Profesor na Stanfordu otkrio kako smanjiti razliku između bogatih i siromašnih

20.11.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Više od istog autora
Pernarov plan je pretvoriti Hrvatsku u Venezuelu
Ako u Hrvatskoj vidiš divlji kapitalizam...daj mi broj svoga dilera!
Desni populizam je puno veća i realnija prijetnja zapadnoj civilizaciji od lijevih šarlatana
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Rodna ideologija - novi kulturološki rat kuca i na hrvatska vrata
Aluminij Mostar je novi Muljanik: Neka se radnici probaju zaposliti bez stranačke iskaznice
Kujundžićeva ideja o oporezivanju kapitala nema nikakvog smisla
Učimo od najboljih: Kako je Kanada prepolovila broj ovisnika o socijalnoj pomoći
Tko je Boris Johnson, vjerojatno novi britanski premijer?
Ovako je pisao Mises o prohibiciji alkohola i droga 1927.
Peticija za spas interneta: Poručite našim europarlamentarcima da nam se prestanu igrati sa slobodom govora!
Kako je grad od pola milijuna stanovnika postao turistički div s trostruko većom zaradom od Hrvatske
Cazinska buna 1950.: Kolektivizacija sela u Jugoslaviji naišla na oružani otpor
Izrabljuje li Amazon svoje radnike?
Kujundžiću, mani se poreznih obveznika i priznaj: Zdravstvo nam je koma!
5 razloga zašto je Irska danas toliko razvijenija od Hrvatske
4 stvari kojih se D. Orešković i B. Glavašević još nisu sjetili da bi se mogle oporezivati
Nameti poskupljuju 'jer ste vi to tražili'
Krugman i Lovrinović se slažu: Bitcoin je zlo!
Autoceste u svijetu postoje da bi ljudi prije stigli od točke A do točke B, ali kod nas imaju sasvim drugu svrhu

Profesor na Stanfordu otkrio kako smanjiti razliku između bogatih i siromašnih


PIŠE Mario Nakić

Posljednjih godina mediji nas bombardiraju pričama o rastućim razlikama između bogatih i siromašnih, o razlikama u primanjima u zapadnom svijetu te traže od država da uvode progresivno oporezivanje jer vjeruju da će na taj način smanjiti razlike u bogatstvu među građanima. Mnoge zapadne zemlje su pod pritiskom ljevičara uvele više ili manje progresivne porezne stope, neke čak idu i do 70% za najbogatije, sve s ciljem smanjenja razlike, ali sasvim očekivano - razlike se nisu smanjile.

Problem materijalne nejednakosti puno se više proučava u sociologiji nego ekonomiji, vjerojatno zato što većina ekonomista razumije da je nejednakost u prihodima i imovini logična i nužna posljedica života u slobodnom društvu. Naravno, nije dobro niti kad ta razlika postane prevelika, a pogotovo nije dobro kad je previše onih "na dnu", ali u slobodnom društvu s visokim stupnjem ekonomskih sloboda (što Hrvatska, nažalost, nije) svakom je pojedincu omogućeno da se vlastitim djelovanjem izbori za prihode koji im odgovaraju. U takvom društvu, gdje država ne postavlja nerazumne prepreke za rad i poduzetništvo i gdje pravosuđe funkcionira normalno štiteći građanska prava svakog građanina jednako, može se reći da je svatko odgovoran za vlastitu sudbinu.

Ipak, ljevičari na Zapadu inzistiraju na problemu materijalne nejednakosti i ističu kako 1% najbogatijih posjeduje...(umetnite svojevoljno)...bogatstva na svijetu. Tvrde da je to "najveći problem" i pozivaju vlade da učine nešto kako bi to promijenile (njihova je ideja uvijek ista - otimačina i preraspodjela imovine prisilnim putem). Međutim, kroz oporezivanje to nije moguće postići, nego se samo povećava izbjegavanje poreza.

Walter Scheidel, profesor na sveučilištu Stanford u Kaliforniji istraživao je tisućljetnu povijest čovječanstva kako bi otkrio na koje je načine moguće postići materijalnu jednakost u društvu. Došao je do zaključka da postoje samo 4 sigurna načina kako to postići: rat, revolucija, smrtonosna epidemija i državni kolaps. Svoje istraživanje je objavio u knjizi Great Leveler u izdanju Princeton University Pressa.

Scheindel je otkrio da današnja razina materijalne nejednakosti nije ni približno najveća u povijesti čovječanstva, pa čak niti u zadnjih 100 godina. Tek nedavno je razlika između najbogatijih i najsiromašnijih Amerikanaca narasla na razinu kakva je bila 1929. godine. U Velikoj Britaniji prije Prvog svjetskog rata najbogatijih 10% je posjedovalo više od 90% privatnog vlasništva dok danas 10% najbogatijih Britanaca posjeduje malo više od polovice ukupnog privatnog vlasništva u zemlji. To nam pokazuje da je fokus na nejednakosti danas ekstremniji nego prije, piše Quartz.

Zanimljivo je kako lijevi mediji u navedena četiri načina, od kojih su svi katastrofalni i proizvode jednakost samo u smislu da svi članovi društva postaju jednako siromašni, vide nešto pozitivno. Pa tako novinar Quartza doslovno pita Scheindela kako je zanimljivo da se u katastrofama i ratovima našlo nešto "pozitivno".

Scheindelovi zaključci također pobijaju Keynesovu tezu kako su ratovi dobri i poticajni za ekonomiju, što su do danas prihvatili i mnogi njegovi sljedbenici. Međutim, oni će i dalje tvrditi da su rat i prirodne katastrofe dobri za ekonomiju jer je za njih samo smanjenje nejednakosti dobro. Nema veze što to znači siromaštvo za sve.

U ratu dolazi do prisilne jednakosti jer se muškarci masovno mobiliziraju za vojsku, a oni koji ne idu na frontu mobilizirani su u gospodarstvu za svrhe fronte. Država postaje krajnje autoritarna i podiže poreze do 90%. Sve je stavljeno u svrhu obrane ili osvajanja pa ljudi nemaju mogućnosti raditi za sebe i prosperitet svoje obitelji.

Kod revolucije, poput Oktobarske, došlo je do brzog izjednačavanja jer su revolucionari otimali i nacionalizirali privatnu imovinu poduzetnika, a vlasnike su likvidirali ili zatvarali u radne logore. To je dovelo do materijalne jednakosti stanovništva, ali ne zadugo jer ubrzo se stvorila nova klasa imućnih, onih bliskih državnom vrhu.

Kod masovnih epidemija ne dolazi do uništavanja imovine, ali dolazi do "reseta" u radnoj snazi. Vlasnici kapitala ostaju bez radnika, a da bi ih zamijenili moraju ponuditi veće plaće i odreći se dijela kapitala kako bi nove radnike mogli isplatiti.

Iz ugla ljevičara, jedini loš način za materijalno izjednačavanje je državni kolaps. Kako kaže Scheindel, "to je manje poželjan način jer su onda SVI siromašniji".




Novo na Liberalu

Društvo

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Sindikati koriste svake izbore za reketarenje vlasti kako bi poboljšali materijalne uvjete svojih štićenika. Pritom najviše nastradaju upravo njihovi štićenici.

Demokratski ciklusi reketarenja

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Samo Irska i Novi Zeland bitno su smanjili udio poreznih prihoda u BDP-u, ostatak razvijenog svijeta je povećao, tako da su priče o divljem kapitalizmu neutemeljene.

Mit o izumiranju socijalne države, 2. dio: Razvijene države povećavaju poreznu presiju

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

HSLS je imao stotinu dobrih razloga da raskine ljubavnu vezu s korupcijom. Kosoru to nisu bili dovoljni razlozi...

HSLS napušta koaliciju s HDZ-om jer HDZ-u više nije potreban. Pupovac je samo izgovor, i to loš!

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hrvatska je po ekonomskim slobodama i poštivanju privatne imovine uz bok sa zemljama trećeg svijeta, a u to se možemo svakodnevno uvjeriti.

Sprdnja od pravne države - inspektori će vas kazniti zbog korištenja vlastite imovine

Društvo

PIŠE: DENIS VLAŠIĆ

Prvi dan škole u Hrvatskoj nije mogao započeti gore, ali na ovakva natezanja sindikata i političara već smo navikli.

Nova školska godina, stari problemi

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Uvijek se pred predsjedničke izbore vode rasprave o tome jesu li ovlasti predsjednika RH dovoljne i treba li ih proširiti, ali ni dosadašnji predsjednici nisu koristili ovlasti koje su im na raspolaganju.

Predsjednički izbori će biti bitka između stare i nove garde hrvatskih političara

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Njihovo reagiranje na optužbe zaposlenice protiv šefa zapravo je groteskno jer pokazuje kako će, bez obzira na sve, stati uz funkciju do kraja.

AK Siget: ʼNije nas briga za zaposlenicu, samo za šefaʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dejan Kovač je na pitanje o Bleiburgu i Jasenovcu dao fenomenalan odgovor, ali naša javnost to još nije u stanju detektirati.

Još jedni izbori o ustašama i partizanima. Dokad, drugovi?

Društvo

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Da biste se penjali na hijerarhijskoj ljestvici u funkcionerskom društvu, uopće nije bitan način. Bitno je samo da dođete do funkcije.

Hrvatska je funkcionersko društvo. Ovdje ni fizički rad ni intelekt nisu na cijeni, bitna je samo funkcija...

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nakon što je ulupala milijarde eura u Uljanik i 3. maj te najavila da će nastaviti to raditi i ubuduće, ova vlada nema nijedan argument da može odbiti zahtjeve sindikata.

Zašto vlada mora pristati na svaki zahtjev sindikata državnih i javnih službenika

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Komentar novinara Neila Cavuta trebao bi ući u udžbenike i učiti se na studiju novinarstva. Pogledajte!

Novinar Fox Newsa epski odgovorio na Trumpove napade: ʼPredsjedniče, ja ne radim za Vas!ʼ

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kad je Thomas Bauer na Liberalu predlagao liberalizaciju dječjeg rada, privukao je hrpu hejtera. Evo, sad Hrvat iz Danske priča kako je tamo normalno da djeca rade...

Hoće li Grbin sada prosvjedovati danskom veleposlanstvu? U Danskoj klinci rade od 13. godine...

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: