Raskrinkavanje mita o socijalnom ili 'okrutnom tržišnom' darvinizmu

28.11.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
5
Više od istog autora
Dječji vrtići kao političko oružje
Kako su EIZ i Gradonačelnik.hr izopačili značenje ʼpametnog gradaʼ i konkurentnosti lokalne samouprave
Preporučeno za vas
Neka Linić uloži svoju imovinu u Uljanik!
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
OPG-ima državna agencija ne priznaje ponudu iz SAD-a jer nema pečata i PDV-a
Miletić vrijeđa našu inteligenciju ako ozbiljno misli da ćemo povjerovati u nevinost IDS-a
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Tko je Hayek?
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Digitalni porez nema veze s pravdom i neće pogoditi velike korporacije nego male biznise i startupe
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom
Europska liberalna grupacija promijenila svoje ime; evo zašto...
Vaclav Klaus: Kako smo reformirali češko gospodarstvo
Europska unija - gospodarski div između SAD-a i Kine

Raskrinkavanje mita o socijalnom ili 'okrutnom tržišnom' darvinizmu

Bez obzira na opskurne portale i pojedince, većina ljudi prihvaća činjenicu da je zemlja okrugla ili teoriju evolucije iz djela "Porijeklo vrsta" Charlesa Darwina, pa i s tim povezani pojam darvinizam, u odnosu npr. kreacionizam i slične teorije.

Može li Darwin biti u pravu, a darvinizam negativan i opcionalan? Postoji li i nekakav zaseban društveni, tzv. "socijalni darvinizam"? Riječ je o terminu prvi put spomenutom koncem 19. stoljeća, a koji se proširio tek zahvaljujući kritičarima, nakon Drugog svjetskog rata.

Što se naših pseudoznanstvenika tiče, kad dođe do pitanja slobodnog tržišta - sve je moguće. Tako je i u naš javni prostor uveden pojam socijalnog darvinizma, koji su pritom i jednako neutemeljeno nazvali "okrutni tržišni darvinizam". O čemu se zapravo radi? Krenimo redom.

U nedavnoj raspravi oko još jednog članka u Novostima čuli smo cijeli niz standardnih ideoloških tvrdnji, od kojih neke idu jako daleko, poput izjave da im se želi oteti "sustavno analitičko mišljenje koje su ljudi stjecali u socijalističkom obrazovanju", a temelj za open software nalaze u tezi da su "ljudske slobode u direktnom konfliktu s pravom vlasništva". Ima toga u navedenom članku jako puno, ideološki uzvišeni svijet iliti "high moral ground" je takav - jednodimenzionalan, ideolozi su uvijek u pravu i imaju isti čvrst i nedvosmislen odgovor na sva moralna, ekonomska i društvena pitanja. Svako argumentirano dokazivane suprotnog je samo sitna greškica, pogrešna implementacija ili kratkoročna posljedica.

O ljudima i  ideološkim zabludama preporučam poslušati vrlo popularna predavanja profesora kliničke psihologije iz Kanade, dr. Jordan Petersona.

Ipak, mi u ovom slučaju imamo doktoricu znanosti, docenticu na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci, koja kao znanstvenik govori o tom "okrutnom  tržišnom darvinizmu" pritom ističući svoje članstvo u “Radničkoj fronti”.

Zanimljiva je činjenica da ekstremnu ljevicu u RH, čvrsto vezanu uz ideološki pojam "radnik", danas vode profesori po filozofskim fakultetima (Kapović, Vuković), koji zapravo nikada ništa nisu "radili" - stvorili u znoju lica svog ili kroz svoju tvrtku organizirali i platili druge da stvaraju proizvod i vrijednost koja nekome treba i koju će platiti svojom slobodnom voljom. Njihov salonski proizvod je npr. knjiga "Marx u digitalnom dobu", vjerujem apsolutni bestseller...ili prije obvezna literatura na njihovom smjeru?

Da bi obranili tu svoju poziciju kao neusporedivu i jedinstvenu, postavljaju paralelnu vertikalu ljudskog razvoja koju valjda trebamo slijediti, a darvinizam postaje nešto divlje, primitivno i životinjsko, što se u današnjem društvu najbolje manifestira u "okrutnom tržišnom darvinizmu" gdje, ukratko, jaki i moćni individualci trgaju slabije, za svoju vlastitu moć i uspjeh.

Bez obzira na to što evolucija nipošto ne podrazumijeva uspjeh najjačih, već najprilagodljivijih (nisu opstali dinosauri nego sisavci) i sam pojam "tržišni darvinizam" u zapadnom svijetu kao takav ne postoji. Moguće je naći diskusije vezane za socijalni darvinizam na slobodnom tržištu, potaknute čudnom izjavom predsjednika Obame na republikansko neprihvaćanje budžeta 2012. godine. Ista teza se nameće i nama: pa kako bi se itko mogao protiviti Vladinoj pomoći siromašnima i zahtjevu da bogati plate više? Ako prihvatimo nametnutu tezu da je darvinizam prirodno stanje gdje jaki nadvladaju slabije, pomaganje slabijima bi bilo suprotstavljanje prirodnom procesu napretka. Je li to baš tako?

Naime, kao što je primijetio i jedan od glavnih teoretičara socijalnog darvinizma Herbert Spencer, bogati se ne ponašaju po tom obrascu, a česta privatna filantropija i doniranje je pozitivna i korisna pojava. Upravo u današnje vrijeme oni najbogatiji, koji su sami (bez nasljedstva) stekli svoje bogatstvo i zaposlili milijune radnika doniraju većinu imetka (Gates, Zuckenberg, Elison, Buffet...).

Darwinovo učenje ne kaže da se evolucija temelji na bespoštednoj i okrutnoj borbi, već je naprotiv naglašavao važnost udruživanja i suradnje (uz simbiozu, vrlo čest slučaj kod čopora i zajednica, npr. vukova i čimpanzi). Ako je socijalni darvinizam o sebičnom natjecanju - Darwin zasigurno nije bio socijalni darvinist.

Klasično liberalni filozof Ludwig von Mises je također ukazao na ovo pogrešno tumačenje Darwina i da je "borba za opstanak" metaforički pojam jer "razum potvrđuje da je najbolji način da čovjek unaprijedi svoje stanje društvenim udruživanjem i raspodjelom poslova (specijalizacija) uz učešće i na korist i onih manje talentiranih ili sposobnih" (iz knjige Ljudska akcija). Pri tome sam opstanak ne podrazumijeva nikakve posebne etičke ili moralne vrijednosti kao posljedicu ili uzrok. Slobodno tržište dakle nije arena za borbu, već NAČIN, sredstvo kroz koje ljudska bića surađuju da bi preživjela i napredovala.

Ukratko, socijalni darvinizam zamotava neku socijalnu etiku u pseudoznatsveni okvir dok ta teorija zapravo nikada nije imala znanstvenu evaluaciju ili potvrdu niti je predstavljala poseban intelektualni pokret i u suštini je običan mit. Da svatko od nas mora sve svoje potrebe zadovoljiti sam, nitko ne bi opstao.

Stoga proklamirani egalitarizam ishoda koji uklanja kompetitivnost i slobodu izbora, pa čak i slobodu darivanja bez "plana i odobrenja" s vrha lijeve etatističke misli, najviše šteti onim najsiromašniima i njihovoj djeci koja nemaju egalitarizam prilika sa ostatkom svijeta i djecom u razvijenim zemljama.

Aktivnost g. Bakića koji ulaže vlastite milijune kuna koje je sam zaradio (zanima me koliko doniraju spomenuti profesori od svojih plaća značajno većih od hrvatskog prosjeka) u napredne tehnologije kojima naša djeca dobivaju jednaku priliku u svjetskoj ekonomiji, nailazi na strašne otpore etatista. Kao, oni su zaduženi za razmišljanje i raspodjelu, svima žele dobro, a rezultati su im loši (recimo PISA rezultati obrazovanja) i stoga privatnu inicijativu treba uništiti. Zašto? Pa svi ti liberali i privatnici su tržište, u to žele i nas uvući, a tamo vlada - pogađate - "okrutni tržišni darvinizam".

Preporučam im: uzmite knjigu "Marx u digitalnom dobu" pod ruku, pa na tržište...

Očekujem da se u sljedećem ciklusu razvoja socijalističke misli, nakon komunizma, WWII i Darwina vrate još korak dalje. Što bi reklo Zabranjeno pušenje, "kontam da je Freud u pravu i da je seks korijen svega..."




Novo na Liberalu

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Po čemu je Duhaček vrjedniji od Čolakovića i zašto u Hrvatskoj nećemo još dugo imati lijepe stvari

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novinar Indexa, koji je podržavao kažnjavanje Slavonca zbog pjevanja nepodobnog bećarca pred policajkom, kažnjen je zbog vrijeđanja policije i moralnih osjećaja građana.

Novinar Indexa uhićen i kažnjen po zakonu koji je sam podržavao

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Najznačajnije i najopsežnije djelo u karijeri velikog klasičnoliberalnog mislioca, koje je jednako aktualno i dan-danas.

Prije 70 godina objavljena je Misesova ʼLjudska akcijaʼ: ʼSamo pojedinac misli. Samo pojedinac razumije...ʼ

Društvo

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Sindikati koriste svake izbore za reketarenje vlasti kako bi poboljšali materijalne uvjete svojih štićenika. Pritom najviše nastradaju upravo njihovi štićenici.

Demokratski ciklusi reketarenja

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Samo Irska i Novi Zeland bitno su smanjili udio poreznih prihoda u BDP-u, ostatak razvijenog svijeta je povećao, tako da su priče o divljem kapitalizmu neutemeljene.

Mit o izumiranju socijalne države, 2. dio: Razvijene države povećavaju poreznu presiju

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

HSLS je imao stotinu dobrih razloga da raskine ljubavnu vezu s korupcijom. Kosoru to nisu bili dovoljni razlozi...

HSLS napušta koaliciju s HDZ-om jer HDZ-u više nije potreban. Pupovac je samo izgovor, i to loš!

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hrvatska je po ekonomskim slobodama i poštivanju privatne imovine uz bok sa zemljama trećeg svijeta, a u to se možemo svakodnevno uvjeriti.

Sprdnja od pravne države - inspektori će vas kazniti zbog korištenja vlastite imovine

Društvo

PIŠE: DENIS VLAŠIĆ

Prvi dan škole u Hrvatskoj nije mogao započeti gore, ali na ovakva natezanja sindikata i političara već smo navikli.

Nova školska godina, stari problemi

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Uvijek se pred predsjedničke izbore vode rasprave o tome jesu li ovlasti predsjednika RH dovoljne i treba li ih proširiti, ali ni dosadašnji predsjednici nisu koristili ovlasti koje su im na raspolaganju.

Predsjednički izbori će biti bitka između stare i nove garde hrvatskih političara

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Njihovo reagiranje na optužbe zaposlenice protiv šefa zapravo je groteskno jer pokazuje kako će, bez obzira na sve, stati uz funkciju do kraja.

AK Siget: ʼNije nas briga za zaposlenicu, samo za šefaʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dejan Kovač je na pitanje o Bleiburgu i Jasenovcu dao fenomenalan odgovor, ali naša javnost to još nije u stanju detektirati.

Još jedni izbori o ustašama i partizanima. Dokad, drugovi?

Društvo

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Da biste se penjali na hijerarhijskoj ljestvici u funkcionerskom društvu, uopće nije bitan način. Bitno je samo da dođete do funkcije.

Hrvatska je funkcionersko društvo. Ovdje ni fizički rad ni intelekt nisu na cijeni, bitna je samo funkcija...

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: