Vezani članci:
Zadrani će neuspješni koncert Rite Ore platiti većom cijenom vode
Voda, vodoopskrba i prava - umjesto rasprave o pravom problemu, širi se strah od privatnika
Tko je gluplji - Most ili HSLS?
Mit o hrvatskim izvorima u stranom vlasništvu
Zašto vodu ne smijemo prepustiti državnom monopolu
Ne padajte na jeftini populizam: Voda nije ljudsko pravo
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Plenković poručio da ga nije briga što građani RH misle o sigurnosnoj politici
Zakon o oporezivanju ʼekstraprofitaʼ bi mogao imati problem s Ustavom. Evo zašto...
Ovaj novinar Indexa je ozbiljno pitao ministra Božinovića zašto nije spriječio prosvjed protiv vlasti
Sudac Abramović: ʼDokazali smo da je panika moćnija od Ustavaʼ
Sud u Pennsylvaniji presudio da je lockdown neustavan: ʼUstav ne vrijedi samo po lijepom vremenuʼ
Danas smo naučili da nitko neće štititi naša ustavna prava, moramo se sami za njih izboriti
Pandorina kutija: Je li koronakriza pokazala kako se lako odričemo ustavnih prava?
Dva groteskna primjera: U Hrvatskoj ni policija ni prekršajni suci ne znaju Ustav
Kuba ukida socijalizam, uvodi tržišnu ekonomiju i privatno vlasništvo
Amerikanci obilježavaju dan kad su ograničili moć vlade
Široka koalicija za neustavnu zabranu rada nedjeljom
Zdeslav Benzon: Želja mi je da Split postane ʼtax freeʼ grad, prijatelj privatnog sektora
Hrebak i Mrak Taritaš trebaju raspustiti svoje stranke i priključiti se matičnom HDZ-u i SDP-u
Je li vrijeme za novu političku opciju na hrvatskoj sceni?
Hrebak objasnio zašto je ponudio koaliciju Startu i Pametnom
Tko razumije taktiku Darija Hrebaka? Ja ne.
Hrebak pozvao na ujedinjenje HSLS-a, Pametnog, Starta i Lipe. Ovo su njihovi odgovori...
HSLS-ov doprinos kampanji ʼDa se bolje razumijemoʼ: Hrebak majstorski spustio Pupovcu i Škori
Kovač sakupio više od 10.000 potpisa
Dežulović razvalio Hrebaka! Našao mu je mrlju od koje će se teško oprati...
Hrebak kod Stankovića - plusevi i minusi
Dario Hrebak izabran za predsjednika HSLS-a: ʼHSLS će biti brana novim uravnilovkamaʼ
HSLS-ov prijedlog: Otpustiti 10 posto nastavnika, ostalima povećati osnovicu i koeficijent
Novo na Liberalu:
'Anti-HDZ' vlada bila bi najveća prijevara birača u povijesti. Evo zašto neće uspjeti
Skoro 200.000 ljudi glasalo je za ovo
Brazilski UFC borac Renato Moicano i šest Misesovih lekcija iz ekonomske politike
Kolosalni poraz ljevice u Zagrebu i cijeloj Hrvatskoj
Privatni sektor je 'zaslužan' za 25% CO2 u atmosferi; najveći zagađivač je država
Možemo želi proširiti obavezu poreza na dohodak
Kakvi su rezultati poreza na ekstraprofit u Hrvatskoj?
Konzervativne udruge traže preko suda da im Tomašević izvjesi zastavu na gradske jarbole. Jesu li u pravu?
Što znači 'pozicija moći'?
Ante Mandarić: Bit ću glas protiv nepravde, bez obzira s koje strane dolazila
Izborni kompas FPZG-a ima ozbiljne nedostatke koji mogu dovesti do vrlo zbunjujućih rezultata
Spolne kvote su silovanje demokracije
Imaju li biskupi u sekularnoj državi pravo komentirati politiku? Da, kao i svatko drugi
Klimatski fundamentalisti u poreznim obveznicima vide svoje kmetove
Je li Javier Milei spasitelj Argentine ili lažnjak i populist?
Grbin priznao da mu se jako sviđaju politike Andreja Plenkovića
Zurovec: Prvo smanjiti državnu potrošnju, a onda osloboditi građane nameta
100 dana Mileijeve vlade: Što je dosad učinio?
Subvencioniranje najma je suluda mjera koja će pomoći samo najmodavcima
Milanović manipulira statistikom o mirovinama i obmanjuje javnost
Plenkovićeva vlada ulupala 199.000 vaših eura u portal koji nikoga ne zanima
Ovaj francuski vizionar iz 19. stoljeća sanjao je današnju Europsku uniju
Rezultati Februarske revolucije: profitirali SDP, Možemo i HDZ, gubitnici Centar i Fokus
Otkud sad oni? Članak Sanje Modrić masovno lajkaju Turci
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica
Najveća kupovina glasova u povijesti RH

Ako želite ostati bez vode, zaštitite ju Ustavom


Piše: Branimir Perković
22.3.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Ako želite ostati bez vode, zaštitite ju Ustavom

Ako želite ostati bez vode, zaštitite ju Ustavom


Piše: Branimir Perković
22.3.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Čuli ste za inicijativu HSLS-a da se u Ustav unese odredba o vodi kao ustavnom pravu svih građana RH. U čemu je problem s tim da ustav izričito kaže da svatko ima pravo na vodu?

Brzopletim razmišljanjem bi se moglo zaključiti da u tome nema ništa sporno. Ljudi trebaju vodu da bi preživjeli, stoga je sasvim normalno da se tako temeljna ljudska potreba definira kao ustavno pravo i prema tome kroje zakoni, reći će većina ljudi. Ali to je sasvim krivo rezoniranje.

Prvo treba jasno naznačiti razliku između ustava i zakona. Najjednostavnije rečeno, Ustav je temeljni pravni akt jedne države na osnovu kojega se uspostavlja temelj pravnog i političkog poretka. To znači da se svi zakoni moraju temeljiti na Ustavu, a Ustav je temelj za tumačenje i stvaranje zakona. Ljudi često imaju zabludu da je Ustav malo jači zakon. Ali razlika između zakonskog i ustavnog prava je golema.

U Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom. Zakon je tako čvrsto određen svojom namjerom i područje tumačenja je puno uže nego što je to slučaj s Ustavom. Direktna ustavna definicija vode kao ljudskog prava za sobom vuče široku lepezu zakonskih prijedloga i tumačenja.

Uostalom, voda je već indirektno zaštićena Ustavom. Članak 52. Ustava RH glasi:

"More, morska obala i otoci, vode, zračni prostor, rudno blago i druga prirodna bogatstva, ali i zemljište, šume, biljni i životinjski svijet, drugi dijelovi prirode, nekretnine i stvari od osobitog kulturnoga, povijesnoga, gospodarskog i ekološkog značenja, za koje je zakonom određeno da su od interesa za Republiku Hrvatsku, imaju njezinu osobitu zaštitu. Zakonom se određuje način na koji dobra od interesa za Republiku Hrvatsku mogu upotrebljavati i iskorištavati ovlaštenici prava na njima i vlasnici, te naknada za ograničenja kojima su podvrgnuti."

Taj članak je sasvim dobar temelj za zaštitu voda i uvjete iskorištavanja voda. Tako da odmah možemo argument da bi se voda trebala definirati kao pravo zbog bolje zaštite obilježiti kao neopravdan, jer je to pitanje već riješeno Ustavom.

Ono što je najspornije po pitanju ustavnog definiranja vode kao prava je što otvara jako širok prostor za tumačenje. Kako Ustav daje temelj za stvaranje i tumačenje zakona, onda je to velik problem jer loše ustavne odrednice automatski pretpostavljaju loše zakone. Kod definiranja vode kao prava, znači li to da svatko ima pravo na to da mu bude omogućen pristup vodi ili da voda ne smije biti „privatizirana“ u smislu da jedna fizička ili pravna osoba ima isključivo pravo na njeno crpljenje i iskorištavanje?

Sama riječ „voda“ može predstavljati puno stvari, npr. može se raditi o tekućoj ili stajaćoj vodi, vodi za piće ili industrijskoj vodi, vodi za navodnjavanje ili proizvodnju električne energije uz pomoć hidroelektrana...Otvaranje te Pandorine kutije dovodi do teških pravnih pitanja, npr. ima li hidroelektrana pravo ograničavati dotok vode poljoprivrednim površinama njenim prikupljanjem u akumulacijska jezera, koliko vode smiju crpiti poljoprivrednici iz rijeka i kanala za proizvodnju poljoprivrednih proizvoda i trebaju li plaćati za to budući da se radi o ljudskom pravu.

Uostalom, trebamo li uopće plaćati vodu u domaćinstvu jer argument da se danas plaća samo distribucija vode, ali ne i sama voda, očito nije točan budući da se računi povećavaju u skladu s tim koliko je visoka potrošnja. Sasvim je jasno da što se više vode potroši, veći se račun plati. Da se plaća samo distribucija, onda bi računi bili identični ili gotovo identični za istu i sličnu lokaciju. Ali nije, voda se plaća po potrošnji, stoga je sasvim jasno da se plaća sama voda, a ne samo distribucija. Ekonomski rečeno, radi se o fiksnim i varijabilnim troškovima. Fiksni trošak predstavlja trošak same distribucije, a varijabilni potrošnja same vode. Da plaćamo samo distribuciju, plaćali bismo samo fiksni trošak, a to je distribucija, i računi za vodu bi bili isti za sva kućanstva na istom području.

Ustavno definiranje vode kao prava otvara prostor da se plaća samo distribucija tj. fiksni trošak. U tom slučaju postoje dva izbora, ili radikalno smanjiti račune za vodu tako da se plaća samo fiksni trošak što bi drastično smanjilo troškove kućanstava za vodu, ali istovremeno opteretilo gradske i lokalne proračune koji bi sada morali više izdvajati za opskrbu, ili povisiti sami trošak distribucije vode, ali tako da kućanstva na istom području plaćaju istu ili jako sličnu cijenu bez obzira na potrošnju, broj osoba u kućanstvu i sl.

Ali najveći problem na koji nailazimo s ekonomske strane, a izvedeno iz toga i ekološke, je tzv. „Tragedija zajedničkih dobara“ (eng. Tragedy of the Commons).

Tragedija zajedničkih dobara je ekonomski problem u kojem pojedinci teže da što više iskoriste zajednički resurs, što dovodi do toga da potražnja naveliko premašuje ponudu i nakon određenog vremena resurs biva potpuno eksploatiran i nedostupan.



Problem ima i ekološke implikacije i dosta dobro opisuje stanje u kojem besplatne, zajedničke resurse pojedinci eksploatiraju sve više i više jer razmišljaju na način da bolje da oni iskoriste što više resursa jer će to ionako napraviti netko drugi. To dovodi do prevelikog korištenja zajedničkog resursa, iznad osobnih potreba i s vremenom prelazi granicu obnavljanja samog resursa pa resurs nestaje.

U ljetnim mjesecima dobar dio Hrvatske već ima velike probleme s nedostatkom vode zbog prevelikog korištenja i/ili lošeg navodnjavanja, ovisno o tome radi li se o poljoprivredi u Slavoniji ili turizmu u Dalmaciji. Ako je takvo stanje u situaciji kada se voda plaća, što mislite kakvo će stanje biti ako se pokrene i izglasa zakonska inicijativa da je voda zajedničko dobro koje ne treba plaćati (bar ne samu vodu) za što bi ustavna definicija vode kao prava davala dobar temelj.

A tek smo počeli s možebitnim implikacijama, postoje još mnogi slučajevi koji nisu spomenuti u ovom tekstu, a mogu stvoriti velike pravne, gospodarske i ekološke probleme. Mnoge stvari koje na prvi mah izgledaju logično i dobro su sve osim toga, a tek kada se uđe u dublje promišljanje i analizu se otkriju sve moguće opasnosti koje bi proizašle iz određenih korjenitih promjena u uređenju socio-ekonomskih odnosa.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.