ČITATELJI OCIJENILI
4

Prostitutke su u 19. stoljeću bile najbogatije i najslobodnije žene

PIŠE Mario Nakić
7.7.2017.

Prostitutke su u 19. stoljeću bile najbogatije i najslobodnije žene


PIŠE Mario Nakić

U 19. stoljeću, žena koja je posjedovala vlastito imanje, ostvarivala visoku zaradu, seksala se van braka ili je prakticirala oralni seks, koristila kontracepciju, spavala s muškarcem druge boje kože, plesala, pila alkohol ili šetala sama u javnosti - i da se pritom nije sramila - vjerojatno je bila kurva, piše Thaddeus Russell u knjizi "Povijest otpadnika SAD-a". Prenosimo dio iz spomenute knjige koji se odnosi na prostitutke 19. stoljeća.

Prostitutke su zapravo uživale sve slobode koje su tada ženama bile zabranjene ili moralno nedopustive (dok je muškarcima za iste stvari gledano kroz prste). Prostitutke su posebno bile uspješne na zapadu SAD-a gdje su u to vrijeme bujali novi gradovi. Dok su obične žene bile pošteđene rada i supruge nisu imale zakonsko pravo posjedovati imovinu, svaka je madam posjedovala komad zemlje i vrijednu nekretninu. Prostitutke su u to vrijeme zarađivale bolje od svih drugih žena u Americi. Neke su bile toliko bogate da su izdvajale novac kako bi financirale ceste i izgradnju na "novom zapadu". Desetljećima prije nego što su poslodavci počeli radnicima nuditi uz plaću i zdravstveno osiguranje, madame su svojim prostitutkama plaćale zdravstveno u cijelosti!

Dok druge žene nisu imale nikakvu zakonsku osnovu da prijave svoje muževe za nasilje u obitelji, madame su zapošljavale policijske službenike da paze i štite njihove djelatnice. Osim toga, mnoge su madame i njihove prostitutke bile naoružane i znale su se odlično koristiti oružjem.

Dok su feministice tražile način da spase žene iz "ropstva" patrijarhalnog braka, prostitutke su se obično udavale kasnije u životu i lakše su napuštale svoje muževe od drugih žena. Dok je kontracepcija bila strogo zabranjena, prostitutke su stvorile crno tržište koje je omogućilo distribuciju i prodaju, a to je tržište koristilo i drugima.

Puno prije negoli je društveni ples postao prihvatljiv u javnosti za žene, prostitutke su osmislile nove plesne korake koji će kasnije, u 1910-im i 1920-im biti hit. Dok je kockanje i ispijanje alkohola u javnosti bilo zabranjeno ili vrlo nepoželjno za žene, prostitutke su bile redovite u salunima, a neke od njih su postale najuspješnije i najbogatije kockarice u zemlji.

Možda najironičnije je to da je šminka, oblačenje i frizure koje su prve isfurale prostitutke, postajalo kasnije trend i respektabilno za mase, pa čak i prve dame.

19. stoljeće bilo je vrlo specifično za zapadni i središnji dio SAD-a. Kompanije su tražile mušku radnu snagu za teške poslove u rudnicima, na ugljenu, a država je ulagala u željezničke pruge i ceste. S dobrim razlogom, čuvari dobrog morala brinuli su se za sve muškarce koji su se mjesecima ili godinama našli sami, bez obitelji, radeći u takvim uvjetima. Jedan protestantski župnik je napisao: "Ostavljeni sami sebi, muškarci se brzo mijenjaju i postaju grubi, oštri, ružni, gotovo brutalni."

Bio je u pravu. Ironično, većina tih radnika bili su dobro odgojeni bijelci, američki građani, ali nisu se brinuli previše za svoj moral. U gradiću Leadville koji je izrastao zbog rudnika srebra u Koloradu, u 1879. bilo je 120 saluna, 19 pivskih dvorana, 188 kockarnica i samo 4 crkve.

U takav svijet stižu legije žena koje razumiju ekonomski zakon ponude i potražnje. Istraživanje američkog Kabineta za rad 1916. godine utvrdilo je da su žene tjedno zakonitim radom u prosjeku zarađivale 6,67 dolara, što je u to vrijeme predstavljalo osnovu za normalan život. Budući da je ženama bilo dozvoljeno raditi samo u određenim sektorima - kao što su tekstilna i druga lakša industrija - broj žena koje nisu mogle dobiti posao bio je velik. To je dovelo do smanjenja plaće za žene koje rade (jer ih se lako moglo zamijeniti).

S druge strane, žene koje su odlučile otići na novoizgrađeni zapad i raditi kao prostitutke, zarađivale su između 30 i 50 dolara tjedno ili čak 8 puta više od drugih žena, pisala je povjesničarka Ruth Rosen. I što je još bitnije, tržište je uvijek tražilo više, tako da nisu imale problema s potražnjom.

"Otkad postoje podaci o prostitutkama, jasno je da su to bile žene uglavnom dovoljno stare da znaju što rade, kakav je to posao. To je bilo područje s puno usamljenih muškaraca. Zaključujemo da su to bile profesionalke koje su htjele ekonomski uspjeh", stoji u istraživanju provedenom 1860. godine u Virginia Cityju u Nevadi.

Jedna Meksikanka iz El Pasa u Teksasu, odlučila je dati otkaz na poslu gdje je zarađivala 3 dolara tjedno i postati prostitutka. Kasnije je pisala: "Trebalo mi je vremena da se naviknem...Naravno, osjećala sam i krivnju na početku, ali sve je to nestalo kad sam vidjela kako mi raste ušteđevina."

Povjesničarka Ruth Rosen je pisala kako su mnoge prostitutke u to vrijeme smatrale svoj posao daleko lakšim i vrednijim od bilo koje druge alternative koja im se nudila. "Zar mislite da ću se vratiti raditi od 9 do 5 u tvornicu za 6 dolara tjedno i da od toga nemam ni centa za sebe, kad ovako mogu toliko novca zaraditi za jednu noć, a često i više?", Rosen navodi zapisanu izjavu jedne prostitutke iz Chicaga koju je dala po uhićenju u policiji.

Prostitutke su bile prve žene koje su se oslobodile onoga što su feministice nazivale ženskim služništvom. Budući da su plaće za žene bile znatno niže, jedini način da žena živi bogat život bio je udaja za bogatog muža. Čak ni one u 19. stoljeću nisu imale ništa "svoje" jer u većem dijelu SAD-a zakon je svu imovinu u braku pripisivao muškarcu. Ali žene koje su izabrale biti "loše" mogle su živjeti samostalno i neovisno o muškarcu, dakle one su prve postigle feministički ideal neovisnosti.

Sviđa ti se članak? Podrži rad kolumnista Liberala!
VIŠE IZ RUBRIKE:
ZANIMLJIVOSTI
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: BORNA BJEDOV

Kako u isto vrijeme pomoći ljudima kada financijski posrnu da ne padnu na dno i motivirati ih da ne ostanu doživotno ovisni o državnoj pomoći?

Negativni porez na dohodak - staro rješenje za vječni problem

Ekonomija

PIŠE: HRVOJE MARKOVIĆ

Često čujemo zahtjeve za nacionalizaciju bankarskog sektora zato što strani vlasnici banaka iznose dobit iz Hrvatske. Kako bi bilo da su te banke u državnom vlasništvu?

Kako bi bilo da su banke u Hrvatskoj državne?

Ljudska prava

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Problem sa zaštićenim najmoprimcima u Hrvatskoj puno je širi. Država je zakazala u zaštiti privatnog vlasništva.

Tko je kriv što ljudi ne mogu koristiti vlastite nekretnine?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Stjepan Radić se okreće u grobu, ali on više ionako nije ikona za vodstvo HSS-a. Njihove su ikone sada oni koji su protjerivali i zatvarali HSS-ovce.

Beljak se slaže s HDZ-om: Hrvatsku je uništio neoliberalizam!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Francuska svejedno uvodi porez za najveće tehnološke gigante na svojoj nacionalnoj razini, a isto će učiniti i Španjolska. Koliko je to dobra ideja?

Irska i skandinavske zemlje nisu dozvolile uvođenje novog poreza na razini EU. Evo zašto je to važno...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Frankovićeva izjava da će zabraniti prodaju na gradskoj površini ako netko ponudi više od Grada vrlo je jasna poruka privatnom sektoru koji Grad Dubrovnik vidi kao svoju konkurenciju.

Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom

Zanimljivosti

PIŠE: LIBERAL.HR

Povod je bio Trumpov tvit, a Greenpeace sada tvrdi da Patrick Moore nije bio njihov osnivač iako su još donedavno imali njegovo ime na popisu osnivača.

Greenpeace optužio jednoga od svojih osnivača da je ʼkupljenʼ jer je kritizirao Green New Deal

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Ministrica koja godinama postavlja suluda pravila zbog kojih mnogi poduzetnici nisu mogli povući novac iz EU fondova, sada ne prolazi državna pravila. Fali joj jedan papir.

Ministricu stigla njena karma. Trebamo li stvarno imati razumijevanja za tu isteklu vozačku?

Politika

PIŠE: DAVOR NAĐI

Ministar rada i mirovinskog sustava je dao dvije prilično nesuvisle izjave u kojima pobija sam sebe.

Pavić: Vlada ne može dekretom odrediti plaću od 7.500 kn, ali može od 3.000 kn

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

U županiji s tolikom koncentracijom uhljeba, održavanje demokratskih izbora nema smisla.

U Ličko-senjskoj županiji dvije trećine zaposlenih je uhljebljeno u javnom sektoru. Izbori su besmisleni.

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Usprkos optužbama nekih bivših zaposlenica kako tvrtka diskriminira žene, istraživanje je pokazalo da su muškarci bili godinama slabije plaćeni od ljepšeg spola.

Seksizam u Googleu: Istražili optužbe da plaćaju žene slabije pa došli do iznenađujućeg zaključka

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska dobrim dijelom živi od turizma, ali u medijima se svake godine ponavljaju isti mitovi o štetnosti koje turizam sa sobom nosi.

Razbijanje standardnih hrvatskih mitova o turizmu

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: