Na stranici Human Progress objavljeni su zanimljivi podaci o godišnjem kretanju broja smrtno stradalih osoba u prometnim nesrećama na 100.000 stanovnika u 199 zemalja i pokrajina u svijetu između 1990. i 2016. godine. Budući da se povećao broj vozača motornih vozila u cijelom svijetu, što znači da je i promet znatno gušći nego prije 18 godina, vjerojatno biste pomislili da su i češće smrti na cestama. Međutim, bili biste u krivu.

Broj smrtno stradalih na 100.000 stanovnika u svijetu je smanjen s 10 u 1990. na 7,6 u 2016. godini. Hrvatska je postigla još značajniji napredak. Godine 1990. bila je lošija od svjetskog prosjeka kada je na našim cestama smrtno stradalo 11 ljudi na 100.000 stanovnika. Taj se broj konstantno smanjivao da bi 1997. pao ispod svjetskog prosjeka. U 2016. u Hrvatskoj je stradalo 5 osoba na 100.000 stanovnika što znači da je Hrvatska u sigurnosti prometa tijekom 16 godina napredovala za više od 50 posto. Na grafikonu ispod crnom linijom označen je svjetski prosjek, a plavom Hrvatska - od 1990. do 2016.

Međutim, i dalje smo među najgorima u Europi. Točnije, Hrvatska se nalazi na 12. mjesto u Europi i 6. mjestu u Europskoj uniji. Najgore u EU stoje Latvija, Rumunjska, Bugarska, Italija i Poljska, a zatim slijedi Hrvatska. Najsigurniji promet u EU imaju Ujedinjeno Kraljevstvo, Švedska, Finska i Danska.

Najviše ljudi gine na cestama Bliskog istoka i Afrike. Prvih 30 zemalja su iz tih regija, među kojima je najgori Oman gdje gine 31 osoba godišnje na 100.000 stanovnika. Drugi je Afganistan, treći U.A.E., a zatim slijede Lesoto, Jemen, JAR, Saudijska Arabija i Sudan. U Latinskoj Americi najopasniji promet je u Haitiju, Dominikanskoj Republici i Boliviji. U Europi je najgora Rusija (30. u svijetu). Među razvijenim zemljama Zapada, najgore stoji SAD (45. u svijetu s 10 smrtno stradalih na 100.000 stanovnika). Hrvatska je na ukupnoj svjetskoj listi na 126. mjestu. Godine 1990. bili smo 61. što još bolje pokazuje koliki smo napredak ostvarili po pitanju sigurnosti prometa.

Najmanje ljudi gine na ulicama Singapura, Malte i Švicarske. Navedene tri zemlje imaju jedine u svijetu manje od dvije smrtno stradale osobe godišnje na 100.000 stanovnika.

Ova statistika je bitna iz više razloga. To nije broj prometnih nesreća nego broj smrtno stradalih u prometnim nesrećama, što znači da je ovo više pokazatelj kolika je vjerojatnost da ćete u pojedinoj zemlji smrtno stradati u prometu. Na rezultate utječe kupovna moć stanovništva (što je bolja kupovna moć, novije i sigurnije automobile će ljudi kupovati), prometna infrastruktura, kvaliteta autoškola i zakona koji ih reguliraju, kvaliteta zakona u prometu i njihova provedba, kultura vožnje i kvaliteta zdravstvenog sustava. Očito je da Singapur, Švicarska i Malta imaju ove komponente najbolje riješene tako da su te zemlje uspjele minimizirati vjerojatnost od smrtnog stradanja na svojim cestama.