Vezani članci:
Ekonomska politika protekcionizma: 4 najčešća mita
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Hrvatski mitovi o tvornicama i turizmu
Hrvatskoj treba brži i zdraviji rast, a bez strukturnih reformi on nije moguć
Hrvatska nije deindustrijalizirana. Našoj industriji bi išlo puno bolje da je država ne ʼštitiʼ
Zašto, pobogu, nekim ljudima smeta trgovinski sporazum o slobodnom izvozu?
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
Hrvatska će izvoziti mlijeko u Kinu, a ne proizvodi ga dovoljno ni za nas. Kako to?
Hrvatska bi trebala ponuditi Kinezima više od ribe i mlijeka
Duga ekonomska kriza hrvatskom gospodarstvu poslužila da se preorijentira na izvoz
Hrvatski izvoz u SAD skoro stoput veći nego u Iran
Čuli ste priče kako Hrvatska previše uvozi? Lagali su vam...
Hrvati sve više gospodarski surađuju s drugim narodima bivše SFRJ
Hrvatski izvoz raste zahvaljujući 2. amandmanu američkog ustava
Hrvatska i Srbija su prijateljske zemlje
Kupujmo hrvatsko - mit koji odmaže hrvatskom gospodarstvu
Tolušić treba ponuditi ostavku i spasiti naciju od daljnje štete
Razbijanje zablude: Tko u konačnici plaća skupe tarife na uvoz?
Hrvatski izvoznici traže milijardu eura od države - evo zašto je to loša ideja
Mit o dobrim namjerama komunizma i socijalne pravde
Frederic Bastiat: Zabluda razbijenog prozora
'Vegetarijanci ne ubijaju životinje' - jedna od najvećih zabluda današnjice
Hrvatska ostvarila najveći pad BDP-a među zemljama Nove Europe. Je li za to kriva korona?
Unatoč blagom poboljšanju, Hrvatska je na Indeksu svjetske konkurentnosti najgora članica EU
Moralni razlog za razdvajanje države i gospodarstva
Svi mitovi o gospodarstvu Jugoslavije
Socijaldemokrat je liberalizirao njemačko tržište rada: Vlast je izgubio, ali nije htio odustati
Irska iznenadila EK i MMF uvjerljivo najbržim gospodarskim rastom u razvijenom svijetu
Trulež draži od kreativne destrukcije
Turizam za Hrvatsku - blagoslov ili prokletstvo?
Novo na Liberalu:
Zašto je uvreda u Hrvatskoj kazneno djelo?
Europski lideri bjesne jer ih Trump nije pozvao na pregovore s Putinom. Što su radili dosad?
Besplatni račun u banci - nova Vladina podvala koja neće pomoći građanima
Reakcije europskih elita na Vanceov govor dokazuju njegovu poantu: EU se urušava iznutra
Argentinska državna aviokompanija prvi put u plusu od 2008, Milei najavljuje privatizaciju
Kakvi su učinci tehnološke revolucije na tržište rada? Evo što kažu prva istraživanja
Sredovječna novinarka, opčinjena velikim mudima, jako je ljuta na Muska. Zašto?
Koronaši si podižu spomenik
JD Vance posramio EU birokrate zbog pretjeranih regulacija: 'Oslobodite se straha, prihvatite rizik'
Tržište piva jučer i danas - povijest sukoba slobode i protekcionizma
Von der Leyen najavila novu megapljačku građana Europske unije
Milei pogrešno tvrdi da je teorija tržišnih neuspjeha lažna i kontradiktorna
Zabranitelji protiv zabranitelja: U priči o Thompsonu, Pusiću i Remi nema poštenih
Zašto europska AI industrija nije konkurentna i kako to promijeniti
Europska komisija odlučila stati na kraj povoljnijoj kupovini preko interneta
PDV, cijene, novinari i njihovi stručnjaci
Trumpove prijetnje ipak imaju smisla: EU razmatra smanjenje carina na uvoz automobila iz SAD-a
Da su oni na vlasti, inflacija bi bila ne 5 nego 50 posto
Muskov DOGE već uštedio Amerikancima oko 1 milijardu dolara dnevno
Johan Norberg: 'Trump je nepredvidiv. Uvjereni protekcionist, ali još uvjereniji pregovarač'
Demokršćanski kandidat za njemačkog kancelara popljuvao Plenkovića i njegovu politiku
Trumpov sjevernoamerički rat carinama nije postigao ništa
Izbjeglice iz Venezuele u strahu od deportacije iz SAD-a: 'Rekli su da neće dirati legalne imigrante'
Inflacija u Hrvatskoj će ubrzavati jer javnost tako želi. Vlada radi točno ono što građani od nje traže
LGBT zajednica prosvjeduje zbog Mileijevog govora u Davosu. Evo što im je odgovorio
Liga protiv kukuruznog zakona - jedna od najambicioznijih političkih kampanja u svjetskoj povijesti
Kako bi EU trebala odgovoriti na Trumpove carine?
Lijeve ideologije su u pravilu osuđene na propast
Ekonomska politika protekcionizma: 4 najčešća mita
Trump najavio carine Kanadi i Meksiku. Rand Paul: 'To znači manje trgovanja i veće cijene'

Razbijanje mitova o hrvatskom izvozu


Piše: Branimir Perković
17.12.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Razbijanje mitova o hrvatskom izvozu


Piše: Branimir Perković
17.12.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Ekonomske teme sve donedavno nisu dominirale javnim prostorom u RH. Kamo sreće da se to promijenilo zbog nekih pozitivnih pojava, a ne zbog Agrokora i poreza na nekretnine. Ali i ovakva promjena je dobrodošla, tko je mogao zamisliti prije nekoliko godina da će se o financijskim pokazateljima i poslovnim praksama jedne kompanije razgovarati po kafićima, birtijama, parkovima, tržnicama? Tko je mogao zamisliti da će pitanje o poreznoj politici nekoliko mjeseci biti glavna tema u državi? Mislim da je hrvatsko društvo postalo ekonomski pismenije zbog tih događaja.

Ali postoji mnogo mitova o hrvatskom gospodarstvu koji odavno egzistiraju u društvenoj svijesti i rezultat su koliko neinformiranosti toliko u općeg pesimističnog pogleda na hrvatsko gospodarstvo. Naravno, ta slika je opravdana jer se gospodarstvo RH zadnjih 27 godina borilo s mnogim problemima, a državne vlasti nastavljaju uspostavljati ekonomske politike koje mu ne dopuštaju da normalno izraste. A raslo bi puno više nego sada, samo da nije okovano birokratskim, poreznim, političkim i korupcijskim okovima.

Jedan od tih mitova kaže da Hrvatska ima nizak izvoz i da izvozi većinom sirovine. Tu predodžbu ima velik dio javnosti, a često se može čuti i među studentima ekonomije. Predodžbu, naravno, stvaraju drugi problemi u gospodarstvu, kao visoka nezaposlenost, relativno gospodarsko zaostajanje za drugim državama EU itd. I na činjenicu da Hrvatska ostvaruje manje izvoza nego što ima uvoza se gleda pretjerano kritično jer ljudi obično ne razumiju međuovisnost između te dvije kategorije.

Struktura izvoza RH prema udjelu proizvoda:


Izvor: Tradingeconomics, UN Comtrade (klikni na sliku za uvećani pregled)

Kao što se vidi iz gornjeg prikaza, teza da Hrvatska izvozi pretežito sirovine je sasvim promašena. Iako najveći udio otpada na fosilna goriva i njihove prerađevine (9,5 % izvoza), ostali segmenti izvoza koji zauzimaju više od 3% udjela su sve industrijski proizvodi, osim drvne građe (5,8 %). Tako strojevi sudjeluju 9,1 % u izvozu, električna oprema 9%, farmaceutski proizvodi 6,8%, namještaj, svjetleći znakovi i montažne građevine 4%, motorna vozila 3,7%. Ako pogledamo izvozne segmente koji sudjeluju s minimalno 1% u izvozu, 62,3% ukupnog izvoza čine industrijski proizvodi, a ne sirovine. Od segmenata izvoza koji se mogu svrstati u sirovine više od 1% samo pet ih se može smatrati čistim sirovinama, a to su fosilna goriva (9,5%), drvna građa (5,8%), riba i ostali morski plodovi (1,2%), minerali kao sol, sumpor, cement (1,3%) te aluminij (2,2%), što čini sveukupno 20% izvoza. Od 82,3% ukupnog izvoza koliko smo nabrojili, već sada vidimo da 62,3% otpada na industrijske proizvode, a 20% na sirovine. Ukratko, Hrvatska primarno izvozi industrijske proizvode, a ne sirovine.

Struktura izvoza RH prema tipovima proizvoda (grupirano):


Izvor: UN Comtrade (klikni na sliku za uvećani pregled)

Nije jednostavno ni sasvim moguće jasno raščlaniti tipove proizvoda na industrijske i sirovinske, niti je to općeprihvaćena klasifikacija, ja samo koristim te izraze da pokažem kako ideja o Hrvatskoj kao izvoznici primarno sirovina nije točna. Također je zahtjevno klasificirati proizvode u određene grupe (npr. da li izvoz brodova s vojnom namjenom spada u izvoz ratne opreme ili izvoz brodova) jer se treba izbjegavati dupliranje istog proizvoda. Ali u svakom slučaju je jasno da Hrvatska primarno izvozi strojeve, kemijske i farmaceutske proizvode, proizvode za transport (brodovi, automobili, kamioni, automobilski dijelovi itd.) te metalne prerađevine.

Još jedna kriva predodžba je i da bogate zemlje primarno izvoze u siromašne i tako ih iskorištavaju za prodaju svojih proizvoda dok iz njih istodobno izvlače sirovine. Međutim, stvarnost je potpuno drugačija, a u stvarnosti bogati trguju primarno s drugim bogatima. Najveći dio trgovine na svijetu se odvija između SAD, EU i Kanade.

Udio određenih država u izvozu RH:


Izvor: UN Comtrade (klikni na sliku za uvećani pregled)

Na gornjoj slici je prikazano koliko izvoza otpada na određenu zemlju, tj. u koje zemlje hrvatske tvrtke najviše izvoze. Očekivano prednjače države EU kao Italija (12 % plasiranog izvoza), Njemačka (11% plasiranog izvoza) i Slovenija (11 % plasiranog izvoza) te susjedne države BIH (8,2 %), Srbija (5,1 %) i Mađarska (3,6 %). Više od 40 % izvoza odlazi u bogate države EU (Italiju, Njemačku, Austriju, Sloveniju i Francusku) a iznenađujuće čak 3.6% izvoza otpada na SAD (više nego na Rusiju). Sasvim je jasno da Hrvatska najviše izvozi u tehnološki visoko razvijene zemlje i da u njima postoji velika potražnja za proizvodima iz RH, pa čak i u jednom SAD-u.

Udio pojedinih država u uvozu RH:


Izvor: UN Comtrade (klikni na sliku za uvećani pregled)

Uvoz izgleda jako slično po strukturi zemalja koje sudjeluju najviše u trgovinskoj razmjeni s RH. Dominiraju države EU (Njemačka, Italija, Slovenija, Austrija, Mađarska, Nizozemska). Ipak postoje i određene zanimljivosti, npr. Hrvatska relativno veći dio svog izvoza plasira u SAD (3,6 %) nego što joj otpada uvoza na robu iz SAD-a (1,6 %). Zanimljivo je i da Hrvatska razmjerno malo uvozi iz Srbije i BIH (Srbija 2,2 %, a BIH 2,5 %) u odnosu na to koliki dio svog izvoza plasira u te države (Srbija 5,1 % a BIH 8,2 %).

Gospodarstvo Hrvatske ima Indeks ekonomske kompleksnosti (Economic Complexity Indeks, ECI) od 0,746 što je svrstava u 29. ekonomiju po kompleksnosti u svijetu. Izvozi 308 proizvoda s jasnom komparativnom prednosti, što znači da je njen udio u globalnom izvozu za toliki broj proizvoda veći nego što bi se moglo očekivati od veličine njenog izvoznog gospodarstva i veličine globalnog tržišta za taj proizvod.

Prema strukturi hrvatskog izvoza možemo zaključiti da Hrvatska definitivno najviše trguje s visoko razvijenim gospodarstvima u koje primarno izvozi industrijske tehnološke proizvode, a ne sirovine. Hrvatsko gospodarstvo je, prema svim pokazateljima, dovoljno sposobno da se natječe na visoko razvijenim tržištima i ne postoji nikakav strah da bi slobodna trgovina bila na štetu hrvatskog gospodarstva, već bi mu primarno otvorila nove mogućnosti za rast. To dokazuje i razmjerno velik izvoz u SAD (3,2% plasiranog izvoza) i relativno visoka kompleksnost hrvatskog gospodarstva te brojni proizvodi u kojima već sada Hrvatska ima komparativne prednosti. Zamislite koliko bi hrvatsko gospodarstvo profitiralo od ukidanja trgovinskih barijera, a posebno od snižavanja poreznog opterećenja, birokratiziranosti i prevelikog utjecaja političkih odluka na ekonomiju. Hrvatsko gospodarstvo je sasvim sposobno da se ravnopravno natječe s najboljima, i to čak u uvjetima kada država samo smeta i ograničava poslovne, kreativne i inovativne kvalitete. Očigledno je da je jedini problem Hrvatske parazitska država koja ograničava, a ne potiče, razvoj.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.