Smrtnost na cesti u Hrvatskoj od 1990. prepolovljena, ali još uvijek među većima u Europi

25.12.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
4

Najmanju vjerojatnost da će smrtno stradati u prometu imaju stanovnici Singapura, Švicarske i Malte, a najnesigurnije ceste su u Omanu, Afganistanu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
PIŠE: MARIO NAKIĆ

Smrtnost na cesti u Hrvatskoj od 1990. prepolovljena, ali još uvijek među većima u Europi

Najmanju vjerojatnost da će smrtno stradati u prometu imaju stanovnici Singapura, Švicarske i Malte, a najnesigurnije ceste su u Omanu, Afganistanu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
PIŠE Mario Nakić

Na stranici Human Progress objavljeni su zanimljivi podaci o godišnjem kretanju broja smrtno stradalih osoba u prometnim nesrećama na 100.000 stanovnika u 199 zemalja i pokrajina u svijetu između 1990. i 2016. godine. Budući da se povećao broj vozača motornih vozila u cijelom svijetu, što znači da je i promet znatno gušći nego prije 18 godina, vjerojatno biste pomislili da su i češće smrti na cestama. Međutim, bili biste u krivu.

Broj smrtno stradalih na 100.000 stanovnika u svijetu je smanjen s 10 u 1990. na 7,6 u 2016. godini. Hrvatska je postigla još značajniji napredak. Godine 1990. bila je lošija od svjetskog prosjeka kada je na našim cestama smrtno stradalo 11 ljudi na 100.000 stanovnika. Taj se broj konstantno smanjivao da bi 1997. pao ispod svjetskog prosjeka. U 2016. u Hrvatskoj je stradalo 5 osoba na 100.000 stanovnika što znači da je Hrvatska u sigurnosti prometa tijekom 16 godina napredovala za više od 50 posto. Na grafikonu ispod crnom linijom označen je svjetski prosjek, a plavom Hrvatska - od 1990. do 2016.



Međutim, i dalje smo među najgorima u Europi. Točnije, Hrvatska se nalazi na 12. mjesto u Europi i 6. mjestu u Europskoj uniji. Najgore u EU stoje Latvija, Rumunjska, Bugarska, Italija i Poljska, a zatim slijedi Hrvatska. Najsigurniji promet u EU imaju Ujedinjeno Kraljevstvo, Švedska, Finska i Danska.

Najviše ljudi gine na cestama Bliskog istoka i Afrike. Prvih 30 zemalja su iz tih regija, među kojima je najgori Oman gdje gine 31 osoba godišnje na 100.000 stanovnika. Drugi je Afganistan, treći U.A.E., a zatim slijede Lesoto, Jemen, JAR, Saudijska Arabija i Sudan. U Latinskoj Americi najopasniji promet je u Haitiju, Dominikanskoj Republici i Boliviji. U Europi je najgora Rusija (30. u svijetu). Među razvijenim zemljama Zapada, najgore stoji SAD (45. u svijetu s 10 smrtno stradalih na 100.000 stanovnika). Hrvatska je na ukupnoj svjetskoj listi na 126. mjestu. Godine 1990. bili smo 61. što još bolje pokazuje koliki smo napredak ostvarili po pitanju sigurnosti prometa.

Najmanje ljudi gine na ulicama Singapura, Malte i Švicarske. Navedene tri zemlje imaju jedine u svijetu manje od dvije smrtno stradale osobe godišnje na 100.000 stanovnika.

Ova statistika je bitna iz više razloga. To nije broj prometnih nesreća nego broj smrtno stradalih u prometnim nesrećama, što znači da je ovo više pokazatelj kolika je vjerojatnost da ćete u pojedinoj zemlji smrtno stradati u prometu. Na rezultate utječe kupovna moć stanovništva (što je bolja kupovna moć, novije i sigurnije automobile će ljudi kupovati), prometna infrastruktura, kvaliteta autoškola i zakona koji ih reguliraju, kvaliteta zakona u prometu i njihova provedba, kultura vožnje i kvaliteta zdravstvenog sustava. Očito je da Singapur, Švicarska i Malta imaju ove komponente najbolje riješene tako da su te zemlje uspjele minimizirati vjerojatnost od smrtnog stradanja na svojim cestama.

Vezano
Prometne gužve polako, ali sigurno ubijaju prosječne zagrebačke vozače
Kako smanjiti broj teških prometnih nesreća? Jednostavno, povećanjem troškova za neodgovorne vozače
Preporučujemo
Bjelovar i Sveta Nedelja nastavljaju protržišne mjere. Neka se drugi gradovi ugledaju!
Efekt leptira ili što ima ekonomija zajedničko s klimatologijom
Nanny State Index: Njemačka i Češka najslobodnije u EU, a pogledajte kako stoji Hrvatska
Misesovi izgubljeni spisi: Opljačkao ih Gestapo, zaplijenio Staljin...
Kako je Kalifornija nakon legalizacije uspjela otjerati dilere marihuane nazad u ilegalu
Progresivni fašizam kao odgovor ljevice na 21. stoljeće
Istraživanje: Siromašni ne žele socijalu nego više prilika
Iskustvo je bitno i kod poduzetništva: Prosječna dob osnivača uspješnog startupa je 45
Meksički predsjednik želi dekriminalizirati sve droge i planira nagovoriti Trumpa da učini isto
Brže i jeftinije do građevinske dozvole: Broj procesa će smanjiti s 22 na 12
Računala američkog ministarstva obrane među top distributerima dječje pornografije
Kubanski liječnici se pobunili protiv vlade: ʼNe želimo više biti roboviʼ
Diskriminacija u Uhljebistanu: Žene čine 69% zaposlenih u državnoj i javnoj službi
Antifašistički vođa uhićen zbog fizičkog napada na Meksikance i Židova
Zahvaljujući GMO tehnologiji, znanstvenici otkrili kako suzbiti širenje malarije
Agresivna SJW kultura zavladala i kod nas: Pritisak na trgovce zbog političke korektnosti
Slobodniji uzgoj konoplje u Hrvatskoj: Uskoro će se moći koristiti cijela stabljika u proizvodnji
Novo na Liberalu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nakon Islanda i Švedske, lijevu vladu dobile su ove godine Finska i Danska. Još je samo Norveška ostala kao posljednji bastion konzervativno-liberalne uprave.

Skandinavija je ozbiljno skrenula ulijevo, ali najzanimljivija je nova premijerka Danske

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dennis Prager svjedočio je pred američkim Senatom gdje je ponovio svoje optužbe da Youtube cenzurira 20 posto njegovog sadržaja, i to 'samo zato što je konzervativac'.

Konzervativni youtuber, koji optužuje Google za cenzuru, manje je ʼcenzuriranʼ od ljevičara

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Primijetio sam da jako puno ljudi ne razumije kako funkcionira ovaj temeljni zakon tržišne ekonomije pa je potrebno objasniti na najjednostavniji način.

Ekonomija za neznalice (1): Zakon ponude i potražnje

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Liberalima bi trebalo biti važno samo da svi imamo jednako pravo kandidature i jednake mogućnosti. Ishod ne smije ovisiti o našim urođenim karakteristikama.

Zašto se liberali trebaju suprotstaviti spolnim kvotama

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novi ministar razvoja i investicija najavljuje porezne rezove i ukidanje zakonskih barijera za poslovanje i investiranje.

Nova grčka vlada najavljuje zaokret: ʼGrčka će postati najprivlačnija država za strane investitoreʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Iako se Ursuli von der Leyen može spočitati puno objektivnih primjedbi na njen rad i program, našim oporbenim zastupnicima smeta samo njena nacionalnost.

Sinčić i Kolakušić sramote Hrvatsku pred cijelom Europom

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Iz njegovog pitanja premijeru ispada kao da su domaći poslodavci dobri, a strani poslodavci krše radnička prava. Ali većina Hrvata se s njim ne slaže.

Hrvati preferiraju strane poslodavce, a Grmoja ih želi otjerati iz Hrvatske

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska je po udjelu radnika, zaposlenih u industrijskoj proizvodnji, na razini Njemačke i Austrije.

Kulić obmanjuje javnost: Mit o deindustrijalizaciji Hrvatske

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Stručnjak za obrazovanje je predbacio beogradskom reperu što vrijeđa žene i prostači. Njegovi primjeri dobre glazbe, poput Prljavaca i Azre, nikada to nisu radili?

Jokić bi djecu učio plagiranju, prostačenju i seksizmu: ʼDobro je dok su našiʼ

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rat protiv droge se nastavlja iako je od početka osuđen na propast.

U Americi je više uhićenja zbog posjedovanja marihuane nego zbog svih nasilnih djela zajedno

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rekao je političarkama koje su pripadnice manjina, da se 'vrate u zemlje iz kojih su došle'. Većina tih političarki je rođena u SAD-u.

Trump je uspio nadmašiti samoga sebe: Je li ovo najodvratnija izjava nekog američkog predsjednika u povijesti?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Tvrdi da nije fer što je preko ljeta croissant u njegovom mjestu trostruko skuplji nego u Zagrebu.

Načelniku Murtera se ne sviđa zakon ponude i potražnje, poziva državu da uradi nešto

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: