Razbijanje predrasuda: Slobodno tržište je sastavni dio islamskog nauka

13.4.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
3


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Razbijanje predrasuda: Slobodno tržište je sastavni dio islamskog nauka


PIŠE Mario Nakić

Danas na zapadu možemo naići vrlo često na niz predrasuda prema svim religijama. Neke od tih predrasuda imaju temelje u realnosti ili povijesti, a neke su potpuno promašene. Ljudi su općenito skloni strahu od drukčijih pa im često pridaju negativne karakteristike kako bi opravdali taj strah i pomirili vlastitu savjest. Najviše je predrasuda prema islamu na koji se gleda kao nekakvu nazadnu civilizaciju, inferiornu u svakom pogledu u odnosu na Zapad. Koliko u tome ima povijesne istine? Jako malo ili ništa.

Čitatelj nam je ukazao na jednu zanimljivu stranicu iz susjedne Bosne i Hercegovine - Dialogos.ba - koja se bavi filozofijom islama. Ima dobrih tekstova iz samog Kurana i iz djela najvećih muslimanskih učenjaka, a meni su posebno zapeli za oko tekstovi o ekonomiji. Nije čudno što su se i islamski filozofi bavili ekonomskim pitanjima, ekonomija je sastavni dio života i neizbježna za prosperitet i napredak svakog društva. Veliki islamski filozofi dobro su shvaćali da što slobodnije tržište vodi do društvenog prosperiteta.

Islam je u svojoj srži usko vezan za slobodno tržište. Osnivač islama Muhammad osnovao je u Medini prvu bescarinsku tržnicu za koju je rekao:

"Ovo je vaša tržnica. Ne osnivajte odjeljke u njoj i ne namećite poreze."

Primjer iz Kurana, kad su zbog porasta cijena ljudi tražili od Poslanika (Muhammada) da ih fiksira, on je odbio to učiniti objasnivši svoj stav riječima:


"Allah, dž.s., daje u izobilju ili u nestašici: On je Gospodar i stvarni stvaratelj cijena. Želio bih da se vratim Njemu ne učinivši nikakvu nepravdu nikome ni u krvi ni imovini."

Veliki islamski učenjak Ibn Taymiyyah iz 13. stoljeća ovu je odluku Poslanika tumačio time da je porast cijena bio uzrokovan tržišnim snagama, a ne zbog nedostatka robe na tržištu. Ibn Taymiyyah je imao jasan stav da se cijene na slobodnom tržištu formiraju silama ponude i potražnje:

"Do porasta ili pada cijena ne dolazi uvijek uslijed nepravednosti nekih pojedinaca. Ponekad je razlog nedostatak proizvodnje ili opadanje uvoza tražene robe. Tako cijene rastu ukoliko se povećava želja za njima. S druge strane, ukoliko ima sve više robe na raspolaganju, a želja za njom se smanjuje, onda cijene opadaju. Ova oskudica ili obilje ne mora biti uzrokovana djelovanjem pojedinaca; do toga može doći uslijed uzroka koji nemaju veze s nepravdom, a ponekad može imati uzrok koji je povezan s nepravdom. Svemogući Bog je taj koji stvara želje u srcima ljudi."

Iz ovoga se može zaključiti da je Ibn Taymiyyah živio u vrijeme kad su ljudi tražili intervencije u tržište okrivljujući trgovce i proizvođače za previsoke cijene pa je imao potrebu objasniti kako i zašto dolazi do rasta ili pada cijena. Naveo je školske ekonomske razloge o ponudi i potražnji.

Ibn Taymiyyah se u svojim djelima dosta bavio problematikom ponude i potražnje educirajući vjernike o funkcioniranju slobodnog tržišta. Naveo je dva izvora ponude: lokalnu proizvodnju i uvoz, ali svemu je izvor Allah, prema tome svjetovne vlasti se ne smiju petljati u ono što Allah odredi. Pisao je i o opasnosti državnog fiksiranja cijena jer je bio svjestan da ponuda može presušiti ukoliko neki autoritet nametne netržišne cijene, a to dovodi do siromaštva.

Naveo je i faktore koji utječu na potražnju, pa prema tome i na cijenu: ljudska želja - koja ovisi o ponudi određene robe na tržištu i o broju onih koji traže tu robu. Što je broj onih koji je žele veći, to će cijena više rasti, ali i potražnja. Na visinu cijene, također je primijetio, utječe i količina novca u opticaju. Što je novca više u opticaju, rast će i cijene roba i usluga.

Kupoprodaju određene robe ili usluge Taymiyyah je shvaćao kao win-win situaciju u kojoj su obje strane na dobitku: "Činjenica je da je svrha ugovora uzajamno posjedovanje obje strane...Cijena onoga što je dostupno je niža od onoga što nije."

Već smo objavili intervju sa švedskim znanstvenikom iranskog porijekla Nimom Sanandajiem koji objašnjava kako je kapitalizam nastao na Bliskom istoku. Stoga nije ni čudo da su veliki islamski učenjaci često bili pobornici slobodnog tržišta. Strah pojedinaca u SAD-u i Europi da bi muslimani mogli nametnuti svoje "nezapadne vrijednosti" nije utemeljena. Puno je više sličnosti između kršćanske i muslimanske civilizacije nego što mnogi misle.

 



VIŠE IZ RUBRIKE:
ZANIMLJIVOSTI
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Škola

PIŠE: LIBERAL.HR

Prema Bastiatu, svaka vlada ima samo tri izbora: 1) nekolicina pljačka većinu, 2) svatko pljačka svakoga i 3) nitko ne pljačka nikoga. Koju od te tri vlade žele Žuti prsluci?

Žuti prsluci su na teži način naučili da je Bastiat bio u pravu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Teško je nabrojati sve populističke izjave i obećanja u ovoj kampanji pa ću izdvojiti samo one najgore.

Top lista populista (izdanje EU izbori 2019.)

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

83-godišnjak je pucao kroz ulazna vrata kad je shvatio da netko pokušava provaliti. Ubio je 25-godišnjeg mladića. Sad ga žele poslati u zatvor.

Mediji provode javni linč nad nevinim čovjekom i pomažu državi da ga dokrajči. Njegov grijeh? Branio se od provalnika.

Politika

PIŠE: SANDRA PAŠKVAN

Smatraju li SDP-ovci u Odboru za nagrade da gradonačelnik nije to zaslužio, da su proračuni za koje su i sami glasali - zajebancija?

Nominirala sam Obersnela za nagradu grada Rijeke zbog manjka u proračunu. Njegov odbor je odbio nominaciju...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Za Katarinu Peović rad u call centru je robovanje, a konobarenje je ispod časti.

Poslovi kojih se drugovi iz Radničke fronte najviše boje

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Spuštanje zastava na pola koplja i paljenje svijeća zbog gašenja jedne firme koja je desetljećima trošila tuđi novac govori dosta o razini opće pismenosti.

Hrvati su previše emotivna bića. Samo kod nas još ovakva patetika može proći.

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska ima, u usporedbi s drugim zemljama Nove Europe, slab izvoz. On je rezultat slabijeg uvoza zbog protekcionističkih državnih politika.

Hrvatska nije deindustrijalizirana. Našoj industriji bi išlo puno bolje da je država ne ʼštitiʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Korupcijska afera u Austriji završila je ekspresno, za hrvatske pojmove iznenađujuće. Kod nas slične stvari završavaju posve drugačije.

Koja je razlika između Hrvatske i civiliziranih država?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rekao je da planira preuzeti HSLS, osvojiti 10 posto na izborima i onda mijenjati nacionalnu politiku.

Hrebak pruža ruku Pametnom: ʼTreba nam jedna snažna liberalna opcijaʼ

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Za jedne ljubitelje zločinaca tolerancija i ljubav, za druge zatvor. To je Hrvatska po njenoj mjeri.

Anka kaže da je u spotu s Che Guevarom pokazala ʼtolerancijuʼ. Hoće li tako i s ustašofilima?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Justin Amash je na Twitteru objavio da je Trump učinio stvari koje su za impeachment, a 'strančevanje' narušava sustav provjera i ravnoteže vlasti.

Ovo je prvi republikanac u Kongresu koji poziva na Trumpovu smjenu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ideja o odšteti zbog iseljavanja radnika je toliko luda da ju je predlagao i Joseph Stiglitz. Da, on je uvaženi ekonomist, ali i socijaldemokrat.

Mostovac brani Petrova citatom iz knjige ekonomista koji je hvalio Chavezovu ekonomsku politiku

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: