Vezani članci:
Država treba bolje regulirati iznajmljivanje vodenih skutera
Kalifornija uvela novi lockdown, Musk preselio u Teksas: ʼVlada nam se treba maknuti s putaʼ
Hrvatska ljevica oduševljena saznanjem da je njihova politika u suglasju s interesom superbogataša
Besmislene regulacije i protekcionizam ljekarničke komore čine bolesnicima život u karanteni nemogućim
Gruzijski liberali pronašli originalan način kako zaobići besmislene regulacije taksi usluga
Matija Babić griješi po pitanju regulacija okoliša, liberalizma i Europe
Kurzu prekipjelo: ʼNe treba nam EU regulirati kako da pržimo šnicleʼ
Nanny State Index: Njemačka i Češka najslobodnije u EU, a pogledajte kako stoji Hrvatska
Je li diploma stvarno presudna za predavanje u osnovnoj školi?
Brže i jeftinije do građevinske dozvole: Broj procesa će smanjiti s 22 na 12
Kako je Kalifornija nakon legalizacije uspjela otjerati dilere marihuane nazad u ilegalu
Zašto su lijekovi u Hrvatskoj višestruko skuplji nego u Americi?
Državna regulacija ubija: I da su imali defibrilator, ne bi ga smjeli koristiti
Regulativa naopako: Kako bi bilo da zamijenimo uloge inspektora i poduzetnika?
Privatni vrtić nije dobio dozvolu zbog besmislenog propisa koji ne poštuju ni gradski vrtići
Ministarstvo gospodarstva: Uber se ne smije zabraniti, taksi se treba rasteretiti
'Nećemo se valjda pridržavati zakona kao pijan plota'
Van svake pameti: Pekar u Srbiji kažnjen zbog prodaje kruha po preniskoj cijeni
Tko je kriv za lošiju Nutellu i što može Borzan napraviti?
'Država i mafija idu skupa kao igra i Kinder jaje'
Novo na Liberalu:
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica Ljubičić
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'
Tko su zapadni palestinofili? Možemo ih svrstati u tri skupine, ovo su njihove karakteristike
Izrael sada treba stati na loptu i odustati od kopnene ofenzive, ali to neće učiniti zbog jednog čovjeka
Kako je došlo do simpatija dijela zapadne ljevice prema islamističkim teroristima?
Bombardiranje bolnice u Gazi - primjer medijskih manipulacija i propagande
Europska unija mora hitno mijenjati imigrantsku politiku
Orwell o intelektualcima i novinarima, kao da je danas: 'Oni koji bi trebali čuvati slobodu, najviše je preziru'
Kako je feminizam spao na ovo?
Kako su mediji sasvim nenamjerno pomogli ekspanziji hrvatskog turizma
John Stuart Mill je 1869. predlagao 'slobodno tržište' među spolovima

Regulacije koje koče napredak i ubijaju ljude


Piše: Mislav Tolušić
7.7.2020.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Regulacije koje koče napredak i ubijaju ljude

Regulacije koje koče napredak i ubijaju ljude


Piše: Mislav Tolušić
7.7.2020.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Čini se da je moraliziranje danas postalo jedan od glavnih sportova. Lažno je razmišljati da moraliziranje nema svojih troškova. Moralisti stalno govore kako je svaki život bitan i zato trebamo jako paziti što radimo. COVID je pokazao kako izgleda moralistički pristup medicinskom problemu. Karantene su uvedene nakon što su stručnjaci izračunali da bi milijuni mogli umrijeti. Možda u tome trenutku nismo imali sve podatke, ali to ne znači da smo odabrali pravi put. Impulzivne reakcije u pravilu dovode do maksimalističkih mjera, koje se možda u danome trenutku čini opravdanima, ali te mjere nikako ne dovode do optimalnih rezultata i u pravilu imaju ogromne nuspojave koje mogu biti gore nego da se mjere nisu uopće donosile.

Kod boksača potrebna je naravno fizička snaga i vještina, ali isto tako jako je važna i mentalna snaga. Boksač nakon što dobije par udaraca u glavu ne smije izgubiti samokontrolu i impulzivno reagirati. Gubitak samodiscipline u borbi je jamstvo poraza. Svaki boksač to jako dobro zna. Ali to što znaju boksači izgleda da stručnjaci ne znaju.

Prema navodima World Food Program uvođenje karantene i uništavanja svjetskog gospodarstva moglo bi dovesti oko 130 milijuna ljudi na rub gladi. Najgore projekcije žrtava COVID-a nisu bile niti blizu 130 milijuna, New Scientist je prenio brojku od 50 milijuna ljudi, skoro za trećinu manje. Brojka od 130 milijuna ne uzima u obzir druge vrste smrti koje se isto mogu povezati s karantenom: odgoda liječenja, povećanje samoubojstava, itd. Karantena sliči na neiskusnoga boksača – primio je udarac, krenuo impulzivno mahati rukama, nakon minutu impulzivnog mahanja boksač je izmoren i gubi meč.

Nažalost, COVID nije samostalni primjer, cijeli regulatorni sistem je primjer kako nakon inicijalne panike nastaju dugoročne posljedice koje nas stavljaju na putanju koja s vremenom smanjuje naše mogućnosti znanstvenog napretka i ekonomskog rasta.

Food and Drug Administration

Lijek Thalomid je prvo izašao na tržište Zapadne Njemačke 1957. godine, lijek se mogao nabaviti bez liječničkog recepta i uglavnom se je koristio za anksioznost, napetost i "jutarnju mučninu". Na početku je procijenjeno da je siguran i da ne škodi ženama u trudnoći. Par godina kasnije lijek je povučen s tržišta zato što se pokazalo da može imati negativne učinke kod novorođenčadi kod majki koje su uzimale lijek. Procjenjuje se da je oko 10.000 embrija bilo pogođeno ovim lijekom. Teško je znati koliko je djece rođeno od majki koje su uzimale lijek, a da im se ništa nije dogodilo, treba uzeti u obzir da je lijek bio dostupan po Europi i dobrom djelu Azije neke 3-4 godine.

Frances Kelsey je 1961. radila u američkom FDA (Food and Drug Administration), jedan od prvih zadataka na poslu joj je bio pregled Thalomida. Ona ga je odbila certificirati dok joj proizvođač ne dostavi dodatne podatke da je lijek siguran. Njezino inzistiranje se pokazalo opravdanim nakon što su studije u Europi pokazale povezanost lijeka i deformacija kod novorođenčadi. Lijek je povučen s tržišta, Kelsey je dobila medalju predsjednika Kennedyja i kao rezultat ove epizode pojačan je nadzor FDA nad novim lijekovima. Uvedena je puno stroža regulacija lijekova.

Danas razvoj novoga lijeka košta oko milijardu dolara. Moraju se poštivati strogi standardi za ispitivanje lijekova, regulacija štiti živote. Argument je sličan kao i argument vezan za karantenu. Ali nitko nikada nije se zapitao kao bi izgledala paralelna realnost i kako bi napredovala znanost da regulacija nije bila tako stroga. Neosporno je da je inovacija usporena. Nikada nećemo znati koliko se lijekova nije razvilo zato što smo postrožili regulaciju, a samim time isto tako nećemo nikada znati koliko smo života mogli spasiti da smo razvili te lijekove.

Na kraju, cijela priča ima svoj paradoksalni kraj - 1998. Thalomid je pušten u prodaju u Americi i nalazi se na listi bitnih lijekova Svjetske zdravstvene organizacije.

Impulzivna reakcija je ubila inovaciju, a samim time i neke ljude.

Federal Aviation Agency

Pedesete godine prošlog stoljeća bile su desetljeće avijacije. Industrija je imala eksponencijalni rast, mlazni putnički avioni su počeli mijenjati propelerce. Godine 1958. dolazi do dvije nesreće u roku od mjesec dana u kojima 60 ljudi gubi živote. Politika nastupa na scenu, FAA (Federal Aviation Agency) je dobila ovlaštenje da regulira industriju i učini ju sigurnijom.

Danas je avijacija, pored farmacije, jedna od najjače reguliranih industrija na svijetu. Trošak regulacija je ogroman. Jednostavan autopilot koji nije certificiran od strane FAA za avion tipa Cessna košta oko 2.500 dolara; isti takav autopilot certificiran od strane FAA košta između 10.000 i 15.000 dolara. Paradoksalno je da je radna grupa unutar FAA zaključila da bi uvođenje autopilota moglo spasiti živote, ali ih vlasnici aviona ne žele instalirati zato što im avioni u pravilu imaju tržišnu vrijednost između 25.000 i 100.000 dolara. Je li čudno da nakon uvođenja mlaznih motora svijet avijacije nema više nekih velikih inovacija?

Impulzivna reakcija je ubila inovaciju, a samim time i neke ljude.

Nuclear Regulatory Comission

Godine 1945. bačene su atomske bombe na Japan, svijet je ubrzo uvidio da osim velike razorne snage, atomske bombe ostavljaju povećanu radijaciju na zemlji što ima dugoročne posljedice. Sredinom 50-tih godina javnost sve više i više postaje zabrinuta zbog nuklearnog naoružanja, a 1963. dolazi do ratifikacije sporazuma o djelomičnoj zabrani testiranja nuklearnog naoružanja. Krajem 60-tih jedan dio znanstvene zajednice postaje skeptičan prema nuklearnim elektranama, sredinom 70-ih prosvjedi protiv nuklearnih elektrana uspješno sprječavaju izgradnju nove jedinice u Zapadnoj Njemačkoj.

1979. dolazi do nuklearne nesreće u američkoj saveznoj državi Pennsylvaniji. Three Mile Island elektrana je ispustila velike količine rashladne tekućine. Aktivisti su iskoristili nesreću kao primjer da je tehnologija opasna. U.S. Nuclear Regulatory Commission kao odgovor na probleme je pojačala tehničke standarde potrebne za gradnju nuklearnih elektrana. Sedam godina kasnije ti standardi su još postroženi nakon nesreće u Černobilu.

Rezultat regulacije: između 1979. i 2012. u Americi nije dobivena niti jedna dozvola za izgradnju novih nuklearnih elektrana. Studije napravljene nakon Three Mile Island nesreće, nisu uspjele dokazati da je nesreća imala ikakav negativni utjecaj na lokalnu populaciju.

Danas kada svi pričaju o klimatskim promjenama, nitko od aktivista i političara u Europi ne spominje nuklearnu energiju iako je ta energija čista, ekonomična i dostupna u ogromnim količinama.

Regulatorna država

Regulatorna država sa svojim regulativnim procedurama ubija inovaciju, a samim time guši se i ekonomski rast. Tko od mladih, pametnih i nadobudnih poduzetnika će se upustiti u razvoj novoga lijeka? Novoga aviona? Nuklearnog reaktora? Jako malo njih. Danas jedina od rijetkih industrija koja bilježi napretke je IT industrija. Jedan od razloga je njezina dereguliranost, nema agencije koja regulira Facebook ili Google ili Microsoft. Regulatorni troškovi razvoja produkta nisu u milijardama dolara, napredak možemo vidjeti.

Potrebna nam je masovna deregulacija i oslabljivanje kriterija veznih za sigurnost. Zvuči malo čudno, ali to je jedini način da unesemo energiju u društvo. Jedini način da pojačamo ciklus inovacija, jedini način da dignemo životni standard i damo djeci nadu da će živjeti bolje od svojih roditelja. To je jedini način da dobijemo nove avione koji će letjeti do Australije 30 minuta, jedini način da razvijemo lijekove koji će spasiti milijune života, jedini način da smanjimo zagađenje okoliša.

Nažalost, odgovori koje nudi politika su dijametralno suprotni. Europska komisija želi prijeći na skupu zelenu energiju i misli da će time poticati ekonomski rast – nije baš jasno kako povećanje cijene energije može za sobom povući ekonomski rast ako znamo da je dugoročni rast isključivo funkcija produktivnosti.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MISLAV TOLUŠIĆ
Mislav Tolušić dilomirao je na FSB-u u Zagrebu i magistrirao na Vanderbilt sveucilištu. Bavi se financijama i ulaganjima.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.