Dolazi vrijeme kad će Hrvati tražiti bolje plaćen posao u Rumunjskoj

FOTO: Wikipedia
4.7.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Ovo nije širenje pesimizma, ovo je upozorenje da se probudimo. Rumunjska je prije 20 godina bila trostruko siromašnija od Hrvatske, a sada nas prestiže.
PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Dolazi vrijeme kad će Hrvati tražiti bolje plaćen posao u Rumunjskoj

Ovo nije širenje pesimizma, ovo je upozorenje da se probudimo. Rumunjska je prije 20 godina bila trostruko siromašnija od Hrvatske, a sada nas prestiže.
PIŠE Branimir Perković

Ne toliko davno građani RH su na države istočne Europe gledali podcjenjivački, kao na siromašne i korumpirane u kojima se živi puno lošije. Zapad Europe je bio puno razvijeniji, bogatiji i uređeniji pa je predstavljao nešto čemu treba težiti, a istok Europe je bio slabije razvijen, siromašan i korumpiraniji te je predstavljao nešto od čega treba bježati. I dok su ljudi iz Hrvatske selili na bogati zapad, mnogi s istoka su gledali na Hrvatsku kao bogatu državu.

To je obilježilo i vanjsku politiku RH koja je naglašavala da pripada zapadnoeuropskom civilizacijskom i ekonomskom krugu te da se treba što više udaljiti od istoka. Osjećali smo se superiorni siromašnim istočnim državama. I taj stav je bio sasvim opravdan. Istok je stvarno puno lošije živio od nas. Nikome nije padalo na pamet da se iseljava istočno jer bi to bio pomak nagore. Ali to se tijekom vremena promijenilo.

Jedna od tih država koje su puno zaostajale za Hrvatskom i u kojima je standard građana bio puno gori je Rumunjska. Baš ta država se često navodila kao negativan primjer, primjer bijede i korupcije. Država vic, o kojoj su se zbijale šale na račun zaostalosti i siromaštva. I zaista, Rumunjska je prema gotovo svim kriterijima bila puno siromašnija od Hrvatske. Samo Rumunji su na Hrvatsku gledali kao na razvijeni zapad.

No, s vremenom je razlika između Hrvatske i Rumunjske postajala sve manja zbog toga što se Rumunjska razvijala brže. BDP po stanovniku Hrvatske je pred kraj prošlog stoljeća bio skoro trostruko veći nego rumunjski. Prvih nekoliko godina ovog stoljeća se ta razlika smanjila na "samo" dvostruko veći BDP po stanovniku. Zbog bržeg rasta Rumunjske ta razlika postupno opada pa je već 2008. hrvatski BDP po stanovniku tek 60% veći od rumunjskog. Ali Hrvatska je još uvijek bila osjetno razvijenija.

2008. je uslijedila globalna financijska kriza, a Hrvatska je puno lošije odgovorila na nju. Dok je Rumunjska već 2011. izašla iz krize, mjereno rastom/padom BDP-a, u Hrvatskoj je kriza trajala čak do 2016. Tolika vremenska razlika u promjeni trenda kretanja BDP-a (2011. za Rumunjsku, a tek 2016. za Hrvatsku) je smanjila relativnu razliku u BDP-u između dvije zemlje. To se osjetilo i na plaćama pa je razlika nikad manja. Plaće u Hrvatskoj snažno rastu zadnjih godina, ali Rumunjska je apsolutni rekorder EU s rastom plaća preko 10%.

Jedan od razloga za to je raniji ulazak u EU te ranije otvaranje nacionalnog gospodarstva Rumunjske konkurenciji iz EU što podiže efikasnost i otvara tržište cijele EU za izvoz, a nisu zanemariva ni sredstva iz fondova EU.

BDP po stanovniku (USD)


Ipak, ne možemo sve objasniti ranijim ulaskom u EU. Podaci pokazuju da produktivnost radnika u Rumunjskoj raste puno brže nego produktivnost rada u Hrvatskoj, a to nije nedavni fenomen. Produktivnost rada u Rumunjskoj, mjerena dodatnim BDP-om po radnom satu, raste puno brže od produktivnosti rada u Hrvatskoj najmanje od 2003., a vjerojatno i duže. Prema dostupnim podacima produktivnost rata po satu je 1995. bila dvostruko veća u Hrvatskoj nego u Rumunjskoj, a 2017. je Rumunjska tek neznatno zaostajala. Ako pretpostavimo da će se višedesetljetni trend nastaviti, onda možemo zaključiti da će Rumunjska kroz sljedećih par godina prestići Hrvatsku. A to je važno zbog toga što je produktivnost rada usko vezana za visinu plaće.

Nije vjerojatno da će Hrvatska u srednjem roku održati više plaće nego Rumunjska (potreban je određeni period da se rast produktivnosti odrazi na plaće), a najnoviji podaci o rastu plaća u dvije zemlje to dokazuju. Prosječna plaća u Rumunjskoj je u siječnju 2019. rasla čak 18,2% u odnosu na siječanj 2018. U Hrvatskoj su plaće u istom periodu rasle 3,7%.

U određivanju dugoročnog trenda su bitni i drugi pokazatelji, ali ni oni ne idu na ruku Hrvatskoj. 2018. je Hrvatska bila 68. zemlja u svijetu po indeksu konkurentnosti (indeks 60.1), a Rumunjska 52. (indeks 63.5). Prema segmentima indeksa Hrvatska kaska po kvaliteti institucija, makroekonomskoj stabilnosti, kvaliteti tržišta rada (u što spada radno zakonodavstvo koje je u Hrvatskoj puno restriktivnije), poslovnom dinamizmu i kapacitetu za inovacije. Hrvatska je bolja u infrastrukturi, zdravlju i kvaliteti financijskog sustava. Treba naglasiti i da je desetogodišnji prosjek godišnjeg rasta BDP-a Rumunjske 2,4%, a Hrvatske -0,2%. U odnosu na 2017. Rumunjska je zadržala istu poziciju na indeksu konkurentnosti dok je Hrvatska pala sa 66. na 68. mjesto.

BDP po radnom satu, 2010. = bazna godina


Obilje podataka o bržem razvoju Rumunjske navodi na zaključak da će Rumunjska uskoro preteći Hrvatsku po bogatstvu i visini plaće. A tada će ljudi iz Hrvatske iseljavati u Rumunjsku, što je s obzirom na to da je Hrvatska relativno nedavno bila puno bogatija, dosta šokantan podatak.

Namjera ovog teksta nije širenje pesimizma nego poziv na buđenje. Dok su se političari i građani RH opirali stvarnim ekonomskim, političkim, pravnim i društvenim promjenama, drugi su se odvažili maknuti iz zone komfora i straha te počeli proces prilagodbe svojih država modernim gospodarskim tokovima. Obistinjuje se proročanstvo Ante Markovića, koji je pokušao reformirati gospodarstvo Jugoslavije i kasnije Hrvatske, da će države bivše Jugoslavije svoje zablude plaćati siromaštvom, trovanjem duha i položajem periferije Europe.

Krajnje je vrijeme da građani i političari RH shvate da ne mogu više nastaviti stare politike koje su dovode do gospodarskog i društvenog zaostajanja.

 

Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Primijetio sam da jako puno ljudi ne razumije kako funkcionira ovaj temeljni zakon tržišne ekonomije pa je potrebno objasniti na najjednostavniji način.

Ekonomija za neznalice (1): Zakon ponude i potražnje

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Liberalima bi trebalo biti važno samo da svi imamo jednako pravo kandidature i jednake mogućnosti. Ishod ne smije ovisiti o našim urođenim karakteristikama.

Zašto se liberali trebaju suprotstaviti spolnim kvotama

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novi ministar razvoja i investicija najavljuje porezne rezove i ukidanje zakonskih barijera za poslovanje i investiranje.

Nova grčka vlada najavljuje zaokret: ʼGrčka će postati najprivlačnija država za strane investitoreʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Iako se Ursuli von der Leyen može spočitati puno objektivnih primjedbi na njen rad i program, našim oporbenim zastupnicima smeta samo njena nacionalnost.

Sinčić i Kolakušić sramote Hrvatsku pred cijelom Europom

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Iz njegovog pitanja premijeru ispada kao da su domaći poslodavci dobri, a strani poslodavci krše radnička prava. Ali većina Hrvata se s njim ne slaže.

Hrvati preferiraju strane poslodavce, a Grmoja ih želi otjerati iz Hrvatske

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska je po udjelu radnika, zaposlenih u industrijskoj proizvodnji, na razini Njemačke i Austrije.

Kulić obmanjuje javnost: Mit o deindustrijalizaciji Hrvatske

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Stručnjak za obrazovanje je predbacio beogradskom reperu što vrijeđa žene i prostači. Njegovi primjeri dobre glazbe, poput Prljavaca i Azre, nikada to nisu radili?

Jokić bi djecu učio plagiranju, prostačenju i seksizmu: ʼDobro je dok su našiʼ

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rat protiv droge se nastavlja iako je od početka osuđen na propast.

U Americi je više uhićenja zbog posjedovanja marihuane nego zbog svih nasilnih djela zajedno

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rekao je političarkama koje su pripadnice manjina, da se 'vrate u zemlje iz kojih su došle'. Većina tih političarki je rođena u SAD-u.

Trump je uspio nadmašiti samoga sebe: Je li ovo najodvratnija izjava nekog američkog predsjednika u povijesti?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Tvrdi da nije fer što je preko ljeta croissant u njegovom mjestu trostruko skuplji nego u Zagrebu.

Načelniku Murtera se ne sviđa zakon ponude i potražnje, poziva državu da uradi nešto

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Željko Glasnović poziva vladu da proglasi ratno stanje i pošalje vojsku na granicu zbog migranata. Očito ne vidi problem u zločinu koji bi se lako mogao dogoditi.

Gospodine generale, hoćete li Vi biti taj koji će prvi zapucati na nenaoružane ljude na granici?

Politika

PIŠE: TOMISLAV STIPIĆ

Sad se ispričava članovima HNS-a zbog ulaska u koaliciju s HDZ-om, a on je predsjedao sjednicom kada su donijeli odluku o ulasku u tu koaliciju.

Naknadna pamet Matije Posavca

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: