Smrtnost na cesti u Hrvatskoj od 1990. prepolovljena, ali još uvijek među većima u Europi

25.12.2018.

ČITATELJI OCIJENILI

Najmanju vjerojatnost da će smrtno stradati u prometu imaju stanovnici Singapura, Švicarske i Malte, a najnesigurnije ceste su u Omanu, Afganistanu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
PIŠE: MARIO NAKIĆ

Više od istog autora

Otvorene i zatvorene granice

U ime mira i Marxa: Politički aktivisti koji za sebe tvrde da su progresivni

Političari bi oporezivali zabavu: 'Na tim partyjima se okreće lova, a mi im ništa ne možemo'

Zadrani će neuspješni koncert Rite Ore platiti većom cijenom vode

Tržišni fundamentalizam, Afrika, Todorić i drugi hrvatski mitovi

S obzirom na visinu plaće u prosvjeti Hrvatska ima najgori PISA rezultat u Novoj Europi

Vrijednost bitcoina ovisi o psihologiji mase, to mu je ujedno prednost i mana

Učitelj koji širi mržnju i poziva na nasilje treba biti kazneno gonjen

Ništa ne potkopava vladavinu prava kao loš zakon

Plaće u javnom sektoru trebale bi pratiti rast BDP-a

Lažne vijesti: Jutarnji nas je osiromašio za bar 70 posto

Oni se rugaju poreznim obveznicima

Ako u Hrvatskoj vidiš divlji kapitalizam...daj mi broj svoga dilera!

Izaberite Liberala godine! (2. dio - novinari i influenceri)

Otkrivamo plan Vlade RH: Hrvatska će biti bogatija od Amerike!

Trudeau vjeruje da će povratnici iz ISIL-a biti 'moćan glas protiv radikalizacije islamista'

Radnička fronta si je zabila autogol: Mladi odlaze tamo gdje ima kapitala!

Zašto Nijemci rado plaćaju poreze, a Balkanci ne?

Stvari u kojima se Jordan Peterson, Slavoj Žižek i Noam Chomsky potpuno slažu

Šajatović totalno skrenuo: Jesu li liberali utopisti?

VIDI JOŠ

Smrtnost na cesti u Hrvatskoj od 1990. prepolovljena, ali još uvijek među većima u Europi

Na stranici Human Progress objavljeni su zanimljivi podaci o godišnjem kretanju broja smrtno stradalih osoba u prometnim nesrećama na 100.000 stanovnika u 199 zemalja i pokrajina u svijetu između 1990. i 2016. godine. Budući da se povećao broj vozača motornih vozila u cijelom svijetu, što znači da je i promet znatno gušći nego prije 18 godina, vjerojatno biste pomislili da su i češće smrti na cestama. Međutim, bili biste u krivu.

Broj smrtno stradalih na 100.000 stanovnika u svijetu je smanjen s 10 u 1990. na 7,6 u 2016. godini. Hrvatska je postigla još značajniji napredak. Godine 1990. bila je lošija od svjetskog prosjeka kada je na našim cestama smrtno stradalo 11 ljudi na 100.000 stanovnika. Taj se broj konstantno smanjivao da bi 1997. pao ispod svjetskog prosjeka. U 2016. u Hrvatskoj je stradalo 5 osoba na 100.000 stanovnika što znači da je Hrvatska u sigurnosti prometa tijekom 16 godina napredovala za više od 50 posto. Na grafikonu ispod crnom linijom označen je svjetski prosjek, a plavom Hrvatska - od 1990. do 2016.

Međutim, i dalje smo među najgorima u Europi. Točnije, Hrvatska se nalazi na 12. mjesto u Europi i 6. mjestu u Europskoj uniji. Najgore u EU stoje Latvija, Rumunjska, Bugarska, Italija i Poljska, a zatim slijedi Hrvatska. Najsigurniji promet u EU imaju Ujedinjeno Kraljevstvo, Švedska, Finska i Danska.

Najviše ljudi gine na cestama Bliskog istoka i Afrike. Prvih 30 zemalja su iz tih regija, među kojima je najgori Oman gdje gine 31 osoba godišnje na 100.000 stanovnika. Drugi je Afganistan, treći U.A.E., a zatim slijede Lesoto, Jemen, JAR, Saudijska Arabija i Sudan. U Latinskoj Americi najopasniji promet je u Haitiju, Dominikanskoj Republici i Boliviji. U Europi je najgora Rusija (30. u svijetu). Među razvijenim zemljama Zapada, najgore stoji SAD (45. u svijetu s 10 smrtno stradalih na 100.000 stanovnika). Hrvatska je na ukupnoj svjetskoj listi na 126. mjestu. Godine 1990. bili smo 61. što još bolje pokazuje koliki smo napredak ostvarili po pitanju sigurnosti prometa.

Najmanje ljudi gine na ulicama Singapura, Malte i Švicarske. Navedene tri zemlje imaju jedine u svijetu manje od dvije smrtno stradale osobe godišnje na 100.000 stanovnika.

Ova statistika je bitna iz više razloga. To nije broj prometnih nesreća nego broj smrtno stradalih u prometnim nesrećama, što znači da je ovo više pokazatelj kolika je vjerojatnost da ćete u pojedinoj zemlji smrtno stradati u prometu. Na rezultate utječe kupovna moć stanovništva (što je bolja kupovna moć, novije i sigurnije automobile će ljudi kupovati), prometna infrastruktura, kvaliteta autoškola i zakona koji ih reguliraju, kvaliteta zakona u prometu i njihova provedba, kultura vožnje i kvaliteta zdravstvenog sustava. Očito je da Singapur, Švicarska i Malta imaju ove komponente najbolje riješene tako da su te zemlje uspjele minimizirati vjerojatnost od smrtnog stradanja na svojim cestama.

TEME:

VIŠE IZ RUBRIKE:

KOMENTIRAJ NA FACEBOOKU

O autoru

Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE

Vezano

Koalicija centra najavila ukidanje 5 nameta, počevši s obaveznim godišnjim pregledom vozila

Hrvati imaju najčešći tehnički pregled vozila u EU. Jesmo li zato sigurniji?

Prometne gužve polako, ali sigurno ubijaju prosječne zagrebačke vozače

Kako smanjiti broj teških prometnih nesreća? Jednostavno, povećanjem troškova za neodgovorne vozače

Vezano

Koalicija centra najavila ukidanje 5 nameta, počevši s obaveznim godišnjim pregledom vozila

Hrvati imaju najčešći tehnički pregled vozila u EU. Jesmo li zato sigurniji?

Prometne gužve polako, ali sigurno ubijaju prosječne zagrebačke vozače

Kako smanjiti broj teških prometnih nesreća? Jednostavno, povećanjem troškova za neodgovorne vozače

Preporučujemo

Europska unija - gospodarski div između SAD-a i Kine

Efekt leptira ili što ima ekonomija zajedničko s klimatologijom

Venezuela će nacionalizirati tvornicu žitarica koja želi prekinuti proizvodnju

Bjelovar i Sveta Nedelja nastavljaju protržišne mjere. Neka se drugi gradovi ugledaju!

Kako se države suočavaju s klimatskim izazovima: Oporezuju građane pa subvencioniraju zagađivače

Nanny State Index: Njemačka i Češka najslobodnije u EU, a pogledajte kako stoji Hrvatska

Progresivni fašizam kao odgovor ljevice na 21. stoljeće

Misesovi izgubljeni spisi: Opljačkao ih Gestapo, zaplijenio Staljin...

Istraživanje: Siromašni ne žele socijalu nego više prilika

Henry Hazlitt: Abeceda tržišne ekonomije

Iskustvo je bitno i kod poduzetništva: Prosječna dob osnivača uspješnog startupa je 45

Meksički predsjednik želi dekriminalizirati sve droge i planira nagovoriti Trumpa da učini isto

Kubanski liječnici se pobunili protiv vlade: ʼNe želimo više biti roboviʼ

Brže i jeftinije do građevinske dozvole: Broj procesa će smanjiti s 22 na 12

Diskriminacija u Uhljebistanu: Žene čine 69% zaposlenih u državnoj i javnoj službi

Novo na Liberalu

Politika

PIŠE: DAMIR OMERBEGOVIĆ

Jesu li Zeleni alternativa tradicionalnim političkim opcijama?

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mlada majka umrla od raka nakon što joj je odgođena terapija, pred smrt nastupila na TV-u: ʼLjuta sam, ne želim umrijetiʼ

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Što je ʼcancel cultureʼ i postoji li u Hrvatskoj?

Društvo

PIŠE: MISLAV TOLUŠIĆ

Regulacije koje koče napredak i ubijaju ljude

Politika

PIŠE: DENIS VLAŠIĆ

Izbori su pokazali da je Hrvate lako potkupiti njihovim novcem

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

HDZ proslavio bojkot, SDP-ovci poslušali upute struke pa ostali doma, a antiveksere zamijenili marksisti

Politika

PIŠE: HRVOJE MARKOVIĆ

Televizije i portali opet krše izbornu šutnju. DIP ne reagira

Društvo

PIŠE: LIBERAL.HR

Vodeći zdravstveni stručnjak sa Stanforda: Modeleri su ʼužasno pogriješiliʼ, a lockdown bi mogao imati fatalne posljedice

Politika

PIŠE: PROMO

Sponzorirani članak

Mario Skelin (HNS): Državni obujam smanjiti, a poljoprivredne poticaje zamijeniti infrastrukturom

Politika

PIŠE: PROMO

Sponzorirani članak

Darko Zver: Zašto trebamo poslati HDZ i SDP u samoizolaciju

Politika

PIŠE: PROMO

Sponzorirani članak

Davor Huić građanima dijelio maske: ʼNe bojte se, izađite na izbore!ʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Četiri sitnice o štednji i ʼ1% ultrabogatihʼ koje Tomašević nije uzeo u obzir

VIŠE TEKSTOVA

Najtraženije na Liberalu

kolinda grabar-kitarović

Popularno na Liberalu

Ekonomija

(Ne)održivost hrvatskog mirovinskog sustava

Društvo

Jedan od vodećih švedskih epidemiologa: Zašto je opća karantena loš odgovor na koronu

Zanimljivosti

Orwell u 2020.: Novogovor u doba korone

Društvo

Večernjak piše da Švedska, navodno, ʼštedi kisik na starcimaʼ. Evo koliko u tome ima istine...

Društvo

Zašto je Hrvatska odustala od wuhanskog i usvojila zloglasni švedski model borbe protiv korone?

Ljudska prava

Javio se čovjek koji je kažnjen s 8.000 kn jer je prevezao gnojivo na njivu: ʼCapakova jučerašnja izjava me izbezumilaʼ

Ljudska prava

Naš odgovor prof. Rudanu (i svima ostalima koji nas žele isključiti iz rasprave)

Društvo

Balkanski sindrom - uzroci, simptomi i posljedice

Društvo

Zašto Hrvatska ne može biti kao Švedska? (ni u borbi protiv korone ni u svemu ostalom)

Politika

Četiri sitnice o štednji i ʼ1% ultrabogatihʼ koje Tomašević nije uzeo u obzir

Društvo

Prof. Predrag Rajšić: Epidemiolozi ne mogu riješiti problem koronakrize

Politika

Čakovečki poduzetnik i kandidat za Sabor ljut na SDP, HDZ i Škoru: ʼPrestanite vrijeđati radnike crkavicomʼ

PRIKAŽI VIŠE

Mala škola liberalizma

Što je ekonomski liberalizam?

[VIDEO] Bihevioralna ekonomija (1): Kako i zašto ekonomija funkcionira?

Trgovinski rat, baš poput vojnog, osiromašuje stanovništvo

'Put u ropstvo': Top 20 citata F.A. Hayeka

Heroji napretka (1): Norman Borlaug, otac zelene revolucije

Milton Friedman 1972.: Zašto rat protiv droge ne može uspjeti

Stjepan Radić: Liberalizam (1902)

Sve nijanse liberalizma

Koronavirus, lockdown i klasični liberalizam

Filozofija fašizma - riječima njenog vodećeg ideologa

Liberalizam, sloboda i privatno vlasništvo

Je li moguća sloboda govora bez slobode izražavanja mržnje?

VIŠE IZ ŠKOLE

Newsletter

Upiši e-mail adresu:

IMPRESSUM | OGLAŠAVANJE | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: