Vezani članci:
Problem kod HDZ-ovih predizbornih obećanja je taj što znamo da će ih sigurno i ostvariti
Rast minimalca za 9 posto u našim uvjetima - suluda ideja koja bi mogla proći vrlo loše
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Prosječna plaća u EU 2018.: Hrvatska 20. po visini plaće, a osma po oporezivanju
Prestiže nas i Kina: U najvećim kineskim gradovima plaće veće nego u Hrvatskoj
Novosel obmanjuje javnost: Hrvatski poslodavci nisu krivi za niske plaće
Kako nam sindikati podvaljuju laži uz pomoć loših novinara
Crna Gora ukida doprinos za zdravstvo: Radnicima veće plaće, a država se nada proširenju porezne baze
Pogriješio sam u tekstu o Ribiću: Ipak se financira iz državnog proračuna i trebao bi iznijeti visinu svojih primanja
Zašto visina Ribićeve plaće nije nikakav argument protiv njega
Bruto plaća na ruke - ideja koja nailazi na plodno tlo među hrvatskim političarima. Što vi mislite?
Zašto se povišenjem minimalca ne može riješiti demografski problem u RH
Ne, Kolinda nije pozvala Vladu da poveća minimalac!
Provjera istinitosti: ʼHrvatska nema dovoljno policajaca, oni su potplaćeni i sve ih je manjeʼ
Zašto bi učitelji trebali biti bolje plaćeni
Visina plaće u privatnom sektoru ne određuje se državnim dekretom
Zoran Milanović je zadnji koji se ima pravo žaliti zbog gospodarskog stanja u RH
Odgovor na argumente za podizanje minimalca (prilagođeno čitateljstvu Indexa)
Sjećate li se kad ste pokrenuli biznis? Kolika vam je bila prva plaća?
Ako ne možeš zaraditi 6.000 kuna, nemoj raditi!
Što bi se dogodilo da Vlada povisi minimalac na 5.000 kuna?
Što je to pravedna plaća?
Svi argumenti protiv bruto plaće su čista demagogija
Ogromni napredak: Hrvati konačno shvatili da je bruto više nego neto
Hrvati i dalje prednjače u zavisti: Novinaru 'šokantno' što neki dobro zarađuju
Glavni urednik Glasa Istre se okomio na čistačice i frizerke. Razlog je urnebesan
Plaće u javnom sektoru trebale bi pratiti rast BDP-a
Neke stvari se ne mogu kupiti novcem
HSLS-ov prijedlog: Otpustiti 10 posto nastavnika, ostalima povećati osnovicu i koeficijent
Ribić manipulira podacima: Što stoji iza rasta plaća javnog sektora u Bugarskoj?
Novo na Liberalu:
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica Ljubičić
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'
Tko su zapadni palestinofili? Možemo ih svrstati u tri skupine, ovo su njihove karakteristike
Izrael sada treba stati na loptu i odustati od kopnene ofenzive, ali to neće učiniti zbog jednog čovjeka
Kako je došlo do simpatija dijela zapadne ljevice prema islamističkim teroristima?
Bombardiranje bolnice u Gazi - primjer medijskih manipulacija i propagande
Europska unija mora hitno mijenjati imigrantsku politiku
Orwell o intelektualcima i novinarima, kao da je danas: 'Oni koji bi trebali čuvati slobodu, najviše je preziru'
Kako je feminizam spao na ovo?
Kako su mediji sasvim nenamjerno pomogli ekspanziji hrvatskog turizma
John Stuart Mill je 1869. predlagao 'slobodno tržište' među spolovima

Prosječna plaća u Europi: Najveći rast bilježi Rumunjska, a pad Velika Britanija


Piše: Mario Nakić
31.10.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Prosječna plaća u Europi: Najveći rast bilježi Rumunjska, a pad Velika Britanija


Piše: Mario Nakić
31.10.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Prema podacima koje na svom blogu godišnje prikuplja poduzetnik i investitor Reinis Fischer, prosječna mjesečna neto plaća u Europskoj uniji 2017. iznosi 1.520 eura. Tijekom zadnje tri godine (od 2014. do 2017.) porasla je samo 2 posto. U većini EU zemalja plaće su u navedenom razdoblju porasle, uključujući Hrvatsku, ali u 9 zemalja su u padu.

Hrvatska je s prosječnom neto plaćom od 792 eura na 21. mjestu u EU. Prosječna plaća u Hrvatskoj je tijekom tri godine porasla 10 posto, što je 5 puta veći rast od europskog prosjeka. Ipak, 9 zemalja EU bilježi veći rast plaće od Hrvatske.

Na samom vrhu EU po prosječnoj neto plaći i dalje su Danska i Luksemburg. U obje su navedene zemlje plaće opale, ali u Danskoj je taj pad bio manji pa se ona ove godine probila na vrh s plaćom od 3.095 eura. Prosječna plaća u Luksemburgu je ove godine 3.009 eura (ili 6 posto niža u odnosu na 2014.). Slijedi Finska s 2.509 eura koja je prestigla Švedsku (2.465 eura). U Irskoj je u 3 godine neto plaća porasla za 12 posto i sada iznosi 2.464 eura (što znači da će i Irska nagodinu vjerojatno prestići Švedsku) dok Njemačka bilježi porast od 10 posto s prosječnom plaćom od 2.270 eura.

Na dnu je i dalje Bugarska s prosječnom plaćom od 406 eura iako Bugarska ubrzano raste (18 posto). Druga na dnu je Rumunjska s 515 eura, ali i s najvećim rastom (23 posto). Slijede Mađarska (622 eura i rast od 19 posto), Litva (637 eura i rast od 18 posto), Latvija (703 eura i rast od čak 21 posto), Poljska (752 eura i rast od 10 posto) te Slovačka (755 eura i rast od 10 posto). Budući da se Latvija, Litva, Mađarska i Rumunjska približavaju Hrvatskoj, a imaju dvostruko veći rast, za očekivati je, ukoliko se nešto bitno ne promijeni, da će nas ove zemlje kroz nekoliko godina prestići po prosječnoj plaći i životnom standardu.

Netko će možda reći da visina prosječne plaće nije realan pokazatelj životnog standarda sam po sebi. To je točno, treba usporediti i kretanje inflacije, odnosno cijena. Rumunjska, koja je u tri godine zabilježila najveći rast plaće (23 posto) ima inflaciju ove godine ispod 2 posto dok je prethodnih godina bila u deflaciji. To je, ukupno gledajući, jako pozitivan pokazatelj.

Još jedna pozitivna stvar: razlika između zemlje s najvišom prosječnom plaćom i one s najnižom se u 3 godine smanjila za 6 posto: dok je 2014. godine ona iznosila 2.856 eura (između tada najjačeg Luksemburga i najslabije Bugarske), danas ta razlika iznosi 2.689 eura (između trenutno najjače Danske i najslabije Bugarske).

Najveći pad prosječne plaće pogodio je Veliku Britaniju, i to za čak 24 posto. Slijede Cipar (11 posto), Švedska (9 posto), Italija (9 posto), Malta (7 posto), Luksemburg (6 posto) i Austrija (5 posto). U Danskoj i Portugalu prosječna neto plaća je od 2014. do danas neznatno pala - za manje od 1 posto.

Za pad neto plaće u Velikoj Britaniji, Švedskoj i Danskoj djelomično je zaslužan pad vrijednosti njihovih nacionalnih valuta u odnosu na euro, ali postoje i drugi parametri koji su vrlo vjerojatno utjecali na ove negativne promjene. Na primjer, minimalac. Velika Britanija je od 2000. do danas udvostručila minimalac. Istina, nije došlo do rasta nezaposlenosti na što ekonomisti obično upozoravaju kod takvih mjera, ali su poslodavci očito prebacili teret na druge zaposlenike kojima je plaća smanjena. Pad vrijednosti prosječne neto plaće za gotovo jednu četvrtinu može se komotno nazvati drastičnim udarom na životni standard. Luksemburg, koji ove godine ima bruto minimalac stvarno brutalan - 2.000 eura - najviši na svijetu - odrazilo se to na prosječnu plaću pa Luksemburg više nije na vrhu liste najboljih plaća u EU. To mjesto je zauzela Danska u kojoj država ne propisuje zakonski minimalnu plaću.

Zanimljivo je također istaknuti kako je Češka, koja je 2014. imala nižu prosječnu plaću od Hrvatske, sada bolja od nas za 48 eura, a ta će se razlika nagodinu još i povećati s obzirom da Česi imaju veći rast (16 posto) u odnosu na Hrvatsku (10 posto). U Češkoj je minimalac niži nego u Hrvatskoj.

Što se tiče cijele Europe, najviša prosječna neto plaća je i dalje u Lihtenštajnu - 5.425 eura. Slijedi Monako s 5.225 eura, zatim Švicarska s 4.760 eura i Norveška s 3.493 eura. Nijedna od ove 4 zemlje s najvišom prosječnom neto plaćom u Europi nema zakonom propisan minimalac.

Najniža prosječna neto plaća u Europi je u Ukrajini - 157 eura.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.