Razbijanje mitova: korporatizam i kreativna destrukcija

27.11.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Razbijanje mitova: korporatizam i kreativna destrukcija

Korporatizam je povijesno imao puno značenja, od srednjovjekovnih udruženja obrtnika, trgovaca te vojnih i svećeničkih redova preko socijalističkog termina korporativnog solidarizma do fašističke korporativne države.

Danas se taj pojam većinom koristi da se opiše prevelika moć korporacija koje u sprezi s državom kontroliraju pravne, političke i gospodarske procese u svrhu ostvarivanja profita, monopoliziranja tržišta i suzbijanja konkurencije. Naravno, to je sa ekonomski liberalne pozicije nedopustivo jer je slobodno tržište najefikasniji mehanizam ostvarivanja gospodarskog napretka te je svaki oblik korporativne sprege između države i gospodarstva, u smislu da se koristi utjecaj na političke i pravosudne aktere da se kroje legislative koje će ograničavati slobodno tržište i favorizirati pojedine gospodarske subjekte ili druge interesne skupine, nedopustiv.

U javnosti se smatra da takav korporatizam najviše caruje u SAD-u i da multinacionalne kompanije kroz državne institucije SAD-a kroje ne samo zakone u SAD-u nego i u ostatku svijeta. Budimo realni i recimo da se to često događa, bilo putem legalnog lobiranja ili ilegalne političke korupcije. Međutim, ako je to učestalo i ako je to glavno obilježje gospodarstva SAD-a, onda je za očekivati da će velike multinacionalne kompanije to koristiti da zadrže svoju dominantnu tržišnu poziciju te se lista najvećih kompanija neće mijenjati.

Uzimajući tu realnu pretpostavku u obzir možemo vidjeti koliko je istine u tome da je SAD korporativna država bez slobodnog tržišta. Prema Indeksu ekonomske slobode SAD je 17. zemlja u svijetu te spada u "uglavnom slobodna gospodarstva" i gospodarstvo je tek malo slobodnije od Danske (18. mjesto), Švedske (19. mjesto) i Finske (24. mjesto). Ljestvicu predvode Hong Kong, Singapur, Novi Zeland, Švicarska i Australija koje se nalaze u kategoriji apsolutno slobodnih gospodarstava. U kontekstu korporatizma, 17. mjesto u svijetu po ekonomskim slobodama definitivno otklanja sumnju da SAD-om vlada korporatizam. Više bi smisla imalo optužiti skandinavske zemlje za korporatizam jer se po ekonomskim slobodama nalaze nešto niže na ljestvici što znači da su im gospodarstva malo manje slobodna od američkog.

Ekonomska sloboda je dosta širok pokazatelj i nije definitivan dokaz da u SAD-u ne postoji razgranat „korporatizam“, pa je možda bolje pogledati podatke o tome koliko kompanija uspijeva zadržati svoju prevlast na tržištu, tj. postoji li ono što se naziva kreativna destrukcija.

Kreativna destrukcija je pojam koji je skovao austrijsko-američki ekonomist Joseph Schumpeter, a govori o inovacijama i poslovnim ciklusima. Koncept kreativne destrukcije znači da se ekonomska struktura i procesi stalno mijenjaju iznutra, tako da novo uvijek zamjenjuje staro. Nove tehnologije zamjenjuju stare, novi procesi istiskuju stare, nove kompanije zauzimaju mjesta starima. Zanimljivost je da ideja kreativne destrukcije vuče svoj korijen iz pisanja Karla Marxa koji ju je smatrao negativnom, a filozofski korijen se može pratiti sve do Hegelove i Nietzscheove filozofije.

Tehnološki progres i inovacije stalno proizvode nestabilnosti u smislu ako se pojavi novo tehnološko rješenje, onda u većini slučajeva staro tehnološko rješenje postaje suboptimalno. Nove tehnologije će nužno mijenjati i dotadašnje poslovne procese koji su bili ustanovljeni za funkcioniranje u starim uvjetima. Nužno će se poslovni subjekti koji ne prihvate ili sporo prihvate nove tehnologije i procese propadati, a nove kompanije s znanjem upotrebe tih novih tehnologija i procesa će preuzimati tržište. To je neprekinuti krug odumiranja staroga i nastanka novoga, slično kao i u samoj prirodi krug rađanja i umiranja. Bez kreativne destrukcije nema dovoljno brzog napretka, i gospodarstva u kojoj su ti procesi slabiji tokom vremena zaostaju tehnološki i gospodarski. To se dogodilo SSSR-u i Jugoslaviji koji su zbog nepostojanja kreativne destrukcije u socijalističkoj gospodarskoj doktrini vremenom sasvim zaostali tehnološki za gospodarstvima SAD-a, Japana i zapadne Europe.

Koji je najbolji dokaz da kreativna destrukcija u SAD-u postoji i da korporatizam nije primarno obilježje ekonomije?

Ekonomski časopis Forbes još od 1955. godine objavljuje popis „Forbes Fortune 500“ koji sadrži popis 500 najvećih korporacija u SAD-u. Usporedi li se prvi popis iz 1955. s popisom iz 2017. godine, onda se vidi da je na oba pojavljuje samo 59 kompanija, tj. manje od 12% kompanija je bilo na oba popisa, a više od 88% kompanija s liste Forbes 500 je do 1955. je do 2017. propalo, spojilo se s drugom kompanijom ili su pali s liste 500 najboljih kompanija (po prihodima).

Usporedno s istom listom iz 1990., od top 20 kompanija iz 1990. čak njih 14 je ispalo iz top 20 ove godine. Mnoge od njih su jednostavno tehnološki zastarjele, a nisu se na vrijeme preorijentirale na nove tehnologije i procese pa su ostvarila veliki pad prihoda, kao npr. Kodak i nekoliko naftnih kompanija, a zamijenjene su kompanijama kao Apple (računalne tehnologije), AT&T (telekomunikacije), CVS Health i McKesson (farmacija), Amazon (internetska trgovina) itd.

Postoji metodološki problem što do 1995. na popis nisu bile uvrštene korporacije iz uslužnog sektora. Ipak, čak i ako korigiramo metodologiju zbog tog podatka, obrtaj kompanija na listi je vrlo velik. Od 1955. do 1994. je opstalo samo 30,6% kompanija što znači da je bilo 69.4% novih, ili u prosjeku 8,5 novih kompanija svake godine. Izgleda da se proces kreativne destrukcije ubrzao, vjerojatno uslijed ubrzanja tehnološkog napretka i nastanka novih tehnologija i njihovog uvođenja u poslovne procese. U periodu od 1995. do 2016. (39 naspram 21 godina) 37.6% kompanija je otpalo s popisa a 62.4%  kompanija koje se danas nalaze na Forbes 500 nije bilo na njemu 1995. Fantastičnih 14,2 kompanije svake godine!


Izvor: AEI

Izgleda da je kreativna destrukcija itekako stalna sila u gospodarstvu SAD-a te da se uslijed bržeg tehnološkog napretka samo pojačava. Ona je potrebna da bi se ekonomija stalno pomlađivala i rasla, jer u suprotnom dolazi do stagnacije i postupnog odumiranja ekonomske snage. Još jednom se pokazalo da puno ekonomskih mitova nema nikakvog uporišta u stvarnosti, a njima se istodobno služi da bi se osporila efikasnost kapitalizma.

Ti mitovi su široko rasprostranjeni i u Hrvatskoj, pa čak i institucionalizirani, što koči napredak Hrvatske iz tranzicijske zemlje dogovornog kapitalizma, kakav prevladava u Hrvatskoj, ali ne i u SAD-u, sa sveobuhvatnom socijalnom državom u modernu ekonomski liberalnu zemlju širokih ekonomskih i osobnih sloboda.




Vezano
Američki konzervativci dokazali da su pahuljice: Zbog njihovih osjećaja otkazan film
Naoružani civil spriječio još jedno masovno ubojstvo u SAD-u
Bijesni i nepomirljivi: Amerikanci se izgleda spremaju za građanski rat
Je li Trump svjestan koliku moć imaju riječi koje šalje u eter?
Tulsi i Yang bi bili savršen par za zajedničku kandidaturu protiv Trumpa
Dekriminalizacija marihuane u državi New York
Francuska uvela digitalni porez, Trump ljut: ʼSad ćemo mi oporezivati vaše vino!ʼ
John McAfee želi biti predsjednik SAD-a i premijer Velike Britanije - u isto vrijeme!
Milanović je o ratu u Afganistanu rekao ono što Amerikanci govore već godinama. Zašto je onda to toliki problem?
Trump napao Fox News zbog ankete u kojoj gubi od Bidena i Sandersa
Ima jedno pitanje oko kojega Trump i Demokrati uvijek postignu konsenzus. I to je posebno zabrinjavajuće...
Što se zapravo krije iza izjava ʼOni mrze ovu zemljuʼ i ʼNeka odu ako im se tu ne sviđaʼ?
Pobuna radnika u Sandersovom stožeru: Traže veće plaće i tvrde da su izrabljivani
U Americi je više uhićenja zbog posjedovanja marihuane nego zbog svih nasilnih djela zajedno
Trump je uspio nadmašiti samoga sebe: Je li ovo najodvratnija izjava nekog američkog predsjednika u povijesti?
Protiv ilegalne imigracije može se boriti na drugi način - olakšavanjem legalne imigracije
Većina Amerikanaca za povećanje minimalca, ali ekonomisti se protive
Koja ironija: Najveći britanski protivnik imigranata želi emigrirati u SAD, uputio zahtjev za azilom
Amash proglasio neovisnost o Republikanskoj stranci, Trump ga izvrijeđao: ʼTotalni luzer!ʼ
Računala američkog ministarstva obrane među top distributerima dječje pornografije
Novo na Liberalu

Društvo

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Most je pokrenuo inicijativu koju su već ranije pokretale i druge političke stranke. Njena jedina svrha je ubiranje jeftinih poena na dezinformiranju građana.

Voda, vodoopskrba i prava - umjesto rasprave o pravom problemu, širi se strah od privatnika

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kako Trumpove carine utječu na poduzetnike najbolje pokazuje podatak da je mišljenje voditelja trgovine u SAD-u trenutno najpesimističnije u zadnjih 25 godina.

Amerikanci su svjesni da gube u trgovinskom ratu. Samo Trump još nije...

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Naslov koji polazi od pretpostavke da osoba ne može biti sekularist i vjernik u isto vrijeme, krajnje je pogrešan i manipulativan.

N1 televizija obmanjuje javnost: Sekularizam i ateizam nisu jedno te isto

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Analiza intervjua s kandidatom HSLS-a za predsjednika RH. Moram priznati da me u mnogim stvarima razočarao...

Kovač je po pitanju osobnih sloboda kao Dalija Orešković. Srećom, u ekonomiji je puno bolji

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Međunarodne korporacije imaju zaštitu LGBT prava u svome kodeksu, što je s tržišne strane posve razumljivo. To je razveselilo lijeve udruge koje posve nesvjesno slave kapitalizam.

Privatna korporacija kao posljednja linija obrane LGBT prava u Mađarskoj

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hrvatska ima najviši PDV na putnički prijevoz među zemljama članicama EU, a možda i u cijelom svijetu.

Većina zemalja EU ukinula PDV na putnički željeznički prijevoz, Hrvatska nije među njima

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Porezna uprava je u 'ofenzivi' na ugostiteljske objekte na moru kaznila skoro dvije trećine ugostiteljskih objekata u koje je ušla. Što nam to govori o zakonima i porezima?

Jesu li lopovi ugostitelji ili je lopovska država?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Pročitajte što će prvo napraviti ako osvoji vlast, što misli o sadašnjoj Vladi, hoće li pomilovati osuđenike koji trunu u zatvoru zbog marihuane...

Intervju s Dejanom Kovačem, kandidatom koji će predstavljati liberalnu Hrvatsku na ovim izborima

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Otkud tolika strastvena želja za porezima koji će 'opaliti po džepu' druge ljude, one s kojima ne dijelimo neku karakteristiku?

Neka susjedu crknu dvije!

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Prošlo je 5 godina kako je pokrenuo filantropsku inicijativu za poboljšanje uvjeta i bolju informatičku naobrazbu u hrvatskim školama...

Bakić obilježava 5. godišnjicu IRIM-a: ʼEdukacija je najveći izjednačavač prilikaʼ

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ovo je jedan od najočitijih primjera uredničke manipulacije kako se neki hrvatski mediji trude ulizati vladajućima.

Manipulacija: U naslovu kažu da građani podržavaju Kujundžićeve poreze, a pitali su samo troje ljudi

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

A samo je rekao da su za cijenu Thompsonovog koncerta tri grada mogla postati transparentna.

Kovač prima prijeteće i uvredljive poruke od Thompsonovih fanova: ʼTi si četnik i jugokomunist!ʼ

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: