Predsjednica je postupila državnički

FOTO: Predsjednica.hr
10.11.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Predsjednica je postupila državnički

Ne stišavaju se reakcije na kritika koje je predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović uputila u Opatiji tijekom 25. savjetovanja „Ekonomska politika Hrvatske 2018.“ na račun Vlade. Predsjednica je ispravno detektirala da Hrvatska iako napreduje, napreduje sporo i kako drugi napreduju brže onda ustvari relativno zaostaje. Reforme, gospodarstvo i promjena status-quo su bile u fokusu njenog govora.

Iako su je mnogi kritizirali zbog toga što je prije često kritizirala druge jer iznose iste stvari kao kritiku, kao npr. kritika medijima da šire defetizam (što se može protumačiti i kao svojevrstan pritisak na medije, što je nedopustivo), odabir ovog tajminga za kritiku je državnički.

Nije potrebno komentirati sam sadržaj njenog govora, on je bio sasvim u skladu sa svime što smo govorili o relativnom nazadovanju, nedostatku reformi, nedostatku hrabrosti i očuvanju statusa quo, gotovo kao da je predsjednica čitala određene tekstove na Liberalu, ali bitno je objasniti zašto se nije moglo očekivati da će predsjednica imati ovakvu reakciju.

Predsjednica je ovime napravila i više nego što se po Ustavu od nje očekuje, jer uloga predsjednika nije kritiziranje drugih stupova vlasti, nego očuvanje stabilnosti Hrvatske što se može slobodno tumačiti tako da predsjednica nema što ulaziti u dnevnopolitičke igre te treba uvijek smirivati situaciju u zemlji. Tako da predsjednica nije morala uputiti nikakvu kritiku, bar ako se usko gledaju dužnosti i ovlasti funkcije koju obavlja.

Ipak, prilikom prisezanja na predsjedničku dužnost ona se obavezala i da će: a) bdjeti nad urednim i pravednim djelovanjem svih tijela državne vlasti i b) čuvati nezavisnost, opstojnost i jedinstvenost države Hrvatske. Držim da je predsjednica ustvari napravila određeni kompromis i kombinirala svoju ustavnu dužnost da čuva stabilnost države (što uključuje političku) te da ispuni dužnosti na koje je preuzela prisegom.

Predsjednica je očigledno dala premijeru Plenkoviću godinu dana da vidi u kojem će smjeru voditi državu, i u tom razdoblju je izvršavala svoju dužnost da čuva stabilnost u državi. Premijer je stupio na dužnost 19. studenog 2016., a prva kritika od strane predsjednice dolazi 08. studenog 2017. To ne može biti slučajnost, i nije. Rok poštede je prošao, što ste napravili g. Plenkoviću? Pa vrlo malo, bar po pitanju reformi i napretka, a ugrožavana je i stabilnost.

Nikakva značajna promjena smjera kretanja države nije na vidiku, status quo se još dublje zacementirao i upravo se najviše napora Vlade usmjerilo prema održavanju te učmale „stabilnosti“. Velike „akcije“ koje su se događale, kao porez na nekretnine i Lex Agrokor, definitivno nisu reformskog nego status quo karaktera.

Upravo su porez na nekretnine i lex Agrokor bili glavni dokaz predsjednici da mora reagirati, i to zbog dijela svoje predsjedničke prisege koja se odnosi na „uredno i pravedno djelovanje svih tijela državne vlasti“. Porez na nekretnine bi pobio i dio o urednosti i pravednosti. Prvo jer ga je nemoguće efikasno provoditi zbog nesređenosti katastarskih knjiga što bi stvorilo totalni kaos po jedinicama koje bi ga morale naplaćivati, a time bi bila povrijeđena i pravednost jer bi se događale brojne nepravilnosti i malverzacije. Lex Agrokor je također povrijedio faktor pravednosti jer je stavio jednu kompaniju u poseban položaj u odnosu na ostale, a brojne afere oko državne uprave u Agrokoru s g. Ramljakom na čelu su dovele u pitanje i „urednost“ državne vlasti tj. otvorile sumnju na neke paralelne strukture vlasti.

 Dugoročno relativno nazadovanje Hrvatske zbog nedostatka bilo kakvih realnih reformi je razlog drugog dijela razloga predsjedničine reakcije, a to je „čuvati nezavisnost, opstojnost i jedinstvenost države Hrvatske“. Ovakvo stanje, stanje u kojem se održava učmali status quo i svi problemi koji proizlaze iz njega, samo održava negativne demografske trendove i relativno ekonomsko slabljenje države. A ako država kontinuirano gubi stanovništvo, zbog iseljavanja i niskog broja rođenih, onda ona u dugom roku dovodi u pitanje svoju nezavisnost i opstojnost. Kontinuirano osiromašivanje određenih dijelova države kao što je Slavonija dovodi u pitanje i jedinstvo države, jer iseljavanje mladih i produktivnih stvara potrebu da se siromašnim krajevima pomaže iz prihoda bogatijih, npr. Istre, a to stvara opravdani revolt u stanovništvu tih krajeva te dovodi u svom najradikalnijem obliku do separatističkih težnji. Nadalje, prevelika birokratizacija kakva postoji u Hrvatskoj, dovodi do centralizacije cijelog ekonomskog, političkog i znanstvenog života u Zagrebu, što opet stvara potencijal za separatističkim pokretima.

Predsjednica nije trebala tražiti jači signal da Vlada ne planira rješavati problem birokracije od toga da je izmišljeno novo ministarstvo, Ministarstvo državne imovine, a nikakvi koraci nisu napravljeni u smjeru privatizacije ogromnog broja nekretnina, poduzeća, zemljišta i ostaloga u državnom vlasništvu.

Vjerujem da je Predsjednici zadnja kap koja je prelila čašu bio proračun za 2018. koji je predstavio ministar financija Zdravko Marić otkrivši da Vlada i u sljedećoj godini želi nastaviti stare politike koje su nas i dovele do ovakvog stanja. Pogledalo mi smjernice proračuna za 2018. to će nam biti savršeno jasno jer u proračunu nema nikakvih znakova volji za reformama, a prihodi od privatizacije državne mirovine su jako mali. Vlada je mogla iskoristiti pozitivne makroekonomske tokove i provesti krajnje nužne reforme koje bi postavile Hrvatsku na noge, a imala je i dovoljno jaku političku stabilnost da to može napraviti bez opasnosti do raspada. U vremenima gospodarskog rasta se priprema za sljedeću krizu, da se u vrijeme krize može djelovati protuciklično. Kvaliteta državnika se ogleda u tome koliko daleko može razmišljati, a Plenković je u tom smislu sasvim sigurno samo jedan birokrat koji zna samo održavati prividnu stabilnost bez ikakvog vizionarstva.

Znači nikakvih reformi na vidiku nema, sve što je do sada učinjeno pokazuje da Vladu i premijera zanima samo politička stabilnost pod cijenu relativnog nazadovanja i demografske katastrofe, a protekom godinu dana, predsjednica nije imala izbora ako je htjela postupiti državnički.

Naravno, u pitanju je i podrška, tj. politički razlozi. Predsjednici pada popularnost usporedno s padom popularnosti premijera i Vlade, jer je glasaći percipiraju još uvijek kao „HDZ-ovog igrača“. Opći nerad Vlade, neprovođenje reformi, odgovornost za negativne demografske trendove, svi gafovi, kontroverzna pitanja oko poreza na nekretnine i lex Agrokor, sve to ne šteti samo podrški vlade nego i predsjednice. Naime, u ovom trenutku 50 posto glasača ne odobrava njezin rad i tako već četvrti mjesec raste njihov broj. Njezin rad pak odobrava 40 posto ispitanika, a u srpnju je imala potporu 53 posto ispitanika, prema Crobarometru.

Teško je u ovom trenutku odrediti koliko se radi o državničkom ponašanju, a koliko od realpolitičkoj reakciji na pad rejtinga, ali ja sam spreman predsjednici dati priliku da dokaže da je državnica, a ne samo političarka. Tajming od godinu dana otkad je ova Vlada stupila na vlast te retorika koju je upotrebljavala daje razloga za naslutiti da se radi o državničkom ponašanju, a kontinuirani pad popularnosti usporedno s padom popularnosti Vlade govori o tome da se radi o realpolitičkom odvajanju od svih neuspjeha i pogrešaka koje je Vlada počinila.

Vrijeme će pokazati, kao i njeni daljnji istupi.

Sviđa ti se članak? Podrži rad kolumnista Liberala!
VIŠE IZ RUBRIKE:
POLITIKA
HRVATSKA
O autoru
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: BORNA BJEDOV

Kako u isto vrijeme pomoći ljudima kada financijski posrnu da ne padnu na dno i motivirati ih da ne ostanu doživotno ovisni o državnoj pomoći?

Negativni porez na dohodak - staro rješenje za vječni problem

Ekonomija

PIŠE: HRVOJE MARKOVIĆ

Često čujemo zahtjeve za nacionalizaciju bankarskog sektora zato što strani vlasnici banaka iznose dobit iz Hrvatske. Kako bi bilo da su te banke u državnom vlasništvu?

Kako bi bilo da su banke u Hrvatskoj državne?

Ljudska prava

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Problem sa zaštićenim najmoprimcima u Hrvatskoj puno je širi. Država je zakazala u zaštiti privatnog vlasništva.

Tko je kriv što ljudi ne mogu koristiti vlastite nekretnine?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Stjepan Radić se okreće u grobu, ali on više ionako nije ikona za vodstvo HSS-a. Njihove su ikone sada oni koji su protjerivali i zatvarali HSS-ovce.

Beljak se slaže s HDZ-om: Hrvatsku je uništio neoliberalizam!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Francuska svejedno uvodi porez za najveće tehnološke gigante na svojoj nacionalnoj razini, a isto će učiniti i Španjolska. Koliko je to dobra ideja?

Irska i skandinavske zemlje nisu dozvolile uvođenje novog poreza na razini EU. Evo zašto je to važno...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Frankovićeva izjava da će zabraniti prodaju na gradskoj površini ako netko ponudi više od Grada vrlo je jasna poruka privatnom sektoru koji Grad Dubrovnik vidi kao svoju konkurenciju.

Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom

Zanimljivosti

PIŠE: LIBERAL.HR

Povod je bio Trumpov tvit, a Greenpeace sada tvrdi da Patrick Moore nije bio njihov osnivač iako su još donedavno imali njegovo ime na popisu osnivača.

Greenpeace optužio jednoga od svojih osnivača da je ʼkupljenʼ jer je kritizirao Green New Deal

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Ministrica koja godinama postavlja suluda pravila zbog kojih mnogi poduzetnici nisu mogli povući novac iz EU fondova, sada ne prolazi državna pravila. Fali joj jedan papir.

Ministricu stigla njena karma. Trebamo li stvarno imati razumijevanja za tu isteklu vozačku?

Politika

PIŠE: DAVOR NAĐI

Ministar rada i mirovinskog sustava je dao dvije prilično nesuvisle izjave u kojima pobija sam sebe.

Pavić: Vlada ne može dekretom odrediti plaću od 7.500 kn, ali može od 3.000 kn

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

U županiji s tolikom koncentracijom uhljeba, održavanje demokratskih izbora nema smisla.

U Ličko-senjskoj županiji dvije trećine zaposlenih je uhljebljeno u javnom sektoru. Izbori su besmisleni.

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Usprkos optužbama nekih bivših zaposlenica kako tvrtka diskriminira žene, istraživanje je pokazalo da su muškarci bili godinama slabije plaćeni od ljepšeg spola.

Seksizam u Googleu: Istražili optužbe da plaćaju žene slabije pa došli do iznenađujućeg zaključka

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska dobrim dijelom živi od turizma, ali u medijima se svake godine ponavljaju isti mitovi o štetnosti koje turizam sa sobom nosi.

Razbijanje standardnih hrvatskih mitova o turizmu

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: