Prosječni hrvatski radnik dosad je za spas brodogradilišta platio 23.000 kuna

FOTO: TV Istra
21.8.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Prosječni hrvatski radnik dosad je za spas brodogradilišta platio 23.000 kuna

Kada bi se povijest socijalizma opisala jednom rečenicom, ta rečenica bi glasila: "Samo još jedan pokušaj." U njoj je sadržano sve što trebate znati o razvoju socijalističke ideje. Ali isto možemo tvrditi i za razne socijalističke politike koje se, iako dovode do skupog neuspjeha, uvijek iznova pokušavaju implementirati. Povijest sanacija brodogradilišta nije ništa manje ciklična.

Obrazac je poznat, prvo gradilišta grade brodove za koje unaprijed znaju da će biti u gubitku, zatim brodogradilišta upadaju u financijske probleme, iza toga se u medijima zaziva državu da spasi "stratešku granu gospodarstva", država odobrava nove subvencije i jamstva. Svaki put se socijalisti nadaju da će baš ta subvencija potaknuti brodogradilišta da posluju bez gubitka, ali krug se zatvara kada faza "Odobrene nove subvencije i jamstva" uđe u "Grade se brodovi za koje se zna da će stvoriti gubitak".

Pa opet ide drugi ciklus zazivanja države "da spasi", iza kojeg država opet odobrava subvencije i jamstva, a potom se ulazi u treći ciklus itd. Baš kao što je uvijek potreban još samo jedan pokušaj da bi socijalizam funkcionirao, tako je uvijek potrebna još samo jedna subvencija da bi brodogradilišta stabilno poslovala.

Naravno, netko sve to mora platiti, a taj netko nije država. Ona je samo posrednik jer sama država ne zarađuje ništa. Država samo redistribuira bogatstvo, tj. uzima jednima da bi dala drugima. Država mora oporezivanjem uzeti novce radnicima i kompanijama u privatnom sektoru da bi napunila proračun iz kojeg će isplatiti plaće radnicima u javnom sektoru, financirati razna socijalna davanja (zdravstvo i mirovine), obranu itd. Jedan od kanala kojima država preko proračuna prebacuje novce koje je jednima uzela oporezivanjem u ruke nekih drugih su i subvencije.

Znači, svaka kuna koju su potrošila brodogradilišta je prvo oteta građanima Republike Hrvatske, jer oporezivanje je u suštini upravo to, oduzimanje financijskih sredstava pod prijetnjom sile. Može se diskutirati o tome je li oporezivanje opravdano, koji je intezitet oporezivanja opravdan, troše li se sredstva nametnuta oporezivanjem efikasno, ali oporezivanje je u principu državna prisila. Tko misli drugačije, neka pokuša ne platiti PDV pri sljedećoj kupnji ili izbjeći plaćanje poreza na dohodak. Porezi i razni drugi oblici poreznih davanja su svuda, praktički ih je nemoguće izbjeći. A i ilegalno.

Kad naručite pivu u kafiću, platite bar dva oblika poreza: porez na dodanu vrijednost i trošarine na alkoholna pića koje su uključene u samu neto cijenu piva (bez PDV-a). Znači sve subvencije koje su brodogradilišta dobila platili su građani. Nikakvi političari, agencije, ministarstva itd., nego isključivo građani RH.

A građani su sve skupa od 1992. do 2017. platili otprilike 30 milijardi kuna. Teško je pojmiti tu vrijednost pa bolje da to spustimo na individualnu razinu. U Hrvatskoj je trenutno 1,3 milijuna zaposlenih. Ustanovili smo da je sav novac koji država "daje" brodogradilištima kroz subvencije ustvari oteti novac građana. A kumulativno taj iznos doseže 30 milijardi kuna. Nezaposleni nisu neto uplatitelji poreza jer ne rade i primaju plaću te za život ovise ili o radnicima ili o državnim socijalnim davanjima. Znači 1,3 milijuna radnika je za sanaciju brodogradilišta potrošilo 30 milijardi kuna, što po radniku iznosi 23.076,92 kn. Slovima dvadeset tri tisuće kuna.

Treba imati na umu da se to odnosi samo na subvencije brodogradilištima, što je tek vrh sante leda. Da bi dobili potpunu sliku troškova raznih "spašavanja", trebali bi još pridodati subvencije Hrvatskim željeznicama, HAC-u, poljoprivredi, nekoliko spašavanja državnih banaka itd. Troškovi bi se lako popeli na cijenu jednog manjeg stana u Zagrebu po radniku. Naravno, ovo je odokativna procjena, ali vrlo realna.


Izvor: Institut za javne financije

Država opet želi subvencionirati brodogradilište po istoj staroj mantri "Samo još jedna subvencija" da bi spasila Uljanik pa čeka odobrenje EU. Da stvar bude još bizarnija, ovaj put se radi o spašavanju privatnog brodogradilišta jer su većina dioničara Uljanika sadašnji i bivši radnici.

Ako EU ne odobri subvencije ide se na rezervni plan, inačicu tzv. lex Agrokor. Pri tom se namjerava "rastegnuti" nedavni Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za RH.

Jedan od argumenata protivnika tzv. lex Agrokora je bilo to da će se takvom zakonskom praksom otvoriti Pandorina kutija te će za svaki problem dovoljno velikog gospodarskog subjekta biti prizivana država da uđe u kontrolu. Kao što vidimo, to se već događa, pa iako Uljanik ne zadovoljava uvjete Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za RH a.k.a lex Agrokor, ipak se pokušava proširiti zakon dovoljno da država može preuzeti kontrolu.

Zakoni se ne mogu širiti i sužavati po potrebi, jer inače nisu ni potrebni. Ako se određeni zakon, i to jako specifičan, može prilagođavati od slučaja do slučaja, postavlja se pitanje koja je njegova svrha. To se ne može nazvati stabilnim pravnim sustavom, a stabilan pravni sustav je temelj zdravog i efikasnog gospodarstva.

Potrebna je uspostava dobrog stečajnog zakona koji bi omogućio poslovnim subjektima da i u slučaju nemogućnosti vraćanja dugova privremeno zamrznu svoje dugovanja do okončanja procesa restrukturiranja, a mogu se i dalje zaduživati pri čemu novi vjerovnici dobivaju prvenstvo naplate. Dakle, slično kao što je slučaj kod lex Agrokora, ali s krucijalnom razlikom da država ne preuzima kontrolu nad poslovanjem poslovnog subjekta, nego je to sami dužnik koji postaje "dužnik u posjedu". Takav zakon ima svaka razvijena država s efikasnim pravnim sustavom. To je sastavni dio zakona o bankrotu i sastavni dio pravnog poretka, ali takvi zakoni vrijede za sve poslovne subjekte, podjednako fizičke i pravne osobe. Znači, zahtjev za primjerenim zamrzavanjem dugova na određeni rok u kojem se ostavlja subjektu mogućnost da stabilizira poslovanje i pronađe nove izvore financiranja. Izbjegava se "soft nacionalizacija" tj. stavljanje privatnog poslovnog subjekta pod kontrolu države, a time i raznih interesnih skupina povezanih s državom.

Ali upravo su te interesne skupine koje kontroliraju državni aparat dovele do propasti Agrokora i propadanja brodogradilišta, što je u slučaju brodogradilišta stvorilo krug propadanja i subvencija. Porezni obveznici su do sada dovoljno financirali razne gubitaše, među kojima su brodogradilišta.

Kada brod tone, prvo što se radi je rješavanje nepotrebnog tereta. A Hrvatska tone već dugo vremena. Krajnje vrijeme je da se naš državni brod riješi nepotrebnog tereta da bi nastavio plutati i da bi postojala bar nekakva šansa za popravak oštećenja i postizanje stabilne plovidbe.

 

Sviđa ti se članak? Podrži rad kolumnista Liberala!
VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
HRVATSKA
O autoru
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

U hrvatskoj javnosti proširen je mit o tome kako je uvoz štetan za hrvatsko gospodarstvo i tržište. To ne može biti dalje od istine.

5 razloga zašto nam treba uvoz

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Za Svjetski dan socijalne pravde RTL je objavio članak prepun manipulacija i urnebesno loših prijedloga.

Pučka pravobraniteljica okrivljuje poslodavce i privatni sektor za sve što je napravila država

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Socijaldemokrati i zeleni pristali su da neće mijenjati Zakon o radu i na još neke ustupke u regulaciji stanogradnje i porezne politike.

Dvije liberalne stranke u Švedskoj ipak će podržati socijaldemokratsku vladu, ali pod određenim uvjetima

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ako otvorite usta i nešto kažete, gotovo je nemoguće da ih nećete uvrijediti. Treba nam posebni zakon za zaštitu Hrvata katolika u Hrvatskoj.

Hrvati katolici - najosjetljivija manjina u Hrvatskoj

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ako želite bolji svijet, prestanite ulagati sve svoje nade i strahove u jednu određenu osobu. Uzdajte se u sebe i izgradite ga sami.

Ovaj Snowdenov komentar iz 2016. o Obami i Trumpu je toliko dobar, trebao bi ući u udžbenike

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Neki su mediji lani tvrdili da će nas ova europska uredba zaštititi. Naravno da nas nije zaštitila, ali je dobro došla političarima i drugim muljatorima.

Je li vam sada jasno čemu služi GDPR?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Oporbeni saborski zastupnik je napadom na Kolindu nesvjesno priznao da nam treba privatizacija zdravstvenih usluga.

Kolinda i Mrsić su nesvjesno priznali da nam treba privatizacija zdravstva

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nakon priznanja Vatikana da su redovnice natjerane da pobacuju nakon što su ih svećenici i biskupi pretvorili u seksualne robinje, Crkva više nije u poziciji davati moralne lekcije ženama o tome što smiju, a što ne smiju činiti sa svojim tijelom.

Katolička crkva je izgubila moralni argument o pobačaju

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Radnici u restoranima brze prehrane nedavno su se izborili za minimalnu satnicu od 15 dolara. Sada traže od Grada da ih zaštiti od otkaza.

Dobili su povišicu minimalca, sad se čude što dobivaju otkaze ʼbez razlogaʼ

Škola

PIŠE: ANDERS INGEMARSON

Ljudi razumiju dobro zašto država treba biti odvojena od religije. Potpuno isti razlozi mogu se primijeniti i na gospodarske aktivnosti.

Moralni razlog za razdvajanje države i gospodarstva

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Veliki je jaz između bogatog sjevera i siromašnog juga, između stare i nove Europe. Ako želimo premostiti razlike, morat ćemo imati više povjerenja u slobodno tržište.

Nejednakosti u EU mogu se smanjiti oslobađanjem tržišta

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Možda ne bi robijao, ali onda ne bi bio ni predsjednik HSS-a. I definitivno se ne bi mogao hvaliti kako je liberal, Tito nije volio liberale.

Da nam je sad netko poput Tita, Beljak bi robijao u zatvoru

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: