Prije rezanja PDV-a treba reformirati upravu i smanjiti javnu potrošnju

Političari na vlasti najavljuju da će konačno sniziti PDV. Prvo je to rekao ministar financija Zdravko Marić, a zatim potvrdio i sam premijer Andrej Plenković. Ministrica gospodarstva Martina Dalić, koja je inače dežurna na braniku drugog najvišeg PDV-a u Europi ovaj put ne prosvjeduje, znači da će do smanjenja poreza ipak doći. To je pohvalno, kao i Marićeva izjava da se razmišlja o smanjenju drugih poreza.

Međutim, nisam previše optimističan zato što nema ozbiljnih naznaka da će država smanjiti svoju potrošnju. Ovo je jako bitno. Naša država ima javnu potrošnju u visini 47% BDP-a što je najviše među zemljama Nove Europe. Lani smo, rekao je Marić, prvi put ostvarili suficit u proračunu zahvaljujući rastu BDP-a. To je potaklo našu vlast na povećanje potrošnje.

Tako su narasle plaće u državnoj i javnoj službi, narasle su braniteljske privilegije kao i njihov broj, država povećano izdvaja za regionalni razvoj (što znači jedan dio zemlje zarađuje da bi drugi dio zemlje trošio), povećava se broj državnih zaposlenika, povećava se izdvajanje za obranu i većinu sektora...Jednostavno, nema rezova!

PDV je glavni izvor prihoda proračuna RH. Ako se PDV snizi, a gospodarstvo raste i nezaposlenost pada, logično je da će građani moći više kupovati pa će država opet jednako uprihodovati od PDV-a kao da je on viši. Međutim, javna potrošnja je problem iz jednog drugog razloga. Naša država je krajnje neefikasna što je pokazalo više neovisnih istraživanja.

Hrvatska je po istraživanju Svjetskog ekonomskog foruma druga najgora zemlja među 137 zemalja po efikasnosti javnog sektora. Naišao sam i na jedan jako zanimljiv završni rad - Sathya Buršić je na Fakultetu ekonomije i turizma u Puli 2016. obradila temu Efikasnost javnih rashoda u RH. Istražujući rezultate rada javnog sektora došla je do zaključka kako su Hrvatska, Turska i Portugal najgore države po tom pitanju među 26 promatranih europskih zemalja. Najefikasniji javni sektor imaju Švicarska i Norveška, s time da Švicarska troši samo 32% svoga BDP-a.

Jasno je da bez korjenite reforme uprave i kompletnog javnog sektora, bez velikih rezova u javnoj potrošnji neće biti ni značajnijeg napretka. Godišnji rast od 3,2 posto je nedovoljan, on mora biti bar dvostruko veći da bismo mogli biti zadovoljni i reći da se razvijamo, a bez rezova potrošnje i reforme uprave takav rast je nezamisliv. Države koje postižu rast iznad 5% - Rumunjska, Latvija, Estonija, Irska i Češka - reformirale su svoju upravu i sve troše puno manje od naše države. Za usporedbu, Irska troši samo 26% BDP-a.

Pravi problem je u potrošnji, prvo to treba riješiti, a onda visoke poreze. Jer dok god je potrošnja nerealno visoka, država će morati naći načine kako da izbije novac građanima iz džepa. Kad snizi poreze, povećat će regulacije i kazne na drugoj strani jer nekako će morati hraniti ogroman birokratski aparat. Taj aparat treba drastično smanjiti, kao i broj svih onih koji na njemu parazitiraju.