Razbijanje mitova o hrvatskom izvozu

17.12.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Razbijanje mitova o hrvatskom izvozu

Ekonomske teme sve donedavno nisu dominirale javnim prostorom u RH. Kamo sreće da se to promijenilo zbog nekih pozitivnih pojava, a ne zbog Agrokora i poreza na nekretnine. Ali i ovakva promjena je dobrodošla, tko je mogao zamisliti prije nekoliko godina da će se o financijskim pokazateljima i poslovnim praksama jedne kompanije razgovarati po kafićima, birtijama, parkovima, tržnicama? Tko je mogao zamisliti da će pitanje o poreznoj politici nekoliko mjeseci biti glavna tema u državi? Mislim da je hrvatsko društvo postalo ekonomski pismenije zbog tih događaja.

Ali postoji mnogo mitova o hrvatskom gospodarstvu koji odavno egzistiraju u društvenoj svijesti i rezultat su koliko neinformiranosti toliko u općeg pesimističnog pogleda na hrvatsko gospodarstvo. Naravno, ta slika je opravdana jer se gospodarstvo RH zadnjih 27 godina borilo s mnogim problemima, a državne vlasti nastavljaju uspostavljati ekonomske politike koje mu ne dopuštaju da normalno izraste. A raslo bi puno više nego sada, samo da nije okovano birokratskim, poreznim, političkim i korupcijskim okovima.

Jedan od tih mitova kaže da Hrvatska ima nizak izvoz i da izvozi većinom sirovine. Tu predodžbu ima velik dio javnosti, a često se može čuti i među studentima ekonomije. Predodžbu, naravno, stvaraju drugi problemi u gospodarstvu, kao visoka nezaposlenost, relativno gospodarsko zaostajanje za drugim državama EU itd. I na činjenicu da Hrvatska ostvaruje manje izvoza nego što ima uvoza se gleda pretjerano kritično jer ljudi obično ne razumiju međuovisnost između te dvije kategorije.

Struktura izvoza RH prema udjelu proizvoda:


Izvor: Tradingeconomics, UN Comtrade (klikni na sliku za uvećani pregled)


Kao što se vidi iz gornjeg prikaza, teza da Hrvatska izvozi pretežito sirovine je sasvim promašena. Iako najveći udio otpada na fosilna goriva i njihove prerađevine (9,5 % izvoza), ostali segmenti izvoza koji zauzimaju više od 3% udjela su sve industrijski proizvodi, osim drvne građe (5,8 %). Tako strojevi sudjeluju 9,1 % u izvozu, električna oprema 9%, farmaceutski proizvodi 6,8%, namještaj, svjetleći znakovi i montažne građevine 4%, motorna vozila 3,7%. Ako pogledamo izvozne segmente koji sudjeluju s minimalno 1% u izvozu, 62,3% ukupnog izvoza čine industrijski proizvodi, a ne sirovine. Od segmenata izvoza koji se mogu svrstati u sirovine više od 1% samo pet ih se može smatrati čistim sirovinama, a to su fosilna goriva (9,5%), drvna građa (5,8%), riba i ostali morski plodovi (1,2%), minerali kao sol, sumpor, cement (1,3%) te aluminij (2,2%), što čini sveukupno 20% izvoza. Od 82,3% ukupnog izvoza koliko smo nabrojili, već sada vidimo da 62,3% otpada na industrijske proizvode, a 20% na sirovine. Ukratko, Hrvatska primarno izvozi industrijske proizvode, a ne sirovine.

Struktura izvoza RH prema tipovima proizvoda (grupirano):


Izvor: UN Comtrade (klikni na sliku za uvećani pregled)

Nije jednostavno ni sasvim moguće jasno raščlaniti tipove proizvoda na industrijske i sirovinske, niti je to općeprihvaćena klasifikacija, ja samo koristim te izraze da pokažem kako ideja o Hrvatskoj kao izvoznici primarno sirovina nije točna. Također je zahtjevno klasificirati proizvode u određene grupe (npr. da li izvoz brodova s vojnom namjenom spada u izvoz ratne opreme ili izvoz brodova) jer se treba izbjegavati dupliranje istog proizvoda. Ali u svakom slučaju je jasno da Hrvatska primarno izvozi strojeve, kemijske i farmaceutske proizvode, proizvode za transport (brodovi, automobili, kamioni, automobilski dijelovi itd.) te metalne prerađevine.

Još jedna kriva predodžba je i da bogate zemlje primarno izvoze u siromašne i tako ih iskorištavaju za prodaju svojih proizvoda dok iz njih istodobno izvlače sirovine. Međutim, stvarnost je potpuno drugačija, a u stvarnosti bogati trguju primarno s drugim bogatima. Najveći dio trgovine na svijetu se odvija između SAD, EU i Kanade.

Udio određenih država u izvozu RH:


Izvor: UN Comtrade (klikni na sliku za uvećani pregled)

Na gornjoj slici je prikazano koliko izvoza otpada na određenu zemlju, tj. u koje zemlje hrvatske tvrtke najviše izvoze. Očekivano prednjače države EU kao Italija (12 % plasiranog izvoza), Njemačka (11% plasiranog izvoza) i Slovenija (11 % plasiranog izvoza) te susjedne države BIH (8,2 %), Srbija (5,1 %) i Mađarska (3,6 %). Više od 40 % izvoza odlazi u bogate države EU (Italiju, Njemačku, Austriju, Sloveniju i Francusku) a iznenađujuće čak 3.6% izvoza otpada na SAD (više nego na Rusiju). Sasvim je jasno da Hrvatska najviše izvozi u tehnološki visoko razvijene zemlje i da u njima postoji velika potražnja za proizvodima iz RH, pa čak i u jednom SAD-u.

Udio pojedinih država u uvozu RH:


Izvor: UN Comtrade (klikni na sliku za uvećani pregled)

Uvoz izgleda jako slično po strukturi zemalja koje sudjeluju najviše u trgovinskoj razmjeni s RH. Dominiraju države EU (Njemačka, Italija, Slovenija, Austrija, Mađarska, Nizozemska). Ipak postoje i određene zanimljivosti, npr. Hrvatska relativno veći dio svog izvoza plasira u SAD (3,6 %) nego što joj otpada uvoza na robu iz SAD-a (1,6 %). Zanimljivo je i da Hrvatska razmjerno malo uvozi iz Srbije i BIH (Srbija 2,2 %, a BIH 2,5 %) u odnosu na to koliki dio svog izvoza plasira u te države (Srbija 5,1 % a BIH 8,2 %).

Gospodarstvo Hrvatske ima Indeks ekonomske kompleksnosti (Economic Complexity Indeks, ECI) od 0,746 što je svrstava u 29. ekonomiju po kompleksnosti u svijetu. Izvozi 308 proizvoda s jasnom komparativnom prednosti, što znači da je njen udio u globalnom izvozu za toliki broj proizvoda veći nego što bi se moglo očekivati od veličine njenog izvoznog gospodarstva i veličine globalnog tržišta za taj proizvod.

Prema strukturi hrvatskog izvoza možemo zaključiti da Hrvatska definitivno najviše trguje s visoko razvijenim gospodarstvima u koje primarno izvozi industrijske tehnološke proizvode, a ne sirovine. Hrvatsko gospodarstvo je, prema svim pokazateljima, dovoljno sposobno da se natječe na visoko razvijenim tržištima i ne postoji nikakav strah da bi slobodna trgovina bila na štetu hrvatskog gospodarstva, već bi mu primarno otvorila nove mogućnosti za rast. To dokazuje i razmjerno velik izvoz u SAD (3,2% plasiranog izvoza) i relativno visoka kompleksnost hrvatskog gospodarstva te brojni proizvodi u kojima već sada Hrvatska ima komparativne prednosti. Zamislite koliko bi hrvatsko gospodarstvo profitiralo od ukidanja trgovinskih barijera, a posebno od snižavanja poreznog opterećenja, birokratiziranosti i prevelikog utjecaja političkih odluka na ekonomiju. Hrvatsko gospodarstvo je sasvim sposobno da se ravnopravno natječe s najboljima, i to čak u uvjetima kada država samo smeta i ograničava poslovne, kreativne i inovativne kvalitete. Očigledno je da je jedini problem Hrvatske parazitska država koja ograničava, a ne potiče, razvoj.





VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
HRVATSKA
O autoru
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr >>VIŠE
Novo na Liberalu

Škola

PIŠE: LIBERAL.HR

Prema Bastiatu, svaka vlada ima samo tri izbora: 1) nekolicina pljačka većinu, 2) svatko pljačka svakoga i 3) nitko ne pljačka nikoga. Koju od te tri vlade žele Žuti prsluci?

Žuti prsluci su na teži način naučili da je Bastiat bio u pravu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Teško je nabrojati sve populističke izjave i obećanja u ovoj kampanji pa ću izdvojiti samo one najgore.

Top lista populista (izdanje EU izbori 2019.)

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

83-godišnjak je pucao kroz ulazna vrata kad je shvatio da netko pokušava provaliti. Ubio je 25-godišnjeg mladića. Sad ga žele poslati u zatvor.

Mediji provode javni linč nad nevinim čovjekom i pomažu državi da ga dokrajči. Njegov grijeh? Branio se od provalnika.

Politika

PIŠE: SANDRA PAŠKVAN

Smatraju li SDP-ovci u Odboru za nagrade da gradonačelnik nije to zaslužio, da su proračuni za koje su i sami glasali - zajebancija?

Nominirala sam Obersnela za nagradu grada Rijeke zbog manjka u proračunu. Njegov odbor je odbio nominaciju...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Za Katarinu Peović rad u call centru je robovanje, a konobarenje je ispod časti.

Poslovi kojih se drugovi iz Radničke fronte najviše boje

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Spuštanje zastava na pola koplja i paljenje svijeća zbog gašenja jedne firme koja je desetljećima trošila tuđi novac govori dosta o razini opće pismenosti.

Hrvati su previše emotivna bića. Samo kod nas još ovakva patetika može proći.

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska ima, u usporedbi s drugim zemljama Nove Europe, slab izvoz. On je rezultat slabijeg uvoza zbog protekcionističkih državnih politika.

Hrvatska nije deindustrijalizirana. Našoj industriji bi išlo puno bolje da je država ne ʼštitiʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Korupcijska afera u Austriji završila je ekspresno, za hrvatske pojmove iznenađujuće. Kod nas slične stvari završavaju posve drugačije.

Koja je razlika između Hrvatske i civiliziranih država?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rekao je da planira preuzeti HSLS, osvojiti 10 posto na izborima i onda mijenjati nacionalnu politiku.

Hrebak pruža ruku Pametnom: ʼTreba nam jedna snažna liberalna opcijaʼ

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Za jedne ljubitelje zločinaca tolerancija i ljubav, za druge zatvor. To je Hrvatska po njenoj mjeri.

Anka kaže da je u spotu s Che Guevarom pokazala ʼtolerancijuʼ. Hoće li tako i s ustašofilima?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Justin Amash je na Twitteru objavio da je Trump učinio stvari koje su za impeachment, a 'strančevanje' narušava sustav provjera i ravnoteže vlasti.

Ovo je prvi republikanac u Kongresu koji poziva na Trumpovu smjenu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ideja o odšteti zbog iseljavanja radnika je toliko luda da ju je predlagao i Joseph Stiglitz. Da, on je uvaženi ekonomist, ali i socijaldemokrat.

Mostovac brani Petrova citatom iz knjige ekonomista koji je hvalio Chavezovu ekonomsku politiku

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: