FOTO: HRT/Youtube
ČITATELJI OCIJENILI
5

Pravobraniteljica: 'Nema diskriminacije u vojnom roku'

PIŠE Mario Nakić
10.8.2017.

Pravobraniteljica: 'Nema diskriminacije u vojnom roku'


PIŠE Mario Nakić

Hrvatski su mediji nedavno brujali o ponovnom uvođenju vojnog roka, a u srednjim školama pojavio se i upitnik. Većina političara, pogotovo onih na vlasti, podupire tu ideju, a potvrdila ju je i predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović izjavivši kako ona ipak ne bi to nazvala vojnim rokom. "Riječ je o nekoliko tjedana u kojima bi se mladići i djevojke naučili kako reagirati u hitnim situacijama", objasnila je predsjednica.

Prema pisanju Večernjeg lista riječ je o "light" vojnom roku u trajanju 30 dana, s time da bi služenje bilo obavezno za mladiće, a dobrovoljno za djevojke. Stoga sam poslao upit Višnji Ljubičić, pravobraniteljici za ravnopravnost spolova jer ovdje je očito riječ o diskriminaciji, odnosno drukčijem tretiranju građana s obzirom na spol.

Pravobraniteljica je inače vrlo aktivna kad treba opominjati privatni sektor zbog nekorektnog oglasa za posao, ali u ovom slučaju, kada političari na vlasti najavljuju zakon koji bi na isti način dijelio građane prema spolu, izostala je reakcija ne samo pravobraniteljice, već i brojnih udruga civilnog društva koje se deklarativno bave spolnom ravnopravnošću. Znači li to da država ima ekskluzivno pravo diskriminacije?

Nakon četiri dana stigao mi je odgovor iz Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova. Ona u ovom slučaju ne vidi nikakvu diskriminaciju:

"Prije svega valja naglasiti da Pravobraniteljica dosljedno iznosi službena stajališta institucije kada se radi o situacijama u kojima postoji službena odluka ili prijedlog. U konkretnom slučaju nema takve odluke, pa čak niti nacrta prijedloga. Radi se o ideji koja je u ranoj fazi javne rasprave.

Pravobraniteljica naglašava kako nejednak zakonski tretman temeljen na spolu, ne znači ujedno i postojanje spolne diskriminacije. Različiti zakonski kriteriji primjerice postoje po pitanju rodiljnog dopusta za muškarce i za žene, što također ne predstavlja spolnu diskriminaciju. Uvažavanje bioloških različitosti među spolovima i različitih potreba koje iz tih različitosti proizlaze u načelu ne predstavlja diskriminaciju.

Također, baš kao što je uvažio specifične interese i potrebe žena ostavljajući im na izbor služenje vojnog roka, ukoliko se odluči na uvođenje opće obveze služenja vojnog roka, zakonodavac bi također imao obvezu da u što je moguće široj mjeri uvaži i određene specifične razloge za muškarce, konkretne pojedince, kojima bi se na temelju takvih opravdanih razloga legalno omogućilo izuzeće od načelne opće obveze služenja vojnog roka."


Ovakav odgovor nije neočekivan, ali je prilično nejasan. Kakve su to "biološke različitosti među spolovima" koje određuju da muškarac mora proći vojsku, a žena ne? Nije li to razmišljanje onog tradicionalnog, patrijarhalnog društva gdje je "muškarcu mjesto s puškom u rovu, a ženi u kuhinji"? Znači li to da su žene nesposobne za takvu obavezu kao što je vojni rok? Ja stvarno ne vidim nikakvo logično objašnjenje po kojem bi se u ovom slučaju mogla praviti bilo kakva razlika prema spolu.

Zamislite, recimo, da vrate u škole predmet domaćinstvo, ali tako da bude obavezan za djevojčice, a dobrovoljan za dječake. Prvo, ne vjerujem da bih u tom slučaju morao slati upit i čekati četiri dana na odgovor pravobraniteljice, prilično sam siguran da bi odmah po prvim najavama javno reagirala u svim relevantnim medijima. Skočile bi i sve feminističke udruge optuživši državu za diskriminaciju, a aktualnu vlast za nametanje konzervativnog, patrijarhalnog svjetonazora. I bile bi u pravu. I ja bih se pobunio protiv takvog odnosa prema spolnoj ravnopravnosti. Međutim, koja je razlika između te dvije situacije osim što je u ovom slučaju reakcija izostala?

Možda je ovaj put reakcija izostala jer je ta nezahvalna obaveza psihičkog i fizičkog maltretiranja nametnuta krivom spolu? Onom za koji se u patrijarhalnom društvu pretpostavlja da mora snositi veći teret? Onda mogu zaključiti samo da ta njihova borba za "ravnopravnost spolova" zapravo nije borba za ravnopravnost spolova nego za NEravnopravnost. Jer ravnopravnost nije jednosmjerna cesta.

VIŠE IZ RUBRIKE:
LJUDSKA PRAVA
HRVATSKA
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ljevičarski youtuber Kyle Kulinski objašnjava zašto je potez Youtubea loš i zašto ga ni ljevičari ne bi trebali slaviti.

Youtube započeo borbu protiv nacizma pa uklonio i antinacistički edukativni sadržaj

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dugogodišnji američki senator je s preko 75 godina postao milijunaš, ali tek nakon što je napisao bestseller. Hrvatski ministri ne moraju napisati bestseller da bi postali milijunaši.

Dva političara i multimilijunaša. Pronađi razliku!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hrvatska i Slovenija su svoj dug otplatile, ali Srbiji je preostalo za otplatiti još 1,7 mlrd. eura.

Srbija još uvijek plaća Titove dugove i otplaćivat će ih sljedeće 22 godine

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mislav Kolakušić ima najrealnije šanse pobijediti na predsjedničkim izborima. Ovo nije podrška već upozorenje.

Svi pričaju o Kolindi i Milanoviću, ali Kolakušić bi mogao iznenaditi. Pripremite se za budućeg predsjednika!

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Otvorene granice su istinski liberalni koncept koji su u prošlom stoljeću najviše promicali neki konzervativni političari.

Otvorene i zatvorene granice

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Most i HSLS su se zakačili oko toga tko se prvi sjetio pokrenuti inicijativu za ustavnu zaštitu vode koja je ustavom već zaštićena.

Tko je gluplji - Most ili HSLS?

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Iako postoji mnogo argumenata i razloga za optimizam, trebamo inzistirati na reformama bez kojih nema značajnijeg rasta.

Hrvatskoj treba brži i zdraviji rast, a bez strukturnih reformi on nije moguć

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Toliki izljevi mržnje prema poslodavcima - onim ljudima koji stvaraju novu vrijednost - i strah od stranih radnika svojstveni su naciji koja ne želi napredak.

Hrvati će jednom morati prihvatiti da su radne migracije - u oba smjera - sasvim normalna pojava

Politika

PIŠE: EDUARD PETRANOVIĆ

Zoran Milanović može ugroziti šanse HDZ-ovoj Kolindi Grabar-Kitarović, a to znači da ne postoji jamstvo HDZ-ove premoći.

Zašto bi kandidatura vođe najgore hrvatske vlade bila dobra za Hrvatsku

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Samo nekoliko sati nakon što je Reuters objavio da su bogataši počeli povlačiti svoje bogatstvo na bankovne račune u Singapuru, izvršna direktorica Hong Konga je proglasila da povlači kontroverzni zakon.

Kako je kapital (zasad) sačuvao autonomiju Hong Konga

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

U nekim ekstremno lijevim krugovima ponavlja se citat iz Misesove knjige po kojemu ispada da je Mises hvalio i slavio fašizam. Je li to točno?

Ovako je Mises pisao o fašizmu 1927.

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Milorad Pupovac ponekad zna ovako izaći iz skrovišta ugroženog manjinca i pokazati svoje pravo bahato lice.

Pupovac odbrusio novinaru na pitanje zašto štiti Plenkovića: ʼNije vaš posao da ispravljate meneʼ

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: