Prosječna plaća u Europi: Najveći rast bilježi Rumunjska, a pad Velika Britanija

31.10.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
4


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Prosječna plaća u Europi: Najveći rast bilježi Rumunjska, a pad Velika Britanija


PIŠE Mario Nakić

Prema podacima koje na svom blogu godišnje prikuplja poduzetnik i investitor Reinis Fischer, prosječna mjesečna neto plaća u Europskoj uniji 2017. iznosi 1.520 eura. Tijekom zadnje tri godine (od 2014. do 2017.) porasla je samo 2 posto. U većini EU zemalja plaće su u navedenom razdoblju porasle, uključujući Hrvatsku, ali u 9 zemalja su u padu.

Hrvatska je s prosječnom neto plaćom od 792 eura na 21. mjestu u EU. Prosječna plaća u Hrvatskoj je tijekom tri godine porasla 10 posto, što je 5 puta veći rast od europskog prosjeka. Ipak, 9 zemalja EU bilježi veći rast plaće od Hrvatske.

Na samom vrhu EU po prosječnoj neto plaći i dalje su Danska i Luksemburg. U obje su navedene zemlje plaće opale, ali u Danskoj je taj pad bio manji pa se ona ove godine probila na vrh s plaćom od 3.095 eura. Prosječna plaća u Luksemburgu je ove godine 3.009 eura (ili 6 posto niža u odnosu na 2014.). Slijedi Finska s 2.509 eura koja je prestigla Švedsku (2.465 eura). U Irskoj je u 3 godine neto plaća porasla za 12 posto i sada iznosi 2.464 eura (što znači da će i Irska nagodinu vjerojatno prestići Švedsku) dok Njemačka bilježi porast od 10 posto s prosječnom plaćom od 2.270 eura.

Na dnu je i dalje Bugarska s prosječnom plaćom od 406 eura iako Bugarska ubrzano raste (18 posto). Druga na dnu je Rumunjska s 515 eura, ali i s najvećim rastom (23 posto). Slijede Mađarska (622 eura i rast od 19 posto), Litva (637 eura i rast od 18 posto), Latvija (703 eura i rast od čak 21 posto), Poljska (752 eura i rast od 10 posto) te Slovačka (755 eura i rast od 10 posto). Budući da se Latvija, Litva, Mađarska i Rumunjska približavaju Hrvatskoj, a imaju dvostruko veći rast, za očekivati je, ukoliko se nešto bitno ne promijeni, da će nas ove zemlje kroz nekoliko godina prestići po prosječnoj plaći i životnom standardu.

Netko će možda reći da visina prosječne plaće nije realan pokazatelj životnog standarda sam po sebi. To je točno, treba usporediti i kretanje inflacije, odnosno cijena. Rumunjska, koja je u tri godine zabilježila najveći rast plaće (23 posto) ima inflaciju ove godine ispod 2 posto dok je prethodnih godina bila u deflaciji. To je, ukupno gledajući, jako pozitivan pokazatelj.

Još jedna pozitivna stvar: razlika između zemlje s najvišom prosječnom plaćom i one s najnižom se u 3 godine smanjila za 6 posto: dok je 2014. godine ona iznosila 2.856 eura (između tada najjačeg Luksemburga i najslabije Bugarske), danas ta razlika iznosi 2.689 eura (između trenutno najjače Danske i najslabije Bugarske).

Najveći pad prosječne plaće pogodio je Veliku Britaniju, i to za čak 24 posto. Slijede Cipar (11 posto), Švedska (9 posto), Italija (9 posto), Malta (7 posto), Luksemburg (6 posto) i Austrija (5 posto). U Danskoj i Portugalu prosječna neto plaća je od 2014. do danas neznatno pala - za manje od 1 posto.

Za pad neto plaće u Velikoj Britaniji, Švedskoj i Danskoj djelomično je zaslužan pad vrijednosti njihovih nacionalnih valuta u odnosu na euro, ali postoje i drugi parametri koji su vrlo vjerojatno utjecali na ove negativne promjene. Na primjer, minimalac. Velika Britanija je od 2000. do danas udvostručila minimalac. Istina, nije došlo do rasta nezaposlenosti na što ekonomisti obično upozoravaju kod takvih mjera, ali su poslodavci očito prebacili teret na druge zaposlenike kojima je plaća smanjena. Pad vrijednosti prosječne neto plaće za gotovo jednu četvrtinu može se komotno nazvati drastičnim udarom na životni standard. Luksemburg, koji ove godine ima bruto minimalac stvarno brutalan - 2.000 eura - najviši na svijetu - odrazilo se to na prosječnu plaću pa Luksemburg više nije na vrhu liste najboljih plaća u EU. To mjesto je zauzela Danska u kojoj država ne propisuje zakonski minimalnu plaću.

Zanimljivo je također istaknuti kako je Češka, koja je 2014. imala nižu prosječnu plaću od Hrvatske, sada bolja od nas za 48 eura, a ta će se razlika nagodinu još i povećati s obzirom da Česi imaju veći rast (16 posto) u odnosu na Hrvatsku (10 posto). U Češkoj je minimalac niži nego u Hrvatskoj.

Što se tiče cijele Europe, najviša prosječna neto plaća je i dalje u Lihtenštajnu - 5.425 eura. Slijedi Monako s 5.225 eura, zatim Švicarska s 4.760 eura i Norveška s 3.493 eura. Nijedna od ove 4 zemlje s najvišom prosječnom neto plaćom u Europi nema zakonom propisan minimalac.

Najniža prosječna neto plaća u Europi je u Ukrajini - 157 eura.

Sviđa ti se članak? Podrži rad kolumnista Liberala!
VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
SVIJET
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Zahtjev za ranijim odlaskom u mirovinu u pravilu znači zahtjev za nižom mirovinom.

Sindikalna akcija protiv građana RH

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kad Beljak priča djeci kako su sve škole i bolnice iz bivšeg komunističkog sustava, to je ne samo laž, već i besmislica.

Partizani i ustaše u 21. stoljeću

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Autorska prava mogu i trebaju biti zaštićena i bez gušenja slobode govora. Filtri na društvenim mrežama sasvim sigurno će uvesti cenzuru.

Peticija za spas interneta: Poručite našim europarlamentarcima da nam se prestanu igrati sa slobodom govora!

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Zuzana Čaputova je pravnica i ekološka aktivistica iz socijalno-liberalne stranke, koju su na predsjedničkim izborima podržali konzervativni liberali.

Slovački poučak: Desni populizam se ne pobjeđuje ljevičarenjem nego politikom liberalizma!

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Može se očekivati da će i ostale kreditne agencije podići rejting Hrvatske iz smeća, ali to ne znači da Hrvatska ide u dobrom smjeru.

Hrvatski kreditni rejting više nije u smeću. Što to konkretno znači?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Centralizirana država čini velike nepravde, ne samo među ljudima, već i među županijama. Pa tako kažnjava one produktivnije i nagrađuje one bez produktivnosti.

Međimurska županija ima najveći indeks poduzetništva u RH, a najnižu prosječnu plaću. Kako je to moguće?

Ekonomija

PIŠE: DAVOR NAĐI

Kažnjavanje očito ne pali, ali postoje mjere motivacije.

Kako reducirati izbjegavanje plaćanja poreza na minimum

Ekonomija

PIŠE: BORNA BJEDOV

Kako u isto vrijeme pomoći ljudima kada financijski posrnu da ne padnu na dno i motivirati ih da ne ostanu doživotno ovisni o državnoj pomoći?

Negativni porez na dohodak - staro rješenje za vječni problem

Ekonomija

PIŠE: HRVOJE MARKOVIĆ

Često čujemo zahtjeve za nacionalizaciju bankarskog sektora zato što strani vlasnici banaka iznose dobit iz Hrvatske. Kako bi bilo da su te banke u državnom vlasništvu?

Kako bi bilo da su banke u Hrvatskoj državne?

Ljudska prava

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Problem sa zaštićenim najmoprimcima u Hrvatskoj puno je širi. Država je zakazala u zaštiti privatnog vlasništva.

Tko je kriv što ljudi ne mogu koristiti vlastite nekretnine?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Stjepan Radić se okreće u grobu, ali on više ionako nije ikona za vodstvo HSS-a. Njihove su ikone sada oni koji su protjerivali i zatvarali HSS-ovce.

Beljak se slaže s HDZ-om: Hrvatsku je uništio neoliberalizam!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Francuska svejedno uvodi porez za najveće tehnološke gigante na svojoj nacionalnoj razini, a isto će učiniti i Španjolska. Koliko je to dobra ideja?

Irska i skandinavske zemlje nisu dozvolile uvođenje novog poreza na razini EU. Evo zašto je to važno...

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: