Vezani članci:
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
HZZO je vreća bez dna. Zašto ga ne ukinemo?
Venezuela sada masovno privatizira firme koje je prethodno nacionalizirala
Tko je Abiy Ahmed, etiopljanski premijer koji je osvojio Nobela za mir?
Macron je zadnja osoba na planetu koja može govoriti drugima kako da urede svoju zemlju
Urednik koprivničkog portala objasnio zašto država treba potpuno privatizirati Podravku
Je li Holy upravo pozvala na privatizaciju HŽ-a?
Kolinda i Mrsić su nesvjesno priznali da nam treba privatizacija zdravstva
Pet koraka za brzi oporavak Venezuele (a dobro bi došli i Hrvatskoj)
Pametno želi više države: ʼZdravstvo će biti bolje ako budemo više uplaćivaliʼ
Protivnici privatizacije zdravstva zapravo su protiv slobode izbora
Kako spriječiti daljnja potresna iskustva žena u rodilištima? Privatizirajmo zdravstvo!
Otkud toliki strah od privatnih knjižnica i muzeja?
Američka pošta ide u privatizaciju, sindikat se protivi
Vaclav Klaus: Kako smo reformirali češko gospodarstvo
Zašto Hrvatska treba privatizirati zdravstvo
Privatizacija HRT-a - jedini način da gledatelji dobiju glavnu riječ u odlučivanju
Kalmetino svjedočenje - šamar ljubiteljima državnog vlasništva
3 riječi koje najbrže izazivaju bijes u Hrvata
Hrvati su bijesni na privatizaciju koja u Hrvatskoj nikada nije provedena
Učinite ovo za našu djecu: 5 razloga zašto treba prodati i HEP i Inu
'Privatizacija je jedini lijek protiv lobista koji postaju državni tajnici'
Top 5 najluđih mitova i zabluda o cjepivu
Hrvatski mitovi o tvornicama i turizmu
Mit o izumiranju socijalne države, 2. dio: Razvijene države povećavaju poreznu presiju
Razbijanje standardnih hrvatskih mitova o turizmu
[VIDEO] U Jugoslaviji nije bilo sirotinje, kažete? Pogledajte ove dokumentarce pa razmislite opet
Svi mitovi o gospodarstvu Jugoslavije
Koliko ima istine u mitu o stagnaciji prihoda prosječnog kućanstva na zapadu?
Mitovi o Jugoslaviji
Novo na Liberalu:
Danska uvodi porez na kravlji prdež. Puno je ozbiljnije nego što se čini
Nakon pobjede Trumpa, desni liberali vode po anketama u Norveškoj
Milei najavio ukidanje 90% poreza i sporazum o slobodnoj trgovini s SAD-om
Cijene na zagrebačkom adventu nisu previsoke, evo zašto
Sayev zakon - protuotrov za bezbrojne ekonomske zablude
Kekin svojom nedosljednošću pokazuje sav apsurd lijeve ideologije
Musk: Imamo 428 federalnih agencija. Kad s njima završim, bit će ih 99
Stručnjak za Politico: 'Možda smo pretjerali tijekom kovida. Sada ispaštamo'
Hina i Jutarnji navijaju za poskupljenje i usput obmanjuju javnost
Orešković podržala Milanovića. Evo što u njemu vidi
Kekin dobiva neočekivanu podršku u susjedstvu: 'Herceg-Bosni i slobodi...'
Pogodi tko se vratio: Kamala se obratila novinarima u nadnaravnom self-help videu
Poznate kompanije masovno ukidaju DEI program. Friedman je bio u pravu.
Hrvatska ostvarila drugi najveći rast BDP-a u EU. I to nije kraj dobrih vijesti...
Miro Bulj i novinar(ka) Faktografa tvrde da strani radnici snižavaju plaću Hrvatima. To je laž.
Milton Friedman: Carine nikad nisu dobra ideja
Feministica iz Jutarnjeg obrušila se na američku vojnikinju. Zašto?
Novinarska društvena mreža cenzurira satiru, a tolerira 'osobe koje privlače maloljetnici'
Rand Paul protiv Trumpove imigrantske i trgovinske politike
Širitelji dezinformacija masovno napuštaju X. Zašto?
Brian Albrecht: Osam temeljnih ekonomskih uvida za politiku
Zašto EU već 16 godina stagnira dok se SAD razvija? 'Europa je izabrala regulacije, a SAD inovacije'
Fukuyama objavio pismo Musku, izazvao zanimljivu raspravu o učinkovitosti vlade
Analiza: Ovako je HINA izvještavala o američkim izborima 2024.
Ceci cvili zbog poraza Demokrata. Ekonomist ga poklopio
Novinar(ka) Faktografa misli da bi poslodavci trebali izmisliti novi novac iz zraka
Demokrati su doživjeli potop. Kamo sada?
Maja Sever se obrušila na žene koje glasaju za Trumpa: 'Mi smo obrazovanije!'
Trump će moći ostvariti ili svoja obećanja ili Muskova. Ne može oboje
Dan kada su manipulatori i psihopati pretrpjeli teški poraz

Raskrinkavanje mitova: 5 najčešćih zabluda o privatizaciji


Piše: Igor Vuk
1.6.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Raskrinkavanje mitova: 5 najčešćih zabluda o privatizaciji


Piše: Igor Vuk
1.6.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Građani Hrvatske imaju jako puno zabluda, odnosno lažnih vjerovanja kad je riječ o ekonomiji. Neke od njih su rezultat dezinformiranja ili djelomičnih informacija koje godinama kruže medijima, a neke su jednostavno stvar nedovoljne educiranosti. Hrvati se najčešće gube kad je riječ o privatizaciji. Raskrinkavamo 5 najvećih mitova vezanih za ovu, ekonomski vrlo važnu temu.

1. Privatizacija provedena u Hrvatskoj

Privatizacija zapravo u pravom smislu riječi nikada nije uspješno niti u potpunosti provedena u Hrvatskoj. Uspješna provedba privatizacije znači prijenos vlasništva od države privatnim vlasnicima i transformiranje tržišta iz monopola u konkurenciju. Država, naime, nije 90-ih provela „cjepkanje“ poduzeća u više različitih koji bi se natjecali među sobom, već je samo politički podobnima predala u ruke vlasništva nad određenim poduzećima. Direktno, „za 1kn“ ili indirektno, potporom malverzacijama i ucjenama radnika jeftinim otkupom njihovih dionica. Još uvijek je više od 1.400 poduzeća u potpunom, većinskom ili djelomičnom vlasništvu države.

2. "Privatizacija je uništila industrijske divove."

Zapravo, većina poduzeća iz bivše države nisu poslovala dobro jer su bila osnivana i vođena modelom sigurnih radnih mjesta umjesto stvaranja poduzeća za čijom robom i uslugama postoji potražnja. Takva poduzeća uz to nisu imala prave konkurencije pa nisu imala ni pritisak, a izvoz u „mnoge zemlje“ je zapravo bio politički dogovor s upitnim tržištima trećeg svijeta. Radnik u bivšoj Jugoslaviji je bio 5 do 7 puta manje produktivan od radnika u Njemačkoj, Italiji i Francuskoj što je porazno. Istovremeno tako jaka industrija i loša organizacija tžrišta nije mogula osigurati robu što je poruzročilo nestašice, bonove i čekanje u redovima.

3. "Privatizacija je dio kapitalizma koji je došao 90-ih."

Kapitalizam pokriva široki spektar definicija. Opisati nešto kao kapitalizam je detaljno poput opisivanja crvene rosom okupane domaće jabuke na grani u bakinom vrtu u ljeto kao „hrana“. Kapitalizam pokriva cijeli niz ekonomskih odnosa, neki oblici kapitalizma bolje funkcioniraju u jednim državama, neki bolje u drugim. No, od svih korisnih stvari iz kapitalizma, mi nažalost nismo dobili ništa. Poduzeća nisu dobila konkurenciju, cijene dobara široke potrošnje nisu se definirale na tržištu koliko regulacijom i državnim cijenama, a umjesto otvaranja tržišta nastali su politički podupirani monopoli i nastavak svih loših elemenata socijalizma sa samo rubnim elementima kapitalizma. Postoji i naziv za takav oblik sustava - kronizam. Vidite, čak i ime podsjeća na nas!

4. "Privatizacija podiže cijene roba i usluga jer privatno poduzeće samo želi što veći profit."

Privatizacija, da bi bila uspješna, mora ići zajedno s ostalim elementima tranzicije. To je stvaranje konkurentskih tržišta na dosadašnjim monopolističkim tržištima i odustajanje upliva države u ekonomske procese. Država bi samo trebala postaviti okvire ponašanja koje šitite kupce i proizvođače od anomalija na tržištu i sprječavati monopole. Želite li dobre primjere toga, pogledajte Skandinaviju, Njemačku ili bolji primjer Poljske koja je odlučila pravilno provesti tranziciju. U drugu ruku, Hrvatska ima javne usluge koje su preskupe, ne pružaju kvalitetu i često su obaveze za plaćanje htjeli mi to ili ne. Pravi loš primjer našeg stanja je HRT. Kada je poduzeće ili organizacija monopolist, ono nikome ne polaže račune i ne mora se natjecati za kupce već često kupcima diže cijenu kako bi zaradila. Bilo za povećanje plaća svojih radnika kao recimo Zagrebački Holding nauštrb kvalitete i visoke cijene za kupce koji nemaju izbor, bilo je da riječ o privatnom vlasniku koji u takvim pozicijama diže cijene kako bi sebi ostvario veći prihod na štetu kupaca koji nemaju drugi izbor. U drugu ruku imamo dva dobra primjera: neodovoljno dobro odrađena privatizacija telekomunikacijskog sektora koja je omogućila konkurenciju, snizila je duguročno cijene usluge telefonije. Drugi primjer je otvaranje konukrencije bez privatizacije monoplista - primjer energetskog sektora gdje cijene struje za krajnje korisike zbog konkurencije padaju.

5. "Sve treba privatizirati!"

Koliko god privatizacija bila korisna, nažalost postoje oblici tržišta gdje ona nije moguća. To su specifično javna dobra i usluge kao što je obrana, neke komunalne usluge i usluge u kojima postoji prevelika količina nedostatka informacija na kojima bi kupci mogli odlučiti što je najbolja opcija za njih. Broj takvih tržišta je razvojem tehnologije sve manji, a postoje i tržišta koja odlično funkcioniraju kao tržišta javnih i konkurentstkih dobara i usluga. Primjeri su obrazovanje i zdravstvo. Porezom i drugim izvorima prihoda koji su često progresivni (dakle bogatiji više plaćaju) država financira zdravstvo i školstvo. Postojanje privatnih škola i klinika, bogatiji koji žele privatnu uslugu plaćaju tu uslugu na tržištu. Istovremeno oni i dalje plaćaju porez i sudjeluju u financiranju javnih usluga koje ne koriste i rasterećuju ih za siromašnije. Time razredi u javnim školama mogu imati manje učenika, javne bolnice više slobodnih kreveta i kraće redove čekanja dok istovremeno primaju prihode onih koji ih ne koriste. Samim time, otvaranje takvih tržišta predstavlja daleko „pravedniju“ redistribuciju.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

IGOR VUK
Igor Vuk je diplomant na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Ekonomski analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.