Kad bi građani primali veću neto plaću, postali bi apatični - tvrdi ovaj kolumnist Večernjeg lista

OGLAŠAVANJE

Nije novost da hrvatski kolumnisti i neki ekonomski analitičari napadaju u medijima svaki korak koji bi vlada mogla poduzeti da bi oslobodila tržište i omogućila brži gospodarski razvoj društva, ali članak Ratka Boškovića, objavljen u Večernjem listu pod naslovom "Može li rasterećenje plaća Hrvate pretvoriti u apatičnu masu" posebno je zanimljiv kao primjer totalne nelogičnosti. Autor je pokušao, valjda, reći da bi nastavak poreznog rasterećivanja rada doveo do apsolutne nebrige građana za društvo u kojem žive.

OK, teza je zanimljiva. Da vidimo na kojim argumentima se temelji.

"Veće neto plaće trebale bi smanjiti iseljavanje, učiniti rad u Hrvatskoj atraktivnijim. Ali, zaboravlja se da takva politika uz sjajno lice ima i pogubno naličje: s oslobađanjem od poreza na dohodak građani koji rade i zarađuju gube i vezu s ekonomskom i socijalnom stvarnošću."

Dakle, autoru je jasno da veliko porezno opterećenje na rad ima negativni utjecaj na želju za radom i zapošljavanjem u Hrvatskoj. To mu je potpuno jasno. Ali, smatra, ako građani dobiju veću neto plaću, izgubit će vezu sa stvarnošću! Ili, u prijevodu, previše novca će vas pokvariti.

Kad bismo išli tom logikom, onda bi stanovnici razvijenijih zemalja, gdje radnici zarađuju značajno više nego ovdje, trebali biti potpuno nezainteresirani za svoju okolinu - za društvo, državu i tako dalje.

"Glavni je društveni i politički problem s daljnjim 'rasterećivanjem plaća' što gotovo potpuno oslobađanje građana od plaćanja poreza na dohodak čini da oni gube osjećaj odgovornosti da društvu doprinose 'u skladu sa svojim mogućnostima', a s time i potrebu da utječu na to da se taj njihov doprinos troši pametno i odgovorno."

Ali autor je ovo već sam pobio u vlastitom članku kad je priznao da građani RH plaćaju i porez na potrošnju, odnosno PDV, koji je među najvišima na svijetu. PDV plaćaju svi koji ikada kupuju nešto. Bez obzira na porez na dohodak, svatko tko živi u ovoj državi i kupuje bilo što, praktički je porezni obveznik, doprinosi punjenju proračuna, i to baš "u skladu sa svojim mogućnostima" budući da onaj tko više zarađuje, taj će više i potrošiti, a samim time i više uplatiti putem PDV-a u državni proračun.

Gospodin Bošković je svojim tekstom samo potvrdio tezu koju smo mi na Liberalu već nekoliko puta ponovili - porez na dohodak u Hrvatskoj je nepotreban i štetan. On je ne samo destimulirajući za rad i zaradu, već ne doprinosi ni proračunu bogznašto. Dvije milijarde kuna godišnje nisu ništa u odnosu na 65 milijardi kuna koliko država prikupi od PDV-a. Štoviše, država ne bi izgubila ništa jer bi građani svoju zaradu, koja bi većini onda bila još veća, svejedno uglavnom trošili u Hrvatskoj pa bi prihodi od PDV-a bili veći. Vjerojatno bi neto korist već u roku par godina bila pozitivna za državni proračun.

PDV je u Hrvatskoj zaista visok, što najviše šteti našem turizmu i ugostiteljstvu, budući da zbog tolikog PDV-a mnogi turisti iz drugih EU zemalja ipak biraju nama konkurentske turističke države koje imaju niži PDV pa su samim time i povoljnije za ljetovanje. Ali izvan toga, toliki PDV u Hrvatskoj mislim da ne bi bio problem kad ne bi bilo poreza na dohodak i dobit - ili kad bi oni bili flat i sniženi na simboličnu razinu, odnosno minimum koji Europska komisija zahtijeva.

Bošković je imao namjeru kritizirati porezno rasterećenje rada, a dao je najbolje argumente za dodatno i još veće rasterećenje rada.

 

OGLAŠAVANJE