Vezani članci:
Rumunji odbacili hrvatsku definiciju braka
Treći kvartal: Hrvatski BDP raste presporo u odnosu na druge
Prosječna plaća u Europi: Najveći rast bilježi Rumunjska, a pad Velika Britanija
Rumunjski socijaldemokrati podržali referendum protiv gay braka
Ekonomija za početnike: Zašto nas je Rumunjska prestigla?
'Rumunji vole slobodu. Žele se riješiti balkanskog nasljeđa'
Rumunji su nas prestigli zahvaljujući jednom potezu njihove vlade
Koliko smo napredovali od pristupanja EU? Bili smo najgori, a sada smo sve bliži prosjeku
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Hrvatska ostvarila najveći pad BDP-a među zemljama Nove Europe. Je li za to kriva korona?
Hrvatska je po oporezivanju potrošnje i uvoza druga u EU, a po prihodima od PDV-a uvjerljivi prvak
Plaće u javnom sektoru trebale bi pratiti rast BDP-a
Izgubljeno desetljeće
Hrvatskoj treba brži i zdraviji rast, a bez strukturnih reformi on nije moguć
Trebamo li biti zadovoljni? Hrvatski BDP raste 3,9 posto, a mađarski i rumunjski 5 posto
Bandić si radi antireklamu s porukom: ʼLoši smo, mijenjajte gradsku vlast!ʼ
Katastrofičari na aparatima: Još uvijek ništa od nove globalne ekonomske krize
Bilo kuda, BDP svuda
Plenković je u pravu, HDZ je stvarno zadužio Hrvatsku, a ovi grafikoni to dokazuju
Ključni trenutak kad je Hrvatska počela zaostajati za ostatkom Nove Europe
Hrvatski BDP ne raste nego stagnira. Država treba smanjiti potrošnju!
Irska iznenadila EK i MMF uvjerljivo najbržim gospodarskim rastom u razvijenom svijetu
Čime se Plenković hvali, normalan čovjek bi se toga sramio. Ovo je istina o rastu BDP-a...
Otkrivamo plan Vlade RH: Hrvatska će biti bogatija od Amerike!
Svi ga pljuju, ali Trump ostvaruje fenomenalne gospodarske rezultate
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Kako je Estonija, među svim ex-komunističkim zemljama, jedina uspjela iskorijeniti korupciju
Što je BDP i zašto je značajan?
Ova vlada nema političke volje za reforme. Svaku promjenu uvjetovala je EU
Je li Hrvatska 'kao Afrika, samo s električnom strujom'?
Novo na Liberalu:
Bastiat: Javna potrošnja
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina
Bastiat: Novac, banka i kredit
Index bi mogao biti kažnjen zbog 'diskriminacije katolika'. To nema nikakvog smisla
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavlja država
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta

Dolazi vrijeme kad će Hrvati tražiti bolje plaćen posao u Rumunjskoj


Piše: Branimir Perković
Photo: Wikipedia
4.7.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Dolazi vrijeme kad će Hrvati tražiti bolje plaćen posao u Rumunjskoj

Dolazi vrijeme kad će Hrvati tražiti bolje plaćen posao u Rumunjskoj


Piše: Branimir Perković
Photo: Wikipedia
4.7.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Ovo nije širenje pesimizma, ovo je upozorenje da se probudimo. Rumunjska je prije 20 godina bila trostruko siromašnija od Hrvatske, a sada nas prestiže.

Ne toliko davno građani RH su na države istočne Europe gledali podcjenjivački, kao na siromašne i korumpirane u kojima se živi puno lošije. Zapad Europe je bio puno razvijeniji, bogatiji i uređeniji pa je predstavljao nešto čemu treba težiti, a istok Europe je bio slabije razvijen, siromašan i korumpiraniji te je predstavljao nešto od čega treba bježati. I dok su ljudi iz Hrvatske selili na bogati zapad, mnogi s istoka su gledali na Hrvatsku kao bogatu državu.

To je obilježilo i vanjsku politiku RH koja je naglašavala da pripada zapadnoeuropskom civilizacijskom i ekonomskom krugu te da se treba što više udaljiti od istoka. Osjećali smo se superiorni siromašnim istočnim državama. I taj stav je bio sasvim opravdan. Istok je stvarno puno lošije živio od nas. Nikome nije padalo na pamet da se iseljava istočno jer bi to bio pomak nagore. Ali to se tijekom vremena promijenilo.

Jedna od tih država koje su puno zaostajale za Hrvatskom i u kojima je standard građana bio puno gori je Rumunjska. Baš ta država se često navodila kao negativan primjer, primjer bijede i korupcije. Država vic, o kojoj su se zbijale šale na račun zaostalosti i siromaštva. I zaista, Rumunjska je prema gotovo svim kriterijima bila puno siromašnija od Hrvatske. Samo Rumunji su na Hrvatsku gledali kao na razvijeni zapad.

No, s vremenom je razlika između Hrvatske i Rumunjske postajala sve manja zbog toga što se Rumunjska razvijala brže. BDP po stanovniku Hrvatske je pred kraj prošlog stoljeća bio skoro trostruko veći nego rumunjski. Prvih nekoliko godina ovog stoljeća se ta razlika smanjila na "samo" dvostruko veći BDP po stanovniku. Zbog bržeg rasta Rumunjske ta razlika postupno opada pa je već 2008. hrvatski BDP po stanovniku tek 60% veći od rumunjskog. Ali Hrvatska je još uvijek bila osjetno razvijenija.

2008. je uslijedila globalna financijska kriza, a Hrvatska je puno lošije odgovorila na nju. Dok je Rumunjska već 2011. izašla iz krize, mjereno rastom/padom BDP-a, u Hrvatskoj je kriza trajala čak do 2016. Tolika vremenska razlika u promjeni trenda kretanja BDP-a (2011. za Rumunjsku, a tek 2016. za Hrvatsku) je smanjila relativnu razliku u BDP-u između dvije zemlje. To se osjetilo i na plaćama pa je razlika nikad manja. Plaće u Hrvatskoj snažno rastu zadnjih godina, ali Rumunjska je apsolutni rekorder EU s rastom plaća preko 10%.

Jedan od razloga za to je raniji ulazak u EU te ranije otvaranje nacionalnog gospodarstva Rumunjske konkurenciji iz EU što podiže efikasnost i otvara tržište cijele EU za izvoz, a nisu zanemariva ni sredstva iz fondova EU.

BDP po stanovniku (USD)


Ipak, ne možemo sve objasniti ranijim ulaskom u EU. Podaci pokazuju da produktivnost radnika u Rumunjskoj raste puno brže nego produktivnost rada u Hrvatskoj, a to nije nedavni fenomen. Produktivnost rada u Rumunjskoj, mjerena dodatnim BDP-om po radnom satu, raste puno brže od produktivnosti rada u Hrvatskoj najmanje od 2003., a vjerojatno i duže. Prema dostupnim podacima produktivnost rata po satu je 1995. bila dvostruko veća u Hrvatskoj nego u Rumunjskoj, a 2017. je Rumunjska tek neznatno zaostajala. Ako pretpostavimo da će se višedesetljetni trend nastaviti, onda možemo zaključiti da će Rumunjska kroz sljedećih par godina prestići Hrvatsku. A to je važno zbog toga što je produktivnost rada usko vezana za visinu plaće.

Nije vjerojatno da će Hrvatska u srednjem roku održati više plaće nego Rumunjska (potreban je određeni period da se rast produktivnosti odrazi na plaće), a najnoviji podaci o rastu plaća u dvije zemlje to dokazuju. Prosječna plaća u Rumunjskoj je u siječnju 2019. rasla čak 18,2% u odnosu na siječanj 2018. U Hrvatskoj su plaće u istom periodu rasle 3,7%.

U određivanju dugoročnog trenda su bitni i drugi pokazatelji, ali ni oni ne idu na ruku Hrvatskoj. 2018. je Hrvatska bila 68. zemlja u svijetu po indeksu konkurentnosti (indeks 60.1), a Rumunjska 52. (indeks 63.5). Prema segmentima indeksa Hrvatska kaska po kvaliteti institucija, makroekonomskoj stabilnosti, kvaliteti tržišta rada (u što spada radno zakonodavstvo koje je u Hrvatskoj puno restriktivnije), poslovnom dinamizmu i kapacitetu za inovacije. Hrvatska je bolja u infrastrukturi, zdravlju i kvaliteti financijskog sustava. Treba naglasiti i da je desetogodišnji prosjek godišnjeg rasta BDP-a Rumunjske 2,4%, a Hrvatske -0,2%. U odnosu na 2017. Rumunjska je zadržala istu poziciju na indeksu konkurentnosti dok je Hrvatska pala sa 66. na 68. mjesto.

BDP po radnom satu, 2010. = bazna godina


Obilje podataka o bržem razvoju Rumunjske navodi na zaključak da će Rumunjska uskoro preteći Hrvatsku po bogatstvu i visini plaće. A tada će ljudi iz Hrvatske iseljavati u Rumunjsku, što je s obzirom na to da je Hrvatska relativno nedavno bila puno bogatija, dosta šokantan podatak.

Namjera ovog teksta nije širenje pesimizma nego poziv na buđenje. Dok su se političari i građani RH opirali stvarnim ekonomskim, političkim, pravnim i društvenim promjenama, drugi su se odvažili maknuti iz zone komfora i straha te počeli proces prilagodbe svojih država modernim gospodarskim tokovima. Obistinjuje se proročanstvo Ante Markovića, koji je pokušao reformirati gospodarstvo Jugoslavije i kasnije Hrvatske, da će države bivše Jugoslavije svoje zablude plaćati siromaštvom, trovanjem duha i položajem periferije Europe.

Krajnje je vrijeme da građani i političari RH shvate da ne mogu više nastaviti stare politike koje su dovode do gospodarskog i društvenog zaostajanja.

 

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.