Razlika između HRT-a i javne televizije koja proizvodi dobar program

24.10.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Razlika između HRT-a i javne televizije koja proizvodi dobar program

Kad nacionalna dalekovidnica i katedrala duha organizira javne rasprave o iseljavanju pozivajući sindikaliste i ministre financija, gdje onda vječni borac za radnička prava Vilim Ribić izjavi kako treba povećati plaće 25-30%, treba zgrabiti daljinski i prije nego što ga bacite u ekran, okrenuti na neki program koji nije toliko vidljivo loš i zatupljujući.

Jedno od mojih utočišta je BBC 1 ili 2, koji možete bez straha pustiti da brblja u pozadini i prije ili kasnije će naletjeti nekakav odličan dokumentarac, seriju, vijesti su kratke i ne smetaju programu (za one koji žele znati više tu je BBC News). Čak i političke emisije su zanimljive i u ovakvim formatima kao Otvoreno, uključuju pun studio gledatelja koji postavljaju pitanja (Question Time) i snimaju se u raznim gradovima zemlje s lokalnim ljudima i gostima.

Dobro, sad ja uspoređujem BBC i HRT što je u samom početku smiješno, ali obje su javne televizije, plaćene porezom, dok samo jedna proizvodi vrhunski program, a druga je HRT.

Prateći sve više BBC, za koji mi ne bi bilo žao ni plaćati pretplatu, primjetno je kako u nizu emisija prati poduzetništvo i ekonomiju i to ne samo u specijaliziranim emisijama, nego i onima laganijeg sadržaja. Recimo „Bargain Hunt“ je zabavna emisija u kojoj timovi imaju zadatak da kupe neke antikne predmete na sajmu i onda ih pokušaju prodati na aukcijama za što veću cijenu i tako ostvare (ekstra)profit. Naravno, HRT je otkupio od BBC-ja licencu za „Ples sa zvijezdama“, ali ne i za ovu emisiju. Umjesto da se divimo tome kako neka polupoznata hrvatska ličnost pada po sceni pa to netko ocjenjuje, možda bi bilo pametnije da se na popularan način ljudima približi umjetnost, prepoznavanje vrijednih predmeta, aukcije i sposobnost prodaje.

Sličan primjer je i serija „Apprentice“, koja je malo bliže reality konceptu, ali opet zanimljiva jer se oko 15 kandidata natječe svaki tjedan u poslovnim zadacima i sistemom eliminacije se dolazi do pobjednika koji osvaja investiciju od 250 tisuća funti i partnerstvo u biznisu s lordom Alanom Sugarom, legendom biznisa u Britaniji. To je samo dio programa na televiziji koja poduzetništvo prikazuje kao nešto pozitivno i nešto u čemu bi se svatko mogao okušati, pa barem u TV emisiji.

Mislim da je neka od privatnih televizija u Hrvatskoj pokušala hrvatsku verziju Apprenticea, ali ideja očito nije došla do realizacije. Tko zna, možda i bolje, jer tko zna kako bi se u koncept uklopilo hrvatsko shvaćanje poslovanja i tko bi bio pandan Lordu Sugaru, iako znam da ste sad svi pomislili na jednog poduzetnika koji trenutno piše blog, a shodno prevladavajućem ekonomskom modelu, možda bi glavni investitor bio i neki ministar.

Za razliku od hrvatske zbilje, u ovim emisijama me najviše iznenadilo da i najprosječniji ljudi s ulice ispravno shvaćaju neke ekonomske kategorije kao što su trošak, cijena, ulaganje, promet, zarada, profit. Tako recimo kad prodaju kupljene stvari na aukcijama, sasvim su iskreno sretni kad ostvare zaradu od 5, 10, 15 funti, jer jednostavno su dobili više novca nego što su za tu stvar platili. I onda se sjetiš s koliko neskrivenog gađenja se u Hrvatskoj gleda na sam pojam zarade, a posebno ovako mršave zarade, jer šta ću se ja ustajat s kave za zaradu koja nije barem 300%. Zato Englezi imaju izreku – take care of pennies and the pounds will take care of themselves“ – što će reći da je svaka zarada dobra i da se svako bogatstvo gradi, od skromnih početaka do nastanka megakorporacija i bogatstva koje ti omogućuje da kupiš dvorac i helikoptere.

Nasuprot tome stoji balkanski san brze i velike zarade gdje se preko noći preobrazite iz kamiondžije u tajkuna, s pomoću odabranih veza i državnih dužnosnika.

Ako se sad s televizije vratimo na aktualni primjer Agrokora, postaje sasvim jasna razlika poslovanja na slobodnom tržištu i onom neslobodne mješavine socijalističko-etatističke verzije kapitalizma. Slobodno tržište podrazumijeva poštenu i otvorenu utakmicu u kojem natjecatelji donose svoje predmete na aukciju, a kupci nadmetanjem odrede najvišu cijenu koju su spremni dati za taj predmet.

Država tu postavi osnovne okvire igre i makne se sa strane, ne gura nikog u prvi plan niti gura ikoga van slike. Kad netko padne, ne pomaže, pravila igre su poznata svima koji u nju ulaze. Sve što se dogodilo je čista negacija pravila slobodnog tržišta i kao takva ne može imati sretniji kraj. Prije ili kasnije se niz faktora, konkurencija i ostale okolnosti poslože tako da namještena igra propada.

A što se HRT-a tiče, onog dana kad u emisijama o ekonomiji i iseljavanju budu pozivani poduzetnici i ljudi koji razmišljaju o odlasku, a ne uvijek ista parada dosadnih glavonja sa svojim frazama, onda će i ta televizija imati nekog smisla. Do tada, radije gledajte Folk-paradu, Big Brother ili BBC.

Sviđa ti se članak? Podrži rad kolumnista Liberala!
VIŠE IZ RUBRIKE:
DRUŠTVO
HRVATSKA
O autoru
Jerko Markovina je psiholog s posebnim interesom za bihevioralnu ekonomiju i ponašanje potrošača na tržištu. Trenutno radi na projektima financiranja znanosti. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Na primary izborima za kandidata Demokratske stranke bit će vrlo gusto jer će se utrkivati najmanje 20 kandidata. Bit će to prvi veliki sukob između socijaldemokracije i liberalizma u Americi.

Netko od njih troje najvjerojatnije će se suočiti s Trumpom 2020. - tko ima veće šanse?

Društvo

PIŠE: THOMAS BAUER

Što se zapravo krije iza albanske zabrane kladionica?

Zapamtite - iza svake zabrane stoji nečiji interes

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Feministice su se našle uvrijeđene i zahtijevale od administratora uklanjanje spornog vica. Vic je uklonjen uz ispriku vodstva fakulteta.

Knjižnica FFZG-a pokušala nasmijati studente vicem o filovanoj paprici. Nije prošlo dobro...

Društvo

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Rektor pulskog sveučilišta izjavio je da mladi moraju odraditi nekoliko godina u Hrvatskoj da bi vratili dug...

Znamo da naši političari često izvaljuju gluposti i besmislice, ali što ćemo s akademicima?

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Britanski parlament ima krajnje nezahvalan zadatak - kako izbjeći Brexit na što manje bolan način. Vremena je sve manje...

Nakon lijepih priča i snova, Britancima se bliži brutalan sudar sa stvarnošću

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kad je preuzeo vlast, lijevi mediji su ga predstavljali kao brazilskog Donalda Trumpa i najveću prijetnju svjetskoj stabilnosti, a desni kao posljednju nadu za Brazil. I jedni i drugi su u pravu.

Bolsonaro - fašist ili posljednja nada za Brazil?

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hajka protiv Pernara prelazi svaku mjeru, a posebno je licemjerno što dolazi od onih koji godinama rade potpuno istu stvar.

Nadriliječništvo u hrvatskim medijima: Uvjeravaju nas u ʼčarobneʼ napitke, biljke i pripravke protiv gripe, upala, raka...

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Većina novinara u mainstream medijima javno podržava najavljene restrikcije govora na internetu ili mudro šuti. Pročitajte kako lako bi se taj zakon mogao okrenuti protiv njih.

Dragi ljevičari, i vi biste se trebali jako zabrinuti zbog novog zakona o govoru na internetu!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Vlada Justina Trudeaua povećala je 2015. najvišu poreznu stopu s 29 na 33 posto s namjerom povećanja državnih prihoda za 3 milijarde dolara godišnje. Dogodilo se suprotno.

Kanadski poučak: Progresivno oporezivanje bogatih smanjuje državne prihode

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kyle Kulinski dao je neoboriv argument koji bi trebali usvojiti svi s obje strane političkog spektra.

Debata između antifašista i socijaldemokrata: Zašto ljevičari trebaju biti za slobodu govora?

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Bez obzira na to što se uglavnom slažem sa stavovima Pametnog, a protivim stavovima Živog zida, Ivan Pernar je iz ovog sukoba izašao kao moralni i stvarni pobjednik.

Wannabe tirani ignoriraju postojanje dobre volje i zato će uvijek biti poraženi

Zanimljivosti

PIŠE: LIBERAL.HR

Batman je u 11. izdanju stripa bio Nijemac, borac protiv nacista koji pokušava spriječiti Gestapo u namjeri da preveze Misesove rukopise do Hitlera.

Ono kad je Mises bio inspiracija i tema za epizodu Batmana

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: