Kanadski poučak: Progresivno oporezivanje bogatih smanjuje državne prihode

12.1.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Vlada Justina Trudeaua povećala je 2015. najvišu poreznu stopu s 29 na 33 posto s namjerom povećanja državnih prihoda za 3 milijarde dolara godišnje. Dogodilo se suprotno.
PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kanadski poučak: Progresivno oporezivanje bogatih smanjuje državne prihode

Vlada Justina Trudeaua povećala je 2015. najvišu poreznu stopu s 29 na 33 posto s namjerom povećanja državnih prihoda za 3 milijarde dolara godišnje. Dogodilo se suprotno.
PIŠE Mario Nakić

Kanada je tijekom posljednjih 30-ak godina provela cijeli niz protržišnih reformi uključujući gospodarsku, socijalnu, zdravstvenu, poreznu i obrazovnu politiku. Decentralizacija sustava socijalne pomoći dovela je do smanjenja budžeta za tu svrhu, konkurentnosti u politikama među različitim pokrajinama i na koncu znatnom smanjenju broja ovisnika o socijalnoj pomoći, što je, dakako, povećalo zaposlenost i produktivnost gospodarstva. Kanada je 2010. godine odbila uvesti posebni porez na banke, do 2015. nije povećavala porezne stope, a reforma školstva dovela je do decentralizacije sustava i uvođenja vaučera u dijelove zemlje.

Sve skupa podiglo je Kanadu početkom ovog desetljeća do 5. mjesta na ljestvici ekonomskih sloboda u svijetu. Međutim, od 2015. godine nova vlada pod vodstvom Liberalne stranke i premijera Justina Trudeaua napravila je neke manje korake unazad. Uveli su nove regulacije u gospodarstvu, neke pokrajine su povisile minimalac, a jedna od prvih mjera Trudeauove vlade bila je povećanje poreza na dohodak za najbogatije. Najviša porezna stopa, koju plaća otprilike 1% najbogatijih Kanađana, povišena je s 29 na 33 posto.

Kanada je i dalje među razvijenim zemljama s nižim porezom za najbogatije. Za usporedbu, u Švedskoj najviša stopa iznosi čak 57%, u Njemačkoj 45%, a u SAD-u 37 posto. Ideja kanadske vlade je bila povećati državne prihode većim oporezivanjem najbogatijih. Međutim, to im nije pošlo za rukom.

Kako piše kanadski portal The Globe and Mail, vlada je obećala da će zbog povećanja najviše porezne stope država već u prvoj godini njenog mandata uprihodovati milijarde dolara više nego prethodne godine. Umjesto toga, Kanađani s najvišim primanjima uplatili su u porezima 2016. godine 4,6 milijardi kanadskih dolara manje nego u 2015. godini.

U predizbornoj kampanji Liberalna stranka je tvrdila da će njihov zakon povećati državni budžet za oko 3 milijarde dolara godišnje, ali analize Kanadske agencije za porezne prihode (CRA) pokazuju da se to nije dogodilo. Umjesto toga, više od 30.000 Kanađana izašlo je iz tog razreda, odnosno ljudi su jednostavno počeli prijavljivati državi manju zaradu.


Ne morate biti Milton Friedman da biste shvatili kako je do toga došlo. Ljudi s visokim prihodima (a ovdje je riječ doslovno o najbogatijim ljudima u Kanadi) imaju veće mogućnosti prilagodbe, preseljenja, prebacivanja dijela svojih primanja na svoje bližnje itd. Uglavnom je riječ o uspješnim poduzetnicima i investitorima, odnosno onima koji donose vlastite odluke o poslovanju svojih kompanija i imaju 1.001 način da sasvim legalno izbjegnu plaćanje većeg poreza.

I uopće ih za to ne treba kriviti. Ljudi plaćaju porez državi bez problema dok osjećaju da je to pravedno. Ali ako osjete da ih se nepravedno previsoko oporezuje, a imaju legalne načine izbjeći previsoko oporezivanje, to će i učiniti. Ako žele pomoći zajednici, radije će manje platiti državi i onda izdvojiti dio vlastitih prihoda za humanitarne pomoći neprofitnim organizacijama i siromašnima, što većina bogataša u svijetu i čini.

Zagovaratelji progresivnog oporezivanja uporno ignoriraju ove činjenice i smatraju da će ljudi i dalje prijavljivati jednaku zaradu i ako im se poveća porezna stopa pa će se stoga povećati i državni prihodi. Ovaj primjer iz Kanade samo je jedan u nizu dokaza da to tako ne funkcionira.

Ovo su najviše porezne stope (za najbogatije) u nekim državama svijeta:

Švedska - 57%
Francuska - 45%
Australija - 45%
Njemačka - 45%
Irska - 40%
SAD - 37%
Hrvatska - 36%
Kanada - 33%
Novi Zeland - 33%
Poljska - 32%
Švicarska (Zurich) - 24%
Češka - 22%
Estonija - 20%

 



VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
SVIJET
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Igor Rudan se, poput mnogih drugih svojih kolega znanstvenika u prošlosti, upustio u priču o ograničenim resursima i neodrživom ekonomskom sustavu.

Uz dužno poštovanje, gospodine Rudan, ovaj put niste u pravu.

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Usporedila je putnički željeznički promet u Hrvatskoj i Japanu. Pogodite koja je glavna početna razlika...

Je li Holy upravo pozvala na privatizaciju HŽ-a?

Škola

PIŠE: LIBERAL.HR

Prema Bastiatu, svaka vlada ima samo tri izbora: 1) nekolicina pljačka većinu, 2) svatko pljačka svakoga i 3) nitko ne pljačka nikoga. Koju od te tri vlade žele Žuti prsluci?

Žuti prsluci su na teži način naučili da je Bastiat bio u pravu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Teško je nabrojati sve populističke izjave i obećanja u ovoj kampanji pa ću izdvojiti samo one najgore.

Top lista populista (izdanje EU izbori 2019.)

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

83-godišnjak je pucao kroz ulazna vrata kad je shvatio da netko pokušava provaliti. Ubio je 25-godišnjeg mladića. Sad ga žele poslati u zatvor.

Mediji provode javni linč nad nevinim čovjekom i pomažu državi da ga dokrajči. Njegov grijeh? Branio se od provalnika.

Politika

PIŠE: SANDRA PAŠKVAN

Smatraju li SDP-ovci u Odboru za nagrade da gradonačelnik nije to zaslužio, da su proračuni za koje su i sami glasali - zajebancija?

Nominirala sam Obersnela za nagradu grada Rijeke zbog manjka u proračunu. Njegov odbor je odbio nominaciju...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Za Katarinu Peović rad u call centru je robovanje, a konobarenje je ispod časti.

Poslovi kojih se drugovi iz Radničke fronte najviše boje

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Spuštanje zastava na pola koplja i paljenje svijeća zbog gašenja jedne firme koja je desetljećima trošila tuđi novac govori dosta o razini opće pismenosti.

Hrvati su previše emotivna bića. Samo kod nas još ovakva patetika može proći.

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska ima, u usporedbi s drugim zemljama Nove Europe, slab izvoz. On je rezultat slabijeg uvoza zbog protekcionističkih državnih politika.

Hrvatska nije deindustrijalizirana. Našoj industriji bi išlo puno bolje da je država ne ʼštitiʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Korupcijska afera u Austriji završila je ekspresno, za hrvatske pojmove iznenađujuće. Kod nas slične stvari završavaju posve drugačije.

Koja je razlika između Hrvatske i civiliziranih država?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rekao je da planira preuzeti HSLS, osvojiti 10 posto na izborima i onda mijenjati nacionalnu politiku.

Hrebak pruža ruku Pametnom: ʼTreba nam jedna snažna liberalna opcijaʼ

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Za jedne ljubitelje zločinaca tolerancija i ljubav, za druge zatvor. To je Hrvatska po njenoj mjeri.

Anka kaže da je u spotu s Che Guevarom pokazala ʼtolerancijuʼ. Hoće li tako i s ustašofilima?

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: