bila upravo inflacija koja je bila prvo visoko galopirajuća (između 40-50%) pa je prešla u hiperinflaciju (iznad 50 % godišnje).

Godišnja inflacija u Jugoslaviji je već 1981. prelazila velikih 40% (usporedite to s Hrvatskom koja ne prelazi 6,1%), a to je bio samo početak. Kada inflacija dosegne tu razinu, onda se ona samo ubrzava iz galopirajuće (10-40%) u hiperinflaciju (iznad 50 %), a kada prijeđe u fazu hiperinflacije, onda ju je jako teško kontrolirati.



Jedan od uzroka gospodarskih problema Jugoslavije je bila naftna kriza koja je strašno pogodila Jugoslaviju koja je htjela svu svoju industriju zasnivati na do tada jeftinoj nafti. Slijedila je oskudica deviza i nafte, a to je prouzročilo i sekundarnu krizu nekih elementarnih proizvoda, a ne samo da se neko vrijeme vozilo automobile po pravilu par-nepar. Naravno, naftna kriza je samo ubrzala proces gospodarskog raspada Jugoslavije i dodatno iskristalizirala sve strukturne probleme takvog načina vođenja gospodarstva.

Kompanije u Jugoslaviji su bile mahom gubitaši i sasvim neefikasne te tehnološki zaostale u odnosu na kompanije sa zapada. Godišnji gubici poduzeća u Jugoslaviji su 1989. godine iznosili čak 15% BDP-a. Jugoslavija je bila, suprotno narodnom mitu, visoko zadužena država i 1983. godine je službeno bankrotirala, tj. nije mogla više vraćati svoje dugove. Kad zaduživanje više nije bilo moguće, prešlo se na inflatorno financiranje gubitaka, tj. tiskalo se sve više novčanica kako bi se isplatile plaće, što nije riješilo ništa, a uzrokovalo je hiperinflaciju.

Razmjeri te hiperinflacije su bili astronomski. Prema službenim podacima kumulativna inflacija od siječnja 1980. do siječnja 1990. je iznosila 733.467,3 posto. Za usporedbu, od siječnja 1994. do siječnja 2017. je iznosila 72,4 posto. Mislim da je to dovoljan pokazatelj razmjera brzine i intenziteta propasti Jugoslavije.

Sviđa ti se članak? Podrži rad kolumnista Liberala!
VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
HRVATSKA
O autoru
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr >>VIŠE
Novo na Liberalu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mi vidimo dobro u muškarcima - poruka je koju svojim budućim kupcima šalje Egard Watches.

OVO se zove marketing usmjeren prema muškarcima: Kompanija za luksuzne satove odgovorila Gilletteu (video)

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Trebamo se zapitati što nam je važnije. Je li nama u interesu da susjedu crkne krava ili da i mi i oni imamo više mlijeka?

Dva ključna razloga zašto Hrvatska treba poduprijeti ulazak Srbije u EU

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nije trebalo dugo čekati, na Youtubeu se pojavio odgovor na feminističku reklamu Gillettea.

ʼThe Best She Can Getʼ: Odgovor na Gillette reklamu je brutalan (video)

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Danski ekonomski think thank objavio je analizu u kojoj na 20 stranica uspoređuju dansko i američko gospodarstvo.

Danskim ekonomistima prekipjelo: ʼDanska nije socijalistička, imamo veće ekonomske slobode od SAD-aʼ

Društvo

PIŠE: ĐINO KOLEGA

Feminizam naš svagdašnji i filovanje paprike. S guza. Zvuči kao početak odličnog vica.

Moj najdraži vic o filovanju

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mediji uporno ponavljaju kako je Amerika već imala period kad je najviša stopa poreza na dohodak iznosila preko 90 posto. Ali prešućuju jednu stvar...

ʼGreen New Dealʼ je utopija. Bez obzira na ičije želje, nitko neće plaćati porez od 70%

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Jučerašnji događaji pokazuju da se hrvatska politika nije makla iz 1991. godine. Tada je zemlja bila u ratu, a danas političarima rat nedostaje jer se s aktualnim problemima ne mogu uhvatiti u koštac.

Neka se Plenković i Grmoja fizički obračunaju, inače ljudi neće znati za koga da glasaju

Politika

PIŠE: IVA GRGIĆ

Prozivke Bulja i Grmoje jasno pokazuju da Most ozbiljno puca na desnicu. Plenković je izgubio živce jer su ga pogodili tamo gdje je najslabiji.

Počinje rat na desnici: Hoće li Most preuzeti dio desnog biračkog tijela HDZ-u?

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ne postoji takav zakon u Hrvatskoj niti u bilo kojoj drugoj zapadnoj demokraciji, koji zahtijeva od građana da ustanu tijekom intoniranja himne.

Zašto Penava proziva klince? Nitko nije dužan ustati na himnu!

Ekonomija

PIŠE: CHRIS EDWARDS

Velika studija koju su stručnjaci Svjetske banke i Ujedinjenih naroda napravili još 2010. otkriva načine kako protržišne politike mogu umanjiti stradavanje stanovništva u prirodnim katastrofama.

Ekonomija klimatskih promjena: protržišnim reformama protiv posljedica globalnog zagrijavanja

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ovo nije prvi put da Nicolas Maduro uvjerava javnost svoje zemlje da ima nadnaravne moći.

Predsjednik Venezuele tvrdi da se vratio iz budućnosti: ʼUvjeravam vas, sve će biti u reduʼ

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Nema socijalističke zemlje koja je ikada uspjela dugoročno ostvariti demokratski sustav. Za to postoji logično objašnjenje.

Demokratski socijalizam je oksimoron - ne funkcionira čak ni u teoriji

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: