Vezani članci:
Plenković je Hrvatsku pretvorio u socijalni slučaj Europske unije
Mostovac brani Petrova citatom iz knjige ekonomista koji je hvalio Chavezovu ekonomsku politiku
Irska i Njemačka trebaju tražiti odštetu od RH zbog novca koji naši iseljenici šalju u Hrvatsku
Ropstvo je sloboda, sloboda je ropstvo
Heroji napretka (3): Čovjek koji je zaslužan za oslobađanje milijuna robova
Zašto ljevičari uspoređuju rad s ropstvom?
Priča o slastičaru i gay torti nije usporediva sa segregacijom 1950-ih, evo zašto!
Covid potvrde: Od lakšeg putovanja do alata za segregaciju i prisilu
Hrabra splitska umjetnica protiv covid-fašizma: ʼTo bi bilo kao da pjevam na godišnjici Hitlerovog brakaʼ
Novinari sve ozbiljnije prijete segregacijom. Kako će to u praksi izgledati?
Desnica prije Trumpa: Pogledajte što su Reagan i H.W. Bush govorili o ilegalnim imigrantima
Profitira li SAD na izvozu plina u Europsku uniju?
Tko ima bolji diplomatski pristup prema Ukrajini - Plenković ili Milanović?
Zveckanje oružjem, prijetnje ratom: Sve što trebate znati o ukrajinsko-ruskom sukobu
Rekli su da će usporiti širenje virusa
Sud u Pennsylvaniji ukinuo obavezne maske u školama
Američki sudovi blokiraju Bidenovu uredbu o obaveznom cijepljenju zdravstvenih radnika
Koliko je skupo biti svjetski policajac?
Vatra u prepunom kazalištu
Odnosi SAD-a i Kine u vrijeme Bidena - što se mijenja?
Teksas zabranio covid-putovnice: ʼNe gazite naše osobne slobode!ʼ
Teksas je prije 2 tjedna ukinuo sve represivne mjere. Što se dogodilo?
Facebook uklonio video s transgender zastavom zbog ʼgovora mržnjeʼ
Ono što Ribić predlaže Hrvatskoj već je srušeno na američkom Vrhovnom sudu
Preliminarno izvješće: Učinci lockdowna u SAD-u
Sasvim očekivano, Trump ne može časno priznati poraz. Ali to nisu mogli ni njegovi protivnici...
Trump, koronavirus i novinari: Iz minute u minutu
Sud u Pennsylvaniji presudio da je lockdown neustavan: ʼUstav ne vrijedi samo po lijepom vremenuʼ
Uhićen bijeli antifašist koji je nožem izbo crnog novinara
Ova žena će se suprotstaviti Bidenu i Trumpu: ʼŽelim da Amerika bude kao Švicarskaʼ
Novo na Liberalu:
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica Ljubičić
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'
Tko su zapadni palestinofili? Možemo ih svrstati u tri skupine, ovo su njihove karakteristike
Izrael sada treba stati na loptu i odustati od kopnene ofenzive, ali to neće učiniti zbog jednog čovjeka
Kako je došlo do simpatija dijela zapadne ljevice prema islamističkim teroristima?
Bombardiranje bolnice u Gazi - primjer medijskih manipulacija i propagande
Europska unija mora hitno mijenjati imigrantsku politiku
Orwell o intelektualcima i novinarima, kao da je danas: 'Oni koji bi trebali čuvati slobodu, najviše je preziru'
Kako je feminizam spao na ovo?
Kako su mediji sasvim nenamjerno pomogli ekspanziji hrvatskog turizma
John Stuart Mill je 1869. predlagao 'slobodno tržište' među spolovima

Dvije strane: Treba li Amerika isplatiti odštetu crnim Amerikancima zbog ropstva i segregacije?


Piše: Mario Nakić
21.6.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Dvije strane: Treba li Amerika isplatiti odštetu crnim Amerikancima zbog ropstva i segregacije?

Dvije strane: Treba li Amerika isplatiti odštetu crnim Amerikancima zbog ropstva i segregacije?


Piše: Mario Nakić
21.6.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Pročitajte svjedočenja dvaju crnih autora koji su na suprotstavljenim stranama po pitanju reparacija.

Američki Kongres raspravlja o tome treba li država isplatiti odštete svojim crnim građanima zbog višestoljetnog ropstva i nepravde koja je počinjena nakon ukidanja ropstva. Podsjetimo, robovlasništvo je u SAD-u bilo legalno od osnutka države 1776., ali već do 1804. godine sve države na sjeveru SAD-a ukinule su ropstvo. Kongres je 1808. godine zabranio uvoz novih robova iz Afrike, ali je nastavljena trgovina domaćim robljem i njihovim potomcima na jugu države. Do 1860. godine u Americi je bilo skoro 4 milijuna robova.

Izvršnom odlukom predsjednika Abrahama Lincolna 1863. godine ukinuto je ropstvo u svim saveznim državama, ali pravo oslobađanje se dogodilo tek nakon Građanskog rata 1865. godine, kad je Kongres izglasao 13. amandman.

Bivši robovi su tada dobili potpunu slobodu i jednaka prava kao i ostali građani SAD-a, ali države na Jugu su uvele diskriminatorske zakone popularno zvane "Zakoni Jim Crow". Čak je i Ustavni sud donio odluku da zakoni koji zahtijevaju od državnih institucija, ali i mnogih privatnih poduzeća, poput putničkog željezničkog prijevoza, restorana, kafića i sl. da moraju razdvajati ljude prema rasnoj pripadnosti, ne krše Ustav jer "i crnci i bijelci imaju jednaka prava na vlastite prostore" (to se nazivalo popularno "separate but equal"). U praksi, to je bila segregacija. Jim Crow zakoni na američkom Jugu ukinuti su tek 1964. godine kada je izglasan "Civil Rights Act".

Oba doma američkog Kongresa (Predstavnički dom i Senat) službeno su se ispričali crnoj američkoj zajednici 2008. godine zbog nepravde koja je njihovim precima počinjena u ime države, ali mnogi smatraju da isprika nije dovoljna. Demokrati predlažu zakon HR-40 koji bi omogućio isplatu odštete. Međutim, ni crnačka zajednica nije jedinstvena u stavu. Donosim svjedočenja dva crna autora koji su iznijeli suprotstavljene stavove i svoje argumente pred Odborom za pravosuđe američkog Kongresa.

Prvi je Ta-Nehisi Coates, autor i novinar koji piše za The Atlantic, New York Times, Washington Post i mnoge druge časopise i portale. Autor je knjige "Between the World and Me".

Jučer, na pitanje o reparacijama, lider senatske većine Mitch McConnell ponudio je poznati odgovor: Ameriku ne treba smatrati odgovornom za nešto što se dogodilo prije 150 godina, budući da nitko od nas trenutno živih nije odgovoran.

Ovo pobijanje nudi čudnu teoriju upravljanja - da su američki zakoni na neki način vezani za životni vijek generacije tijekom koje su izglasani. No, u ovom stoljeću, Sjedinjene Države i dalje isplaćuju mirovine nasljednicima ratnih vojnika. Mi poštujemo ugovore koji datiraju otprilike 200 godina unazad, unatoč tome što nitko tko je potpisao te ugovore nije više među živima.

Mnogi od nas bi voljeli biti oporezovani za stvari za koje smo isključivo i individualno odgovorni. Ali mi smo američki državljani i tako vezani za kolektivni ugovor koji se proteže izvan našeg individualnog i osobnog dosega. Čini se smiješnim osporavati prizivanje osnivača, ili najveće generacije, na temelju nedostatka članstva u bilo kojoj živoj skupini. Prepoznajemo našu lozu kao generacijsko povjerenje, kao nasljeđe, a prava dilema koju predstavljaju reparacije je upravo to: dilema nasljeđivanja. Nemoguće je zamisliti Ameriku bez nasljedstva ropstva.

Kao što je povjesničar Ed Baptist napisao, porobljavanje je "oblikovalo svaki ključni aspekt ekonomije i politike" Amerike, tako da je 1836. godine više od 600 milijuna dolara, gotovo polovica ekonomske aktivnosti u Sjedinjenim Državama, izvedena izravno ili neizravno od proizvedenog pamuka koji su brali milijuni robova. Do trenutka emancipacije robova oni su činili najveću pojedinačnu imovinu u Americi. Tri milijarde dolara 1860. godine, više od svih ostalih sredstava u zemlji zajedno.

Metoda kultiviranja ove imovine nije bila ni podcjenjivanje ni uvjeravanje, nego mučenje, silovanje i trgovina djecom. Na ovim obalama vladao je 250 godina ropstva. Kada se to završilo, ova zemlja je mogla proširiti svoje posvećene principe - život, slobodu i težnju za srećom - na svakoga, bez obzira na boju. Ali Amerika je imala na umu druga načela. I tako su stoljećima nakon građanskog rata crnci bili podvrgnuti neumornoj kampanji terora, kampanji koja se protezala i do vijeka vođe većine McConnella.

Primamljivo je razvoditi ovu modernu kampanju terora, pljačke, porobljavanja, ali logika porobljavanja, bijele nadmoći, ne poštuje takve granice i čuvar ropstva je požudan te je rodio mnoge nasljednike. Zakoni o bagranciji i dugovanja. Redigiranje i rasistički računi za geografske podatke. Anketno oporezivanje i terorizam pod pokroviteljstvom države.

Potvrđujemo da gospodin McConnell nije bio živ za vrijeme Appomattoxa. Ali bio je živ za vrijeme egzekucije Georgea Stinneyja. Bio je živ za vrijeme zasljepljivanja Isaaca Woodarda. Bio je živ kako bi svjedočio kleptokraciji u rodnoj Alabami i režimu temeljenom na izbornoj krađi. Većinski vođa McConnell naveo je jučer zakon o građanskim pravima, kao što bi trebao, jer je bio živ da svjedoči uznemiravanju, zatvaranju i izdaji onih koji su odgovorni za to zakonodavstvo od strane vlade koja se zaklela da će ih zaštititi. Bio je živ za vrijeme redizajniranja Chicaga i pljačke crnih vlasnika kuća u visini nekih 4 milijarde dolara. Žrtve te pljačke danas su itekako žive. Siguran sam da bi voljeli popričati s McConnelom.

Ono što oni znaju, ono što ovaj odbor mora znati, jest to da, iako je ukidanje ropstva zatvorilo vrata razbojništvu, Jim Crow je otvorio prozore širom. I to je problem s izjavom McConnella: bilo je to prije 150 godina. I događa se upravo sada.

Prosječna crna obitelj u ovoj zemlji posjeduje desetinu bogatstva prosječne bijele obitelji. Crnkinje umiru na porođaju četverostruko više nego bijele žene. A tu je, naravno, i sramota ove zemlje slobodnog hvaljenja najvećom zatvorskom populacijom na planetu, od koje najveći dio čine potomci porobljenih.

Pitanje reparacija je ispravljanje pogrešaka i izravna naknada štete, ali i pitanje državljanstva. U HR-40, ovo tijelo ima šansu da učini svoju ispriku zbog ropstva iz 2009. dobrom i odbaci patriotizam lijepog vremena - da kaže da ova nacija prihvaća svoje zasluge i dugovanja. Ako je Thomas Jefferson važan, to vrijedi i za Sally Hemings. Ako je D-Day važan, to vrijedi i za Black Wall Street. Ako je Valley Forge važan, isto vrijedi i za Fort Pillow. Jer pitanje zapravo nije da li ćemo biti vezani za nešto iz naše prošlosti, već da li smo dovoljno hrabri da budemo vezani za sve od toga. Hvala vam.

Drugu stranu priče Kongresu je predstavio Coleman Hughes, student filozofije, član Demokratske stranke i kolumnist s portala Quillette.

Čast mi je svjedočiti o tako važnoj temi kao što je ova. Ništa što ću reći neće smanjiti užas i brutalnost ropstva i Jim Crowa. Rasizam je krvava mrlja na povijesti ove zemlje i smatram neuspjehom da se plate reparacije izravno oslobođenim robovima nakon Građanskog rata. To je jedna od najvećih nepravdi koje je ikada počinila američka vlada.

Ali brinem se da naša želja da popravimo prošlost kompromitira našu sposobnost da popravimo sadašnjost. Razmislite o tome što radimo danas: svoje vrijeme provodimo raspravljajući o zakonu koji spominje ropstvo 25 puta i zatvaranje samo jednom, u eri bez crnih robova, ali s gotovo milijun crnih zatvorenika. Zakon koji nijednom ne spominje ubojstvo - u vrijeme kada Centar za kontrolu bolesti objavljuje ubojstvo kao uzrok smrti broj jedan za mlade crnce.

Ne kažem da priznavanje povijesnih činjenica nije važno. Itekako jest. Ali smatram da postoji razlika između priznavanja povijesnih činjenica i dopuštanja povijesti da nas odvrati od problema s kojima se danas suočavamo.

2008. godine Predstavnički dom se službeno ispričao za ropstvo i Jim Crow zakone. U 2009. godini Senat je učinio isto. Crncima nije potrebna još jedna isprika. Potrebno nam je sigurnije susjedstvo i bolje škole. Trebamo bolji sustav kaznenog pravosuđa. Trebamo povoljnu zdravstvenu skrb. A ništa od toga ne može se postići reparacijama za ropstvo.

Gotovo svi ljudi meni bliski rekli su mi da danas ne svjedočim. Rekli su mi da ću, iako uvijek glasam samo za demokrate, biti percipiran kao republikanac i zbog toga će me mrziti pola zemlje. Drugi su mi govorili da bih, kada bih se distancirao od republikanaca, na kraju razljutio drugu polovicu zemlje. A tužna je istina da su i jedni i drugi u pravu. Tako smo sumnjičavi postali međusobno. Tako smo podijeljeni kao nacija.

Ako bismo danas platili odštetu, samo bismo dalje dijelili zemlju - što bi otežalo izgradnju političkih koalicija potrebnih za rješavanje problema s kojima se danas suočavaju crnci. Uvrijedili bismo mnoge crne Amerikance stavljajući cijenu na patnju njihovih predaka i pretvorili odnos između crnih Amerikanaca i bijelih Amerikanaca iz koalicije u transakciju, od unije građana do odnosa tužitelja i optuženika.

Ono što bismo trebali učiniti je platiti odštetu crnim Amerikancima koji su zapravo odrasli pod Jimom Crowom i bili izravno pogođeni drugim razredom građanstva, ljudima poput mojih djedova i baka. Ali plaćanje odštete svim potomcima robova je pogreška.

Uzmite mene, na primjer. Rođen sam tri desetljeća nakon završetka Jim Crowa u povlaštenom kućanstvu u predgrađu. Pohađam školu Ivy League. Ipak, ja sam potomak robova koji su radili na plantaži Monticello Thomasa Jeffersona. Reparacije za ropstvo dodijelile bi mi savezne resurse, ali ne i Amerikancu s drugačijim poreklom, čak i ako ta osoba jedva preživljava od plaće do plaće i radi na više radnih mjesta da bi prehranila obitelj. Mogli biste to nazvati pravdom. Ja to zovem pravdom za mrtve po cijeni pravde za žive.

Razumijem da su reparacije ono što se ljudima duguje bez obzira na to koliko dobro rade. Razumijem da je tako. Ali ljudi koji su dužni za ropstvo više nisu ovdje, a mi nemamo pravo na naplatu njihovih dugova.

Reparacije se, po definiciji, daju samo žrtvama. Dakle, čim mi date odštetu, učinili ste me žrtvom bez moga pristanka. Ne samo to, učinili ste jednu trećinu crnih Amerikanaca koji se protive reparacijama, žrtvama bez njihovog pristanka. A crni Amerikanci predugo su se borili za jednaka prava da bi se o njima govorilo na tako ponižavajući način.

Pitanje nije ono što mi Amerika duguje zbog vrlina mojih predaka. Pitanje je što svi Amerikanci duguju jedni drugima na temelju toga što su građani iste nacije. A obveza državljanstva nije transakcijska. Ona nije ovisna o podrijetlu. Nikad ne ističe i ne može se isplatiti. Zbog svih tih razloga, zakon HR-40 je moralna i politička pogreška. Hvala.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.