Vezani članci:
Njujorški ljevičari su otjerali Amazon i sad ih mediji sprdaju. Iznenadit će vas ovo, ali ljevičari su u pravu...
Nova njemačka gospodarska strategija pod udarom kritika: ʼZbogom tržišnoj ekonomiji!ʼ
Miletić optužuje Thompsona za fašizam, a primjenjuje Mussolinijev ekonomski model
Ustavni sud potvrdio: Hrvatska je korporatistička država
Socijal-korporatistička partija: Peđa Grbin podržava državno ulaganje u privatni biznis
Ustaše su bili socijalisti, a NDH je promicala korporatizam
Trulež draži od kreativne destrukcije
Desnica prije Trumpa: Pogledajte što su Reagan i H.W. Bush govorili o ilegalnim imigrantima
Profitira li SAD na izvozu plina u Europsku uniju?
Tko ima bolji diplomatski pristup prema Ukrajini - Plenković ili Milanović?
Zveckanje oružjem, prijetnje ratom: Sve što trebate znati o ukrajinsko-ruskom sukobu
Rekli su da će usporiti širenje virusa
Sud u Pennsylvaniji ukinuo obavezne maske u školama
Američki sudovi blokiraju Bidenovu uredbu o obaveznom cijepljenju zdravstvenih radnika
Koliko je skupo biti svjetski policajac?
Vatra u prepunom kazalištu
Odnosi SAD-a i Kine u vrijeme Bidena - što se mijenja?
Teksas zabranio covid-putovnice: ʼNe gazite naše osobne slobode!ʼ
Teksas je prije 2 tjedna ukinuo sve represivne mjere. Što se dogodilo?
Facebook uklonio video s transgender zastavom zbog ʼgovora mržnjeʼ
Ono što Ribić predlaže Hrvatskoj već je srušeno na američkom Vrhovnom sudu
Preliminarno izvješće: Učinci lockdowna u SAD-u
Sasvim očekivano, Trump ne može časno priznati poraz. Ali to nisu mogli ni njegovi protivnici...
Trump, koronavirus i novinari: Iz minute u minutu
Sud u Pennsylvaniji presudio da je lockdown neustavan: ʼUstav ne vrijedi samo po lijepom vremenuʼ
Uhićen bijeli antifašist koji je nožem izbo crnog novinara
Ova žena će se suprotstaviti Bidenu i Trumpu: ʼŽelim da Amerika bude kao Švicarskaʼ
Libertarijanci imaju prvog kongresmena u povijesti: Amash objavio i kandidaturu za predsjednika SAD-a
Demokrati su ove godine imali samo jedan jedini zadatak. Već su ga uprskali...
Prvi put u povijesti većina Amerikanaca podupire potpunu dekriminalizaciju seksualnog rada
Novo na Liberalu:
Zurovec: Prvo smanjiti državnu potrošnju, a onda osloboditi građane nameta
100 dana Mileijeve vlade: Što je dosad učinio?
Subvencioniranje najma je suluda mjera koja će pomoći samo najmodavcima
Milanović manipulira statistikom o mirovinama i obmanjuje javnost
Plenkovićeva vlada ulupala 199.000 vaših eura u portal koji nikoga ne zanima
Ovaj francuski vizionar iz 19. stoljeća sanjao je današnju Europsku uniju
Rezultati Februarske revolucije: profitirali SDP, Možemo i HDZ, gubitnici Centar i Fokus
Otkud sad oni? Članak Sanje Modrić masovno lajkaju Turci
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica Ljubičić
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'
Tko su zapadni palestinofili? Možemo ih svrstati u tri skupine, ovo su njihove karakteristike

Razbijanje mitova: korporatizam i kreativna destrukcija


Piše: Branimir Perković
27.11.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Razbijanje mitova: korporatizam i kreativna destrukcija


Piše: Branimir Perković
27.11.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Korporatizam je povijesno imao puno značenja, od srednjovjekovnih udruženja obrtnika, trgovaca te vojnih i svećeničkih redova preko socijalističkog termina korporativnog solidarizma do fašističke korporativne države.

Danas se taj pojam većinom koristi da se opiše prevelika moć korporacija koje u sprezi s državom kontroliraju pravne, političke i gospodarske procese u svrhu ostvarivanja profita, monopoliziranja tržišta i suzbijanja konkurencije. Naravno, to je sa ekonomski liberalne pozicije nedopustivo jer je slobodno tržište najefikasniji mehanizam ostvarivanja gospodarskog napretka te je svaki oblik korporativne sprege između države i gospodarstva, u smislu da se koristi utjecaj na političke i pravosudne aktere da se kroje legislative koje će ograničavati slobodno tržište i favorizirati pojedine gospodarske subjekte ili druge interesne skupine, nedopustiv.

U javnosti se smatra da takav korporatizam najviše caruje u SAD-u i da multinacionalne kompanije kroz državne institucije SAD-a kroje ne samo zakone u SAD-u nego i u ostatku svijeta. Budimo realni i recimo da se to često događa, bilo putem legalnog lobiranja ili ilegalne političke korupcije. Međutim, ako je to učestalo i ako je to glavno obilježje gospodarstva SAD-a, onda je za očekivati da će velike multinacionalne kompanije to koristiti da zadrže svoju dominantnu tržišnu poziciju te se lista najvećih kompanija neće mijenjati.

Uzimajući tu realnu pretpostavku u obzir možemo vidjeti koliko je istine u tome da je SAD korporativna država bez slobodnog tržišta. Prema Indeksu ekonomske slobode SAD je 17. zemlja u svijetu te spada u "uglavnom slobodna gospodarstva" i gospodarstvo je tek malo slobodnije od Danske (18. mjesto), Švedske (19. mjesto) i Finske (24. mjesto). Ljestvicu predvode Hong Kong, Singapur, Novi Zeland, Švicarska i Australija koje se nalaze u kategoriji apsolutno slobodnih gospodarstava. U kontekstu korporatizma, 17. mjesto u svijetu po ekonomskim slobodama definitivno otklanja sumnju da SAD-om vlada korporatizam. Više bi smisla imalo optužiti skandinavske zemlje za korporatizam jer se po ekonomskim slobodama nalaze nešto niže na ljestvici što znači da su im gospodarstva malo manje slobodna od američkog.

Ekonomska sloboda je dosta širok pokazatelj i nije definitivan dokaz da u SAD-u ne postoji razgranat „korporatizam“, pa je možda bolje pogledati podatke o tome koliko kompanija uspijeva zadržati svoju prevlast na tržištu, tj. postoji li ono što se naziva kreativna destrukcija.

Kreativna destrukcija je pojam koji je skovao austrijsko-američki ekonomist Joseph Schumpeter, a govori o inovacijama i poslovnim ciklusima. Koncept kreativne destrukcije znači da se ekonomska struktura i procesi stalno mijenjaju iznutra, tako da novo uvijek zamjenjuje staro. Nove tehnologije zamjenjuju stare, novi procesi istiskuju stare, nove kompanije zauzimaju mjesta starima. Zanimljivost je da ideja kreativne destrukcije vuče svoj korijen iz pisanja Karla Marxa koji ju je smatrao negativnom, a filozofski korijen se može pratiti sve do Hegelove i Nietzscheove filozofije.

Tehnološki progres i inovacije stalno proizvode nestabilnosti u smislu ako se pojavi novo tehnološko rješenje, onda u većini slučajeva staro tehnološko rješenje postaje suboptimalno. Nove tehnologije će nužno mijenjati i dotadašnje poslovne procese koji su bili ustanovljeni za funkcioniranje u starim uvjetima. Nužno će se poslovni subjekti koji ne prihvate ili sporo prihvate nove tehnologije i procese propadati, a nove kompanije s znanjem upotrebe tih novih tehnologija i procesa će preuzimati tržište. To je neprekinuti krug odumiranja staroga i nastanka novoga, slično kao i u samoj prirodi krug rađanja i umiranja. Bez kreativne destrukcije nema dovoljno brzog napretka, i gospodarstva u kojoj su ti procesi slabiji tokom vremena zaostaju tehnološki i gospodarski. To se dogodilo SSSR-u i Jugoslaviji koji su zbog nepostojanja kreativne destrukcije u socijalističkoj gospodarskoj doktrini vremenom sasvim zaostali tehnološki za gospodarstvima SAD-a, Japana i zapadne Europe.

Koji je najbolji dokaz da kreativna destrukcija u SAD-u postoji i da korporatizam nije primarno obilježje ekonomije?

Ekonomski časopis Forbes još od 1955. godine objavljuje popis „Forbes Fortune 500“ koji sadrži popis 500 najvećih korporacija u SAD-u. Usporedi li se prvi popis iz 1955. s popisom iz 2017. godine, onda se vidi da je na oba pojavljuje samo 59 kompanija, tj. manje od 12% kompanija je bilo na oba popisa, a više od 88% kompanija s liste Forbes 500 je do 1955. je do 2017. propalo, spojilo se s drugom kompanijom ili su pali s liste 500 najboljih kompanija (po prihodima).

Usporedno s istom listom iz 1990., od top 20 kompanija iz 1990. čak njih 14 je ispalo iz top 20 ove godine. Mnoge od njih su jednostavno tehnološki zastarjele, a nisu se na vrijeme preorijentirale na nove tehnologije i procese pa su ostvarila veliki pad prihoda, kao npr. Kodak i nekoliko naftnih kompanija, a zamijenjene su kompanijama kao Apple (računalne tehnologije), AT&T (telekomunikacije), CVS Health i McKesson (farmacija), Amazon (internetska trgovina) itd.

Postoji metodološki problem što do 1995. na popis nisu bile uvrštene korporacije iz uslužnog sektora. Ipak, čak i ako korigiramo metodologiju zbog tog podatka, obrtaj kompanija na listi je vrlo velik. Od 1955. do 1994. je opstalo samo 30,6% kompanija što znači da je bilo 69.4% novih, ili u prosjeku 8,5 novih kompanija svake godine. Izgleda da se proces kreativne destrukcije ubrzao, vjerojatno uslijed ubrzanja tehnološkog napretka i nastanka novih tehnologija i njihovog uvođenja u poslovne procese. U periodu od 1995. do 2016. (39 naspram 21 godina) 37.6% kompanija je otpalo s popisa a 62.4%  kompanija koje se danas nalaze na Forbes 500 nije bilo na njemu 1995. Fantastičnih 14,2 kompanije svake godine!


Izvor: AEI

Izgleda da je kreativna destrukcija itekako stalna sila u gospodarstvu SAD-a te da se uslijed bržeg tehnološkog napretka samo pojačava. Ona je potrebna da bi se ekonomija stalno pomlađivala i rasla, jer u suprotnom dolazi do stagnacije i postupnog odumiranja ekonomske snage. Još jednom se pokazalo da puno ekonomskih mitova nema nikakvog uporišta u stvarnosti, a njima se istodobno služi da bi se osporila efikasnost kapitalizma.

Ti mitovi su široko rasprostranjeni i u Hrvatskoj, pa čak i institucionalizirani, što koči napredak Hrvatske iz tranzicijske zemlje dogovornog kapitalizma, kakav prevladava u Hrvatskoj, ali ne i u SAD-u, sa sveobuhvatnom socijalnom državom u modernu ekonomski liberalnu zemlju širokih ekonomskih i osobnih sloboda.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.