Smrtnost na cesti u Hrvatskoj od 1990. prepolovljena, ali još uvijek među većima u Europi

25.12.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
4

Najmanju vjerojatnost da će smrtno stradati u prometu imaju stanovnici Singapura, Švicarske i Malte, a najnesigurnije ceste su u Omanu, Afganistanu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
PIŠE: MARIO NAKIĆ

Smrtnost na cesti u Hrvatskoj od 1990. prepolovljena, ali još uvijek među većima u Europi

Najmanju vjerojatnost da će smrtno stradati u prometu imaju stanovnici Singapura, Švicarske i Malte, a najnesigurnije ceste su u Omanu, Afganistanu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
PIŠE Mario Nakić

Na stranici Human Progress objavljeni su zanimljivi podaci o godišnjem kretanju broja smrtno stradalih osoba u prometnim nesrećama na 100.000 stanovnika u 199 zemalja i pokrajina u svijetu između 1990. i 2016. godine. Budući da se povećao broj vozača motornih vozila u cijelom svijetu, što znači da je i promet znatno gušći nego prije 18 godina, vjerojatno biste pomislili da su i češće smrti na cestama. Međutim, bili biste u krivu.

Broj smrtno stradalih na 100.000 stanovnika u svijetu je smanjen s 10 u 1990. na 7,6 u 2016. godini. Hrvatska je postigla još značajniji napredak. Godine 1990. bila je lošija od svjetskog prosjeka kada je na našim cestama smrtno stradalo 11 ljudi na 100.000 stanovnika. Taj se broj konstantno smanjivao da bi 1997. pao ispod svjetskog prosjeka. U 2016. u Hrvatskoj je stradalo 5 osoba na 100.000 stanovnika što znači da je Hrvatska u sigurnosti prometa tijekom 16 godina napredovala za više od 50 posto. Na grafikonu ispod crnom linijom označen je svjetski prosjek, a plavom Hrvatska - od 1990. do 2016.



Međutim, i dalje smo među najgorima u Europi. Točnije, Hrvatska se nalazi na 12. mjesto u Europi i 6. mjestu u Europskoj uniji. Najgore u EU stoje Latvija, Rumunjska, Bugarska, Italija i Poljska, a zatim slijedi Hrvatska. Najsigurniji promet u EU imaju Ujedinjeno Kraljevstvo, Švedska, Finska i Danska.

Najviše ljudi gine na cestama Bliskog istoka i Afrike. Prvih 30 zemalja su iz tih regija, među kojima je najgori Oman gdje gine 31 osoba godišnje na 100.000 stanovnika. Drugi je Afganistan, treći U.A.E., a zatim slijede Lesoto, Jemen, JAR, Saudijska Arabija i Sudan. U Latinskoj Americi najopasniji promet je u Haitiju, Dominikanskoj Republici i Boliviji. U Europi je najgora Rusija (30. u svijetu). Među razvijenim zemljama Zapada, najgore stoji SAD (45. u svijetu s 10 smrtno stradalih na 100.000 stanovnika). Hrvatska je na ukupnoj svjetskoj listi na 126. mjestu. Godine 1990. bili smo 61. što još bolje pokazuje koliki smo napredak ostvarili po pitanju sigurnosti prometa.

Najmanje ljudi gine na ulicama Singapura, Malte i Švicarske. Navedene tri zemlje imaju jedine u svijetu manje od dvije smrtno stradale osobe godišnje na 100.000 stanovnika.

Ova statistika je bitna iz više razloga. To nije broj prometnih nesreća nego broj smrtno stradalih u prometnim nesrećama, što znači da je ovo više pokazatelj kolika je vjerojatnost da ćete u pojedinoj zemlji smrtno stradati u prometu. Na rezultate utječe kupovna moć stanovništva (što je bolja kupovna moć, novije i sigurnije automobile će ljudi kupovati), prometna infrastruktura, kvaliteta autoškola i zakona koji ih reguliraju, kvaliteta zakona u prometu i njihova provedba, kultura vožnje i kvaliteta zdravstvenog sustava. Očito je da Singapur, Švicarska i Malta imaju ove komponente najbolje riješene tako da su te zemlje uspjele minimizirati vjerojatnost od smrtnog stradanja na svojim cestama.



Vezano
Koalicija centra najavila ukidanje 5 nameta, počevši s obaveznim godišnjim pregledom vozila
Hrvati imaju najčešći tehnički pregled vozila u EU. Jesmo li zato sigurniji?
Prometne gužve polako, ali sigurno ubijaju prosječne zagrebačke vozače
Kako smanjiti broj teških prometnih nesreća? Jednostavno, povećanjem troškova za neodgovorne vozače
Preporučujemo
Europska unija - gospodarski div između SAD-a i Kine
Efekt leptira ili što ima ekonomija zajedničko s klimatologijom
Venezuela će nacionalizirati tvornicu žitarica koja želi prekinuti proizvodnju
Bjelovar i Sveta Nedelja nastavljaju protržišne mjere. Neka se drugi gradovi ugledaju!
Kako se države suočavaju s klimatskim izazovima: Oporezuju građane pa subvencioniraju zagađivače
Nanny State Index: Njemačka i Češka najslobodnije u EU, a pogledajte kako stoji Hrvatska
Progresivni fašizam kao odgovor ljevice na 21. stoljeće
Misesovi izgubljeni spisi: Opljačkao ih Gestapo, zaplijenio Staljin...
Istraživanje: Siromašni ne žele socijalu nego više prilika
Henry Hazlitt: Abeceda tržišne ekonomije
Iskustvo je bitno i kod poduzetništva: Prosječna dob osnivača uspješnog startupa je 45
Meksički predsjednik želi dekriminalizirati sve droge i planira nagovoriti Trumpa da učini isto
Kubanski liječnici se pobunili protiv vlade: ʼNe želimo više biti roboviʼ
Brže i jeftinije do građevinske dozvole: Broj procesa će smanjiti s 22 na 12
Diskriminacija u Uhljebistanu: Žene čine 69% zaposlenih u državnoj i javnoj službi
Novo na Liberalu
VIŠE TEKSTOVA
Najtraženije na Liberalu
Zanima vas nešto drugo? Tu unesite pojam koji želite pretražiti:
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | OGLAŠAVANJE | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: