Razbijanje predrasuda: Slobodno tržište je sastavni dio islamskog nauka

13.4.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
3


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Razbijanje predrasuda: Slobodno tržište je sastavni dio islamskog nauka


PIŠE Mario Nakić

Danas na zapadu možemo naići vrlo često na niz predrasuda prema svim religijama. Neke od tih predrasuda imaju temelje u realnosti ili povijesti, a neke su potpuno promašene. Ljudi su općenito skloni strahu od drukčijih pa im često pridaju negativne karakteristike kako bi opravdali taj strah i pomirili vlastitu savjest. Najviše je predrasuda prema islamu na koji se gleda kao nekakvu nazadnu civilizaciju, inferiornu u svakom pogledu u odnosu na Zapad. Koliko u tome ima povijesne istine? Jako malo ili ništa.

Čitatelj nam je ukazao na jednu zanimljivu stranicu iz susjedne Bosne i Hercegovine - Dialogos.ba - koja se bavi filozofijom islama. Ima dobrih tekstova iz samog Kurana i iz djela najvećih muslimanskih učenjaka, a meni su posebno zapeli za oko tekstovi o ekonomiji. Nije čudno što su se i islamski filozofi bavili ekonomskim pitanjima, ekonomija je sastavni dio života i neizbježna za prosperitet i napredak svakog društva. Veliki islamski filozofi dobro su shvaćali da što slobodnije tržište vodi do društvenog prosperiteta.

Islam je u svojoj srži usko vezan za slobodno tržište. Osnivač islama Muhammad osnovao je u Medini prvu bescarinsku tržnicu za koju je rekao:

"Ovo je vaša tržnica. Ne osnivajte odjeljke u njoj i ne namećite poreze."

Primjer iz Kurana, kad su zbog porasta cijena ljudi tražili od Poslanika (Muhammada) da ih fiksira, on je odbio to učiniti objasnivši svoj stav riječima:

"Allah, dž.s., daje u izobilju ili u nestašici: On je Gospodar i stvarni stvaratelj cijena. Želio bih da se vratim Njemu ne učinivši nikakvu nepravdu nikome ni u krvi ni imovini."

Veliki islamski učenjak Ibn Taymiyyah iz 13. stoljeća ovu je odluku Poslanika tumačio time da je porast cijena bio uzrokovan tržišnim snagama, a ne zbog nedostatka robe na tržištu. Ibn Taymiyyah je imao jasan stav da se cijene na slobodnom tržištu formiraju silama ponude i potražnje:

"Do porasta ili pada cijena ne dolazi uvijek uslijed nepravednosti nekih pojedinaca. Ponekad je razlog nedostatak proizvodnje ili opadanje uvoza tražene robe. Tako cijene rastu ukoliko se povećava želja za njima. S druge strane, ukoliko ima sve više robe na raspolaganju, a želja za njom se smanjuje, onda cijene opadaju. Ova oskudica ili obilje ne mora biti uzrokovana djelovanjem pojedinaca; do toga može doći uslijed uzroka koji nemaju veze s nepravdom, a ponekad može imati uzrok koji je povezan s nepravdom. Svemogući Bog je taj koji stvara želje u srcima ljudi."

Iz ovoga se može zaključiti da je Ibn Taymiyyah živio u vrijeme kad su ljudi tražili intervencije u tržište okrivljujući trgovce i proizvođače za previsoke cijene pa je imao potrebu objasniti kako i zašto dolazi do rasta ili pada cijena. Naveo je školske ekonomske razloge o ponudi i potražnji.

Ibn Taymiyyah se u svojim djelima dosta bavio problematikom ponude i potražnje educirajući vjernike o funkcioniranju slobodnog tržišta. Naveo je dva izvora ponude: lokalnu proizvodnju i uvoz, ali svemu je izvor Allah, prema tome svjetovne vlasti se ne smiju petljati u ono što Allah odredi. Pisao je i o opasnosti državnog fiksiranja cijena jer je bio svjestan da ponuda može presušiti ukoliko neki autoritet nametne netržišne cijene, a to dovodi do siromaštva.

Naveo je i faktore koji utječu na potražnju, pa prema tome i na cijenu: ljudska želja - koja ovisi o ponudi određene robe na tržištu i o broju onih koji traže tu robu. Što je broj onih koji je žele veći, to će cijena više rasti, ali i potražnja. Na visinu cijene, također je primijetio, utječe i količina novca u opticaju. Što je novca više u opticaju, rast će i cijene roba i usluga.

Kupoprodaju određene robe ili usluge Taymiyyah je shvaćao kao win-win situaciju u kojoj su obje strane na dobitku: "Činjenica je da je svrha ugovora uzajamno posjedovanje obje strane...Cijena onoga što je dostupno je niža od onoga što nije."

Već smo objavili intervju sa švedskim znanstvenikom iranskog porijekla Nimom Sanandajiem koji objašnjava kako je kapitalizam nastao na Bliskom istoku. Stoga nije ni čudo da su veliki islamski učenjaci često bili pobornici slobodnog tržišta. Strah pojedinaca u SAD-u i Europi da bi muslimani mogli nametnuti svoje "nezapadne vrijednosti" nije utemeljena. Puno je više sličnosti između kršćanske i muslimanske civilizacije nego što mnogi misle.

 


Vezano
Zašto CroL-u smeta slobodno tržište?
Zabrana burke u Nizozemskoj propala od prvog dana: Zakon koji nitko ne želi provoditi
Rudan nas je naučio da ljevičari nemaju rješenja za 21. stoljeće
Sada bi valjda svima trebalo biti jasno da Trump nije prijatelj slobodnog tržišta
Slobodno tržište i privatno vlasništvo, a ne planska ekonomija, najveći su prijatelji okoliša
Progon kršćana? Da, ali u zemljama gdje se proganjaju i sve ostale manjine...
Švicarci na dobrom putu da potpuno zabrane burku u cijeloj zemlji
Odbijanjem da prekrije lice u Libanonu, Le Pen pokazala svoje licemjerje
Jesu li muslimani stvarno skloniji ekstremizmu od kršćana?
Osnivačica 'liberalne džamije' pod policijskom zaštitom zbog stotinu prijetnji
Teroristi ne ubijaju zbog vjere. Riječ je o nečem sasvim drugom...
Istraživanje: Kako se muslimanski imigranti integriraju u Europi?
Muslimanska populacija u Europi od 2010. porasla s 4 na 5%
HRW: Kineska vlast čini zločin protiv čovječnosti nad muslimanskom manjinom
Njemački reper snimio spot iz tri perspektive: glasača AfD-a, turskog imigranta i sebe
Muslimanka u Kongresu prozvala Powerlifting savez zbog diskriminacije trans osoba. Odgovorio joj je LGBT aktivist...
Bill Gates se obogatio na slobodnom tržištu, a sad je protiv njega
Top 5 razloga zašto bi ljevičari trebali podržati slobodno tržište
Čileansko čudo: Od siromaštva i diktature do najbogatije zemlje Južne Amerike
Dvije afričke zemlje prihvatile slobodno tržište, razvijaju se brže od drugih
Novo na Liberalu

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novinar Indexa, koji je podržavao kažnjavanje Slavonca zbog pjevanja nepodobnog bećarca pred policajkom, kažnjen je zbog vrijeđanja policije i moralnih osjećaja građana.

Novinar Indexa uhićen i kažnjen po zakonu koji je sam podržavao

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Najznačajnije i najopsežnije djelo u karijeri velikog klasičnoliberalnog mislioca, koje je jednako aktualno i dan-danas.

Prije 70 godina objavljena je Misesova ʼLjudska akcijaʼ: ʼSamo pojedinac misli. Samo pojedinac razumije...ʼ

Društvo

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Sindikati koriste svake izbore za reketarenje vlasti kako bi poboljšali materijalne uvjete svojih štićenika. Pritom najviše nastradaju upravo njihovi štićenici.

Demokratski ciklusi reketarenja

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Samo Irska i Novi Zeland bitno su smanjili udio poreznih prihoda u BDP-u, ostatak razvijenog svijeta je povećao, tako da su priče o divljem kapitalizmu neutemeljene.

Mit o izumiranju socijalne države, 2. dio: Razvijene države povećavaju poreznu presiju

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

HSLS je imao stotinu dobrih razloga da raskine ljubavnu vezu s korupcijom. Kosoru to nisu bili dovoljni razlozi...

HSLS napušta koaliciju s HDZ-om jer HDZ-u više nije potreban. Pupovac je samo izgovor, i to loš!

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hrvatska je po ekonomskim slobodama i poštivanju privatne imovine uz bok sa zemljama trećeg svijeta, a u to se možemo svakodnevno uvjeriti.

Sprdnja od pravne države - inspektori će vas kazniti zbog korištenja vlastite imovine

Društvo

PIŠE: DENIS VLAŠIĆ

Prvi dan škole u Hrvatskoj nije mogao započeti gore, ali na ovakva natezanja sindikata i političara već smo navikli.

Nova školska godina, stari problemi

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Uvijek se pred predsjedničke izbore vode rasprave o tome jesu li ovlasti predsjednika RH dovoljne i treba li ih proširiti, ali ni dosadašnji predsjednici nisu koristili ovlasti koje su im na raspolaganju.

Predsjednički izbori će biti bitka između stare i nove garde hrvatskih političara

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Njihovo reagiranje na optužbe zaposlenice protiv šefa zapravo je groteskno jer pokazuje kako će, bez obzira na sve, stati uz funkciju do kraja.

AK Siget: ʼNije nas briga za zaposlenicu, samo za šefaʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dejan Kovač je na pitanje o Bleiburgu i Jasenovcu dao fenomenalan odgovor, ali naša javnost to još nije u stanju detektirati.

Još jedni izbori o ustašama i partizanima. Dokad, drugovi?

Društvo

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Da biste se penjali na hijerarhijskoj ljestvici u funkcionerskom društvu, uopće nije bitan način. Bitno je samo da dođete do funkcije.

Hrvatska je funkcionersko društvo. Ovdje ni fizički rad ni intelekt nisu na cijeni, bitna je samo funkcija...

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nakon što je ulupala milijarde eura u Uljanik i 3. maj te najavila da će nastaviti to raditi i ubuduće, ova vlada nema nijedan argument da može odbiti zahtjeve sindikata.

Zašto vlada mora pristati na svaki zahtjev sindikata državnih i javnih službenika

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: