Prosječna plaća u Europi: Najveći rast bilježi Rumunjska, a pad Velika Britanija

31.10.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
4


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Prosječna plaća u Europi: Najveći rast bilježi Rumunjska, a pad Velika Britanija


PIŠE Mario Nakić

Prema podacima koje na svom blogu godišnje prikuplja poduzetnik i investitor Reinis Fischer, prosječna mjesečna neto plaća u Europskoj uniji 2017. iznosi 1.520 eura. Tijekom zadnje tri godine (od 2014. do 2017.) porasla je samo 2 posto. U većini EU zemalja plaće su u navedenom razdoblju porasle, uključujući Hrvatsku, ali u 9 zemalja su u padu.

Hrvatska je s prosječnom neto plaćom od 792 eura na 21. mjestu u EU. Prosječna plaća u Hrvatskoj je tijekom tri godine porasla 10 posto, što je 5 puta veći rast od europskog prosjeka. Ipak, 9 zemalja EU bilježi veći rast plaće od Hrvatske.

Na samom vrhu EU po prosječnoj neto plaći i dalje su Danska i Luksemburg. U obje su navedene zemlje plaće opale, ali u Danskoj je taj pad bio manji pa se ona ove godine probila na vrh s plaćom od 3.095 eura. Prosječna plaća u Luksemburgu je ove godine 3.009 eura (ili 6 posto niža u odnosu na 2014.). Slijedi Finska s 2.509 eura koja je prestigla Švedsku (2.465 eura). U Irskoj je u 3 godine neto plaća porasla za 12 posto i sada iznosi 2.464 eura (što znači da će i Irska nagodinu vjerojatno prestići Švedsku) dok Njemačka bilježi porast od 10 posto s prosječnom plaćom od 2.270 eura.

Na dnu je i dalje Bugarska s prosječnom plaćom od 406 eura iako Bugarska ubrzano raste (18 posto). Druga na dnu je Rumunjska s 515 eura, ali i s najvećim rastom (23 posto). Slijede Mađarska (622 eura i rast od 19 posto), Litva (637 eura i rast od 18 posto), Latvija (703 eura i rast od čak 21 posto), Poljska (752 eura i rast od 10 posto) te Slovačka (755 eura i rast od 10 posto). Budući da se Latvija, Litva, Mađarska i Rumunjska približavaju Hrvatskoj, a imaju dvostruko veći rast, za očekivati je, ukoliko se nešto bitno ne promijeni, da će nas ove zemlje kroz nekoliko godina prestići po prosječnoj plaći i životnom standardu.

Netko će možda reći da visina prosječne plaće nije realan pokazatelj životnog standarda sam po sebi. To je točno, treba usporediti i kretanje inflacije, odnosno cijena. Rumunjska, koja je u tri godine zabilježila najveći rast plaće (23 posto) ima inflaciju ove godine ispod 2 posto dok je prethodnih godina bila u deflaciji. To je, ukupno gledajući, jako pozitivan pokazatelj.

Još jedna pozitivna stvar: razlika između zemlje s najvišom prosječnom plaćom i one s najnižom se u 3 godine smanjila za 6 posto: dok je 2014. godine ona iznosila 2.856 eura (između tada najjačeg Luksemburga i najslabije Bugarske), danas ta razlika iznosi 2.689 eura (između trenutno najjače Danske i najslabije Bugarske).

Najveći pad prosječne plaće pogodio je Veliku Britaniju, i to za čak 24 posto. Slijede Cipar (11 posto), Švedska (9 posto), Italija (9 posto), Malta (7 posto), Luksemburg (6 posto) i Austrija (5 posto). U Danskoj i Portugalu prosječna neto plaća je od 2014. do danas neznatno pala - za manje od 1 posto.

Za pad neto plaće u Velikoj Britaniji, Švedskoj i Danskoj djelomično je zaslužan pad vrijednosti njihovih nacionalnih valuta u odnosu na euro, ali postoje i drugi parametri koji su vrlo vjerojatno utjecali na ove negativne promjene. Na primjer, minimalac. Velika Britanija je od 2000. do danas udvostručila minimalac. Istina, nije došlo do rasta nezaposlenosti na što ekonomisti obično upozoravaju kod takvih mjera, ali su poslodavci očito prebacili teret na druge zaposlenike kojima je plaća smanjena. Pad vrijednosti prosječne neto plaće za gotovo jednu četvrtinu može se komotno nazvati drastičnim udarom na životni standard. Luksemburg, koji ove godine ima bruto minimalac stvarno brutalan - 2.000 eura - najviši na svijetu - odrazilo se to na prosječnu plaću pa Luksemburg više nije na vrhu liste najboljih plaća u EU. To mjesto je zauzela Danska u kojoj država ne propisuje zakonski minimalnu plaću.

Zanimljivo je također istaknuti kako je Češka, koja je 2014. imala nižu prosječnu plaću od Hrvatske, sada bolja od nas za 48 eura, a ta će se razlika nagodinu još i povećati s obzirom da Česi imaju veći rast (16 posto) u odnosu na Hrvatsku (10 posto). U Češkoj je minimalac niži nego u Hrvatskoj.

Što se tiče cijele Europe, najviša prosječna neto plaća je i dalje u Lihtenštajnu - 5.425 eura. Slijedi Monako s 5.225 eura, zatim Švicarska s 4.760 eura i Norveška s 3.493 eura. Nijedna od ove 4 zemlje s najvišom prosječnom neto plaćom u Europi nema zakonom propisan minimalac.

Najniža prosječna neto plaća u Europi je u Ukrajini - 157 eura.

VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
SVIJET
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Vezano
Ono kad konzervativci pozivaju na socijalističku revoluciju
Ono kad se najveći euroskeptici u Hrvatskoj posvađaju zbog briselske plaće
Zašto žene ne glasaju za feminističke stranke?
I SDP kapitulirao pred populizmom: Zašto banke ne nude kredite s istom kamatom u Njemačkoj i Hrvatskoj?
Kurzu prekipjelo: ʼNe treba nam EU regulirati kako da pržimo šnicleʼ
Švicarci idu na referendum zbog Bruxellesa: Hoće li se odreći prava na oružje?
Ovaj lik predaje na FPZG-u, širi teške dezinformacije i tvrdi da našom politikom vlada ʼneoliberalizamʼ
Dan Europe nema veze s antifašizmom. Evo što Europa danas slavi...
Europska unija u brojkama: Što se promijenilo zadnjih 5 godina?
Kad političari kažu da će se izboriti za više novca iz EU fondova - lažu
Englezi kaznili dvije najveće stranke, liberali najveći pobjednici lokalnih izbora
Regulacija pornografije na internetu može imati brojne neželjene posljedice
Kako nam sindikati podvaljuju laži uz pomoć loših novinara
Novosel obmanjuje javnost: Hrvatski poslodavci nisu krivi za niske plaće
Prestiže nas i Kina: U najvećim kineskim gradovima plaće veće nego u Hrvatskoj
Prosječna plaća u EU 2018.: Hrvatska 20. po visini plaće, a osma po oporezivanju
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Rast minimalca za 9 posto u našim uvjetima - suluda ideja koja bi mogla proći vrlo loše
Hrvati i dalje prednjače u zavisti: Novinaru 'šokantno' što neki dobro zarađuju
Ogromni napredak: Hrvati konačno shvatili da je bruto više nego neto
Novo na Liberalu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mislav Kolakušić ima najrealnije šanse pobijediti na predsjedničkim izborima. Ovo nije podrška već upozorenje.

Svi pričaju o Kolindi i Milanoviću, ali Kolakušić bi mogao iznenaditi. Pripremite se za budućeg predsjednika!

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Otvorene granice su istinski liberalni koncept koji su u prošlom stoljeću najviše promicali neki konzervativni političari.

Otvorene i zatvorene granice

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Most i HSLS su se zakačili oko toga tko se prvi sjetio pokrenuti inicijativu za ustavnu zaštitu vode koja je ustavom već zaštićena.

Tko je gluplji - Most ili HSLS?

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Iako postoji mnogo argumenata i razloga za optimizam, trebamo inzistirati na reformama bez kojih nema značajnijeg rasta.

Hrvatskoj treba brži i zdraviji rast, a bez strukturnih reformi on nije moguć

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Toliki izljevi mržnje prema poslodavcima - onim ljudima koji stvaraju novu vrijednost - i strah od stranih radnika svojstveni su naciji koja ne želi napredak.

Hrvati će jednom morati prihvatiti da su radne migracije - u oba smjera - sasvim normalna pojava

Politika

PIŠE: EDUARD PETRANOVIĆ

Zoran Milanović može ugroziti šanse HDZ-ovoj Kolindi Grabar-Kitarović, a to znači da ne postoji jamstvo HDZ-ove premoći.

Zašto bi kandidatura vođe najgore hrvatske vlade bila dobra za Hrvatsku

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Samo nekoliko sati nakon što je Reuters objavio da su bogataši počeli povlačiti svoje bogatstvo na bankovne račune u Singapuru, izvršna direktorica Hong Konga je proglasila da povlači kontroverzni zakon.

Kako je kapital (zasad) sačuvao autonomiju Hong Konga

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

U nekim ekstremno lijevim krugovima ponavlja se citat iz Misesove knjige po kojemu ispada da je Mises hvalio i slavio fašizam. Je li to točno?

Ovako je Mises pisao o fašizmu 1927.

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Milorad Pupovac ponekad zna ovako izaći iz skrovišta ugroženog manjinca i pokazati svoje pravo bahato lice.

Pupovac odbrusio novinaru na pitanje zašto štiti Plenkovića: ʼNije vaš posao da ispravljate meneʼ

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kvote na uvoz radnika primjer su loše, prekomjerne i iznimno štetne regulacije zbog koje bi mogla propasti cijela turistička sezona.

4 razloga zašto Vlada treba odmah ukinuti kvote na uvoz radnika

Ekonomija

PIŠE: LIBERAL.HR

Najbogatiji ljudi svijeta teško da mogu imati bolji mobitel od vas, a riječ je možda o najvažnijem uređaju za većinu ljudi danas.

Bakić objasnio kako tehnologija smanjuje ekonomsku nejednakost

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Skandalozno je da ravnatelj u državnoj školi ne zna ni Ustav države koja ga je zaposlila.

Hrvatska nije katolička nego sekularna država

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: