FOTO: HRT/Youtube
ČITATELJI OCIJENILI
5

Pravobraniteljica: 'Nema diskriminacije u vojnom roku'

PIŠE Mario Nakić
10.8.2017.

Pravobraniteljica: 'Nema diskriminacije u vojnom roku'


PIŠE Mario Nakić

Hrvatski su mediji nedavno brujali o ponovnom uvođenju vojnog roka, a u srednjim školama pojavio se i upitnik. Većina političara, pogotovo onih na vlasti, podupire tu ideju, a potvrdila ju je i predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović izjavivši kako ona ipak ne bi to nazvala vojnim rokom. "Riječ je o nekoliko tjedana u kojima bi se mladići i djevojke naučili kako reagirati u hitnim situacijama", objasnila je predsjednica.

Prema pisanju Večernjeg lista riječ je o "light" vojnom roku u trajanju 30 dana, s time da bi služenje bilo obavezno za mladiće, a dobrovoljno za djevojke. Stoga sam poslao upit Višnji Ljubičić, pravobraniteljici za ravnopravnost spolova jer ovdje je očito riječ o diskriminaciji, odnosno drukčijem tretiranju građana s obzirom na spol.

Pravobraniteljica je inače vrlo aktivna kad treba opominjati privatni sektor zbog nekorektnog oglasa za posao, ali u ovom slučaju, kada političari na vlasti najavljuju zakon koji bi na isti način dijelio građane prema spolu, izostala je reakcija ne samo pravobraniteljice, već i brojnih udruga civilnog društva koje se deklarativno bave spolnom ravnopravnošću. Znači li to da država ima ekskluzivno pravo diskriminacije?

Nakon četiri dana stigao mi je odgovor iz Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova. Ona u ovom slučaju ne vidi nikakvu diskriminaciju:

"Prije svega valja naglasiti da Pravobraniteljica dosljedno iznosi službena stajališta institucije kada se radi o situacijama u kojima postoji službena odluka ili prijedlog. U konkretnom slučaju nema takve odluke, pa čak niti nacrta prijedloga. Radi se o ideji koja je u ranoj fazi javne rasprave.

Pravobraniteljica naglašava kako nejednak zakonski tretman temeljen na spolu, ne znači ujedno i postojanje spolne diskriminacije. Različiti zakonski kriteriji primjerice postoje po pitanju rodiljnog dopusta za muškarce i za žene, što također ne predstavlja spolnu diskriminaciju. Uvažavanje bioloških različitosti među spolovima i različitih potreba koje iz tih različitosti proizlaze u načelu ne predstavlja diskriminaciju.

Također, baš kao što je uvažio specifične interese i potrebe žena ostavljajući im na izbor služenje vojnog roka, ukoliko se odluči na uvođenje opće obveze služenja vojnog roka, zakonodavac bi također imao obvezu da u što je moguće široj mjeri uvaži i određene specifične razloge za muškarce, konkretne pojedince, kojima bi se na temelju takvih opravdanih razloga legalno omogućilo izuzeće od načelne opće obveze služenja vojnog roka."


Ovakav odgovor nije neočekivan, ali je prilično nejasan. Kakve su to "biološke različitosti među spolovima" koje određuju da muškarac mora proći vojsku, a žena ne? Nije li to razmišljanje onog tradicionalnog, patrijarhalnog društva gdje je "muškarcu mjesto s puškom u rovu, a ženi u kuhinji"? Znači li to da su žene nesposobne za takvu obavezu kao što je vojni rok? Ja stvarno ne vidim nikakvo logično objašnjenje po kojem bi se u ovom slučaju mogla praviti bilo kakva razlika prema spolu.

Zamislite, recimo, da vrate u škole predmet domaćinstvo, ali tako da bude obavezan za djevojčice, a dobrovoljan za dječake. Prvo, ne vjerujem da bih u tom slučaju morao slati upit i čekati četiri dana na odgovor pravobraniteljice, prilično sam siguran da bi odmah po prvim najavama javno reagirala u svim relevantnim medijima. Skočile bi i sve feminističke udruge optuživši državu za diskriminaciju, a aktualnu vlast za nametanje konzervativnog, patrijarhalnog svjetonazora. I bile bi u pravu. I ja bih se pobunio protiv takvog odnosa prema spolnoj ravnopravnosti. Međutim, koja je razlika između te dvije situacije osim što je u ovom slučaju reakcija izostala?

Možda je ovaj put reakcija izostala jer je ta nezahvalna obaveza psihičkog i fizičkog maltretiranja nametnuta krivom spolu? Onom za koji se u patrijarhalnom društvu pretpostavlja da mora snositi veći teret? Onda mogu zaključiti samo da ta njihova borba za "ravnopravnost spolova" zapravo nije borba za ravnopravnost spolova nego za NEravnopravnost. Jer ravnopravnost nije jednosmjerna cesta.

Sviđa ti se članak? Podrži rad kolumnista Liberala!
VIŠE IZ RUBRIKE:
LJUDSKA PRAVA
HRVATSKA
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: BORNA BJEDOV

Kako u isto vrijeme pomoći ljudima kada financijski posrnu da ne padnu na dno i motivirati ih da ne ostanu doživotno ovisni o državnoj pomoći?

Negativni porez na dohodak - staro rješenje za vječni problem

Ekonomija

PIŠE: HRVOJE MARKOVIĆ

Često čujemo zahtjeve za nacionalizaciju bankarskog sektora zato što strani vlasnici banaka iznose dobit iz Hrvatske. Kako bi bilo da su te banke u državnom vlasništvu?

Kako bi bilo da su banke u Hrvatskoj državne?

Ljudska prava

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Problem sa zaštićenim najmoprimcima u Hrvatskoj puno je širi. Država je zakazala u zaštiti privatnog vlasništva.

Tko je kriv što ljudi ne mogu koristiti vlastite nekretnine?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Stjepan Radić se okreće u grobu, ali on više ionako nije ikona za vodstvo HSS-a. Njihove su ikone sada oni koji su protjerivali i zatvarali HSS-ovce.

Beljak se slaže s HDZ-om: Hrvatsku je uništio neoliberalizam!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Francuska svejedno uvodi porez za najveće tehnološke gigante na svojoj nacionalnoj razini, a isto će učiniti i Španjolska. Koliko je to dobra ideja?

Irska i skandinavske zemlje nisu dozvolile uvođenje novog poreza na razini EU. Evo zašto je to važno...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Frankovićeva izjava da će zabraniti prodaju na gradskoj površini ako netko ponudi više od Grada vrlo je jasna poruka privatnom sektoru koji Grad Dubrovnik vidi kao svoju konkurenciju.

Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom

Zanimljivosti

PIŠE: LIBERAL.HR

Povod je bio Trumpov tvit, a Greenpeace sada tvrdi da Patrick Moore nije bio njihov osnivač iako su još donedavno imali njegovo ime na popisu osnivača.

Greenpeace optužio jednoga od svojih osnivača da je ʼkupljenʼ jer je kritizirao Green New Deal

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Ministrica koja godinama postavlja suluda pravila zbog kojih mnogi poduzetnici nisu mogli povući novac iz EU fondova, sada ne prolazi državna pravila. Fali joj jedan papir.

Ministricu stigla njena karma. Trebamo li stvarno imati razumijevanja za tu isteklu vozačku?

Politika

PIŠE: DAVOR NAĐI

Ministar rada i mirovinskog sustava je dao dvije prilično nesuvisle izjave u kojima pobija sam sebe.

Pavić: Vlada ne može dekretom odrediti plaću od 7.500 kn, ali može od 3.000 kn

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

U županiji s tolikom koncentracijom uhljeba, održavanje demokratskih izbora nema smisla.

U Ličko-senjskoj županiji dvije trećine zaposlenih je uhljebljeno u javnom sektoru. Izbori su besmisleni.

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Usprkos optužbama nekih bivših zaposlenica kako tvrtka diskriminira žene, istraživanje je pokazalo da su muškarci bili godinama slabije plaćeni od ljepšeg spola.

Seksizam u Googleu: Istražili optužbe da plaćaju žene slabije pa došli do iznenađujućeg zaključka

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska dobrim dijelom živi od turizma, ali u medijima se svake godine ponavljaju isti mitovi o štetnosti koje turizam sa sobom nosi.

Razbijanje standardnih hrvatskih mitova o turizmu

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: