Raskrinkavanje mita o socijalnom ili 'okrutnom tržišnom' darvinizmu

28.11.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
5
Više od istog autora
Kako su EIZ i Gradonačelnik.hr izopačili značenje ʼpametnog gradaʼ i konkurentnosti lokalne samouprave
Dječji vrtići kao političko oružje
Preporučeno za vas
Neka Linić uloži svoju imovinu u Uljanik!
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
OPG-ima državna agencija ne priznaje ponudu iz SAD-a jer nema pečata i PDV-a
Miletić vrijeđa našu inteligenciju ako ozbiljno misli da ćemo povjerovati u nevinost IDS-a
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Dubrovačka Republika - dragulj srednjovjekovne Europe
Digitalni porez nema veze s pravdom i neće pogoditi velike korporacije nego male biznise i startupe
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Tko je Hayek?
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom
Vaclav Klaus: Kako smo reformirali češko gospodarstvo
Europska unija - gospodarski div između SAD-a i Kine

Raskrinkavanje mita o socijalnom ili 'okrutnom tržišnom' darvinizmu

Bez obzira na opskurne portale i pojedince, većina ljudi prihvaća činjenicu da je zemlja okrugla ili teoriju evolucije iz djela "Porijeklo vrsta" Charlesa Darwina, pa i s tim povezani pojam darvinizam, u odnosu npr. kreacionizam i slične teorije.

Može li Darwin biti u pravu, a darvinizam negativan i opcionalan? Postoji li i nekakav zaseban društveni, tzv. "socijalni darvinizam"? Riječ je o terminu prvi put spomenutom koncem 19. stoljeća, a koji se proširio tek zahvaljujući kritičarima, nakon Drugog svjetskog rata.

Što se naših pseudoznanstvenika tiče, kad dođe do pitanja slobodnog tržišta - sve je moguće. Tako je i u naš javni prostor uveden pojam socijalnog darvinizma, koji su pritom i jednako neutemeljeno nazvali "okrutni tržišni darvinizam". O čemu se zapravo radi? Krenimo redom.

U nedavnoj raspravi oko još jednog članka u Novostima čuli smo cijeli niz standardnih ideoloških tvrdnji, od kojih neke idu jako daleko, poput izjave da im se želi oteti "sustavno analitičko mišljenje koje su ljudi stjecali u socijalističkom obrazovanju", a temelj za open software nalaze u tezi da su "ljudske slobode u direktnom konfliktu s pravom vlasništva". Ima toga u navedenom članku jako puno, ideološki uzvišeni svijet iliti "high moral ground" je takav - jednodimenzionalan, ideolozi su uvijek u pravu i imaju isti čvrst i nedvosmislen odgovor na sva moralna, ekonomska i društvena pitanja. Svako argumentirano dokazivane suprotnog je samo sitna greškica, pogrešna implementacija ili kratkoročna posljedica.

O ljudima i  ideološkim zabludama preporučam poslušati vrlo popularna predavanja profesora kliničke psihologije iz Kanade, dr. Jordan Petersona.


Ipak, mi u ovom slučaju imamo doktoricu znanosti, docenticu na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci, koja kao znanstvenik govori o tom "okrutnom  tržišnom darvinizmu" pritom ističući svoje članstvo u “Radničkoj fronti”.

Zanimljiva je činjenica da ekstremnu ljevicu u RH, čvrsto vezanu uz ideološki pojam "radnik", danas vode profesori po filozofskim fakultetima (Kapović, Vuković), koji zapravo nikada ništa nisu "radili" - stvorili u znoju lica svog ili kroz svoju tvrtku organizirali i platili druge da stvaraju proizvod i vrijednost koja nekome treba i koju će platiti svojom slobodnom voljom. Njihov salonski proizvod je npr. knjiga "Marx u digitalnom dobu", vjerujem apsolutni bestseller...ili prije obvezna literatura na njihovom smjeru?

Da bi obranili tu svoju poziciju kao neusporedivu i jedinstvenu, postavljaju paralelnu vertikalu ljudskog razvoja koju valjda trebamo slijediti, a darvinizam postaje nešto divlje, primitivno i životinjsko, što se u današnjem društvu najbolje manifestira u "okrutnom tržišnom darvinizmu" gdje, ukratko, jaki i moćni individualci trgaju slabije, za svoju vlastitu moć i uspjeh.

Bez obzira na to što evolucija nipošto ne podrazumijeva uspjeh najjačih, već najprilagodljivijih (nisu opstali dinosauri nego sisavci) i sam pojam "tržišni darvinizam" u zapadnom svijetu kao takav ne postoji. Moguće je naći diskusije vezane za socijalni darvinizam na slobodnom tržištu, potaknute čudnom izjavom predsjednika Obame na republikansko neprihvaćanje budžeta 2012. godine. Ista teza se nameće i nama: pa kako bi se itko mogao protiviti Vladinoj pomoći siromašnima i zahtjevu da bogati plate više? Ako prihvatimo nametnutu tezu da je darvinizam prirodno stanje gdje jaki nadvladaju slabije, pomaganje slabijima bi bilo suprotstavljanje prirodnom procesu napretka. Je li to baš tako?

Naime, kao što je primijetio i jedan od glavnih teoretičara socijalnog darvinizma Herbert Spencer, bogati se ne ponašaju po tom obrascu, a česta privatna filantropija i doniranje je pozitivna i korisna pojava. Upravo u današnje vrijeme oni najbogatiji, koji su sami (bez nasljedstva) stekli svoje bogatstvo i zaposlili milijune radnika doniraju većinu imetka (Gates, Zuckenberg, Elison, Buffet...).

Darwinovo učenje ne kaže da se evolucija temelji na bespoštednoj i okrutnoj borbi, već je naprotiv naglašavao važnost udruživanja i suradnje (uz simbiozu, vrlo čest slučaj kod čopora i zajednica, npr. vukova i čimpanzi). Ako je socijalni darvinizam o sebičnom natjecanju - Darwin zasigurno nije bio socijalni darvinist.

Klasično liberalni filozof Ludwig von Mises je također ukazao na ovo pogrešno tumačenje Darwina i da je "borba za opstanak" metaforički pojam jer "razum potvrđuje da je najbolji način da čovjek unaprijedi svoje stanje društvenim udruživanjem i raspodjelom poslova (specijalizacija) uz učešće i na korist i onih manje talentiranih ili sposobnih" (iz knjige Ljudska akcija). Pri tome sam opstanak ne podrazumijeva nikakve posebne etičke ili moralne vrijednosti kao posljedicu ili uzrok. Slobodno tržište dakle nije arena za borbu, već NAČIN, sredstvo kroz koje ljudska bića surađuju da bi preživjela i napredovala.

Ukratko, socijalni darvinizam zamotava neku socijalnu etiku u pseudoznatsveni okvir dok ta teorija zapravo nikada nije imala znanstvenu evaluaciju ili potvrdu niti je predstavljala poseban intelektualni pokret i u suštini je običan mit. Da svatko od nas mora sve svoje potrebe zadovoljiti sam, nitko ne bi opstao.

Stoga proklamirani egalitarizam ishoda koji uklanja kompetitivnost i slobodu izbora, pa čak i slobodu darivanja bez "plana i odobrenja" s vrha lijeve etatističke misli, najviše šteti onim najsiromašniima i njihovoj djeci koja nemaju egalitarizam prilika sa ostatkom svijeta i djecom u razvijenim zemljama.

Aktivnost g. Bakića koji ulaže vlastite milijune kuna koje je sam zaradio (zanima me koliko doniraju spomenuti profesori od svojih plaća značajno većih od hrvatskog prosjeka) u napredne tehnologije kojima naša djeca dobivaju jednaku priliku u svjetskoj ekonomiji, nailazi na strašne otpore etatista. Kao, oni su zaduženi za razmišljanje i raspodjelu, svima žele dobro, a rezultati su im loši (recimo PISA rezultati obrazovanja) i stoga privatnu inicijativu treba uništiti. Zašto? Pa svi ti liberali i privatnici su tržište, u to žele i nas uvući, a tamo vlada - pogađate - "okrutni tržišni darvinizam".

Preporučam im: uzmite knjigu "Marx u digitalnom dobu" pod ruku, pa na tržište...

Očekujem da se u sljedećem ciklusu razvoja socijalističke misli, nakon komunizma, WWII i Darwina vrate još korak dalje. Što bi reklo Zabranjeno pušenje, "kontam da je Freud u pravu i da je seks korijen svega..."





VIŠE IZ RUBRIKE:
POLITIKA
EKONOMIJA
HRVATSKA
O autoru
Marijo Volarević je magistar računalnih znanosti, menadžer s bogatim međunarodnim iskustvom i predavač na studiju digitalnog marketinga Visokog učilišta Algebra. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Spuštanje zastava na pola koplja i paljenje svijeća zbog gašenja jedne firme koja je desetljećima trošila tuđi novac govori dosta o razini opće pismenosti.

Hrvati su previše emotivna bića. Samo kod nas još ovakva patetika može proći.

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska ima, u usporedbi s drugim zemljama Nove Europe, slab izvoz. On je rezultat slabijeg uvoza zbog protekcionističkih državnih politika.

Hrvatska nije deindustrijalizirana. Našoj industriji bi išlo puno bolje da je država ne ʼštitiʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Korupcijska afera u Austriji završila je ekspresno, za hrvatske pojmove iznenađujuće. Kod nas slične stvari završavaju posve drugačije.

Koja je razlika između Hrvatske i civiliziranih država?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rekao je da planira preuzeti HSLS, osvojiti 10 posto na izborima i onda mijenjati nacionalnu politiku.

Hrebak pruža ruku Pametnom: ʼTreba nam jedna snažna liberalna opcijaʼ

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Za jedne ljubitelje zločinaca tolerancija i ljubav, za druge zatvor. To je Hrvatska po njenoj mjeri.

Anka kaže da je u spotu s Che Guevarom pokazala ʼtolerancijuʼ. Hoće li tako i s ustašofilima?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Justin Amash je na Twitteru objavio da je Trump učinio stvari koje su za impeachment, a 'strančevanje' narušava sustav provjera i ravnoteže vlasti.

Ovo je prvi republikanac u Kongresu koji poziva na Trumpovu smjenu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ideja o odšteti zbog iseljavanja radnika je toliko luda da ju je predlagao i Joseph Stiglitz. Da, on je uvaženi ekonomist, ali i socijaldemokrat.

Mostovac brani Petrova citatom iz knjige ekonomista koji je hvalio Chavezovu ekonomsku politiku

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Sindikati možda to nisu planirali, ali oni će na kraju natjerati Plenkovića da preispita sustav i pokrene ozbiljnu reformu.

Ne slažem se s njihovom inicijativom, ali pozdravljam uspjeh sindikata. Evo zašto...

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Riječ je o retoričkom triku kojim se koriste vladajući kako bi građani pomislili da se država razdužuje.

Provjera istinitosti: Smanjuje li se hrvatski javni dug?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ljudi koji su nekoć vodili političke stranke koje su bile liberalne samo na papiru, sada su se sjetili pričati o marginalizaciji. A tko je do nje doveo?

Kome smeta rebrendiranje HSLS-a?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kad bi protekcionizam vodio u prosperitet, to bi značilo da slobodna trgovina vodi u siromaštvo. Provjerili smo je li to točno.

Razbijanje mita: Protekcionizam vodi u prosperitet

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

HDZ-ov kandidat za EU parlament obećava bolju edukaciju, veće plaće i stambeno zbrinjavanje. A lijepo vrijeme?

Resslerova obećanja su kao da ih je prepisao od Marasa ili Tomaševića

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: