Vezani članci:
Ima li većih socijalista nego na hrvatskoj desnici?
Zabrana rada nedjeljom: Svi postavljaju kriva pitanja
Zurovec u Saboru pozvao na fleksibilizaciju radne imigracije
Dodatna regulacija digitalnih platformi za rad naštetit će svima - i korisnicima i dostavljačima
Vlada će zabraniti nekim radnicima rad nedjeljom. Ovo su pravna pitanja koja će morati objasniti
Zašto je tako teško dati otkaz neradniku u javnoj upravi? Zbog lošeg Zakona o radu
Dva zakona protiv rada na crno nisu suzbila rad na crno pa Vlada predlaže još jedan
Rad od doma - tko treba plaćati režije?
Sud ih kaznio zbog izrabljivanja radnica iako radnice tvrde da nisu izrabljene
Hrvati su institucionalizirali strah od otkaza
Vjerski argumenti protiv zabrane rada nedjeljom: Što bi rekao Isus?
Mnogi napuštaju Hrvatsku zbog posla, a uvozit ćemo radnike. Što je u tome čudno?
Mit o sukobu rada i kapitala
Hrvati imaju dva fetiša: zabrane i blagajnice u trgovačkim centrima
Peticija za zabranu rada nedjeljom, ponedjeljkom, utorkom i srijedom
Za novinara Slobodne Dalmacije RH ima previše fleksibilno tržište rada. I zato ljudi odlaze...
Izrabljuje li Amazon svoje radnike?
UK: Automatizacija uništila 800.000 radnih mjesta, a kreirala 3,5 milijuna novih
Hrvati imaju najkraći radni tjedan u Europskoj uniji
Pametni ljudi davno su shvatili da nije bogat onaj tko puno ima, već onaj tko malo treba
6 razloga za NE pokrenuti biznis u Hrvatskoj
Ako ne možeš zaraditi 6.000 kuna, nemoj raditi!
Što je to pravedna plaća?
Ekonomska sloboda je radnička sloboda
Kako su hrvatski antikapitalisti naučili da je fizički rad sranje
Hrvatska - društvo koje je odustalo od rada
Stopa zaposlenosti: Hrvatska najgora među zemljama istočne EU, čak 30% gora od Estonije
Odgovor novinarki koja je okrivila 'robovlasnički kapitalizam' za odlazak radnika u Irsku
Novosel obmanjuje javnost: Hrvatski poslodavci nisu krivi za niske plaće
Macron odlučan da provede reformu rada: Donosimo 5 ključnih promjena koje će razljutiti sindikate
Novo na Liberalu:
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavljaju državne institucije
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta
Borba ideja: Ljudi koji su upravljali javnim politikama u 20. stoljeću
Država ima novi način da opelješi umirovljenike
Novinar 'Slobodne' u raljama neoliberalnog kapitalizma
Jutarnji se čudi astronomskim cijenama subvencioniranih radova
Index besplatno izreklamirao Kolakušića pred izbore za EU parlament
Frederic Bastiat: Mit o porezu kao poticaju gospodarstva
Koliko smo napredovali od pristupanja EU? Bili smo najgori, a sada smo sve bliži prosjeku

Prosječni Hrvat se u životu naradi puno manje od stanovnika drugih država EU


Piše: Branimir Perković
Photo: Zhang Kenny/Unsplash
4.7.2021.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Prosječni Hrvat se u životu naradi puno manje od stanovnika drugih država EU

Prosječni Hrvat se u životu naradi puno manje od stanovnika drugih država EU


Piše: Branimir Perković
Photo: Zhang Kenny/Unsplash
4.7.2021.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Najnoviji podaci pokazuju da Hrvati, uz Talijane, u životu odrade najmanje godina u EU. Prosječno trajanje radnog vijeka u Hrvatskoj iznosi 32,8 godina, dok u Švedskoj, Nizozemskoj i Danskoj iznosi više od 40 godina. Prosječni stanovnik Švedske će raditi više od 9 godina duže od prosječnog stanovnika Hrvatske. 

Sve skandinavske države imaju dosta dug očekivani radni vijek; Švedska 42 godine, Danska i Norveška 40 godina, Finska 39 godina. Paradoksalno, bar ako je vjerovati ljevičarima, da ljudi najduže rade u zemljama koje oni nazivaju "socijalističkima" ili bar na putu prema "napokon pravom socijalizmu". Dodamo li tome da skandinavske države imaju jedna od najliberalnijih tržišta na svijetu i da ne postoji minimalna plaća na državnoj razini (umjesto toga sindikati pregovaraju s poslodavcima o minimalnoj plaći za svaku industriju posebno), romantičarska ideja o skandinavskim državama koju gaje mnogi ljevičari pada u vodu.



Čak i prema broju radnih sati u tjednu radnici u skandinavskim državama rade relativno više nego bi bogatstvo tih država sugeriralo. Naime, uobičajeno je da radnici u siromašnijim državama tjedno i godišnje odrade više sati nego u bogatijim državama, iako zadnjih desetljeća ukupan broj radnih sati godišnje pada svuda u razvijenom svijetu, od SAD-a do Australije. Ustvari se sve svodi na samu produktivnost rada. Što je rast produktivniji, to je manje potrebno raditi vremenski da bi se ostvario određeni output.

Osim razine obrazovanja radnika, kvalificiranosti i pojedinačne radne motivacije kod određivanja produktivnosti u nekom gospodarstvu, bitno je i institucionalno okružje, odnosno ako kompanije tj. radnici moraju velik dio vremena trošiti na birokraciju, "utjerivanju" naplate duga zbog kulture neplaćanja, spore pravne procese zbog neefikasnog pravnog aparata i dogovaranje mita s javnim službenicima zbog prerestriktivnih zakona, onda će i produktivnost rada biti manja od potencijalne razine. A to znači da radnici trebaju odraditi više sati da bi ostvarili razinu produktivnosti koja će kompaniji osigurati opstanak na tržištu.

Skandinavske države nisu raj ni po pitanju dobi ulaska u mirovinu. U Norveškoj je standardna dob (ne prijevremena) za mirovinu 67 godina, Finskoj 65 godina, a 2023. će se podići na 66 godina, u Švedskoj ovisi o godini rođenja, ali će se postupno podizati i do 64 godine do 2026., a u Danskoj od 65-69 godina ovisno o godini rođenja. Starosna mirovina u Hrvatskoj se ostvaruje sa 65 godina za muškarce i 62 godine za žene.



Iako je razlika u dobi za odlazak u mirovinu tek par godina, državljani skandinavskih zemalja rade i do 9 godina duže nego državljani Hrvatske. To znači da se u Hrvatskoj često odlazi u prijevremenu mirovinu, a u skandinavskim državama se mirovina odgađa.

Ono što posebno zabrinjava je to da je, prema podacima Ministarstva za mirovinsko osiguranje, prosječan radni vijek onih koji su 2020. prvi put ostvarili pravo za mirovinu bio 32 godine i 11 mjeseci (bez međunarodnih ugovora), a 2015. 32 godine i 6 mjeseci, što je tek neznatno poboljšanje s obzirom na brzinu starenja stanovništva i katastrofalan omjer radnika i umirovljenika od 1:1,24. To znači da 124 radnika rade za mirovine 100 umirovljenika i da trenutni radnici ne mogu podmiriti mirovine trenutnih umirovljenika pa rupa u mirovinskom sustavu iznosi 18-19 milijardi kuna godišnje. Omjer radnika i umirovljenika će se u budućnosti pogoršavati, a samim time će rasti i rupa u mirovinskom sustavu.

Unatoč tome što su mirovine male, Hrvati ne žele raditi dulje te Hrvatska, uz Italiju, ima najmanje trajanje očekivanog radnog vijeka u EU.

Razlog se jamačno krije i u tome što građani Hrvatske mogu očekivati puno kraće trajanje zdravog života od Skandinavaca, tj. života bez bolesti koja uzrokuje ozbiljna ograničenja za život i rad. Zbog toga se ne može Hrvatska uspoređivati sa skandinavskim državama. Ali što je s državama koje imaju sličnu dužinu "zdravog života"?

Litva, Latvija, Slovenija, Estonija, Austrija i Finska su države u kojima je očekivana dužina zdravog života manja ili slična kao u Hrvatskoj. Ipak, u Litvi i Latviji je očekivano trajanje radnog vijeka 37 godina nasuprot Hrvatskih 32,8 godina, iako imaju niže očekivano trajanje zdravog života od 56,3 i 52 godinu nasuprot Hrvatskih 56,5 godina. U Sloveniji je očekivano trajanje zdravog života 56,3 godine tj. manje nego u Hrvatskoj, a ipak je očekivani radni vijek 36 godina ili za više od 3 godine duži nego u Hrvatskoj. Razlike su još izraženije kod Austrije, Estonije i Finske, u kojima je očekivano trajanje radnog vijeka između 37 i 40 godina, a očekivano trajanje života kraće (Estonija 52,7 godina) ili slično kao u Hrvatskoj (Austrija 56,8 godina/ Finska 58,8 godina).
 
Može se zaključiti da je poboljšanje zdravstvenog sustava jako važno za produženje radnog vijeka u Hrvatskoj, a produženje radnog vijeka je nužno ne samo za gospodarski rast, nego i za održivost mirovinskog sustava. No, to očito nije jedini razlog tako kratkog očekivanog radnog vijeka, jer zemlje s kraćim ili sličnim očekivanim trajanjem zdravog života imaju puno duže trajanje radnog vijeka. U Hrvatskoj se puno govori o tome kako su male mirovine, a istodobno se zaboravlja da su dobrim dijelom male jer ih, u prosjeku, Hrvati nisu do kraja zaradili. Taj se zaključak sam nameće iz činjenice da imamo drugo najkraće trajanje radnog vijeka u EU i da tek 16-18% umirovljenika ima punih 40 godina radnog staža.

To ozbiljno ograničava mogućnosti rasta mirovina, posebno s obzirom na to da rupa u mirovinskom sustavu, tj. razlika između toga koliko u mirovinski sustav uplate trenutni radnici i koliko se isplati mirovina, iznosi 18-19 milijardi kuna godišnje. A to se pokriva iz općeg državnog proračuna i time dovodi do dodatnih potreba za zaduživanjem i smanjivanjem financijskih mogućnosti za financiranje drugih aktivnosti.

 

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.