Sada, kad znamo da nejednakost opada, prisjetimo se huškača koji su širili fake news

9.1.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
4


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Sada, kad znamo da nejednakost opada, prisjetimo se huškača koji su širili fake news


PIŠE Mario Nakić

Nedavno je na Ekonomskom labu objavljena analiza dohodovne nejednakosti u Hrvatskoj. Ekonomist Ivica Brkljača je, koristeći rezultate istraživanja Državnog zavoda za statistiku, usporedio kretanje dohodovne nejednakosti u Hrvatskoj s Europskom unijom, i to na dva načina - GINI koeficijent i kvintilni omjer dohodka. U obje varijante rezultat je isti - nejednakost u Hrvatskoj se od 2010. do danas znatno smanjila dok se na razini EU blago povećala.

Prema Ginijevom koeficijentu nejednakost u Hrvatskoj pala je ispod 30% dok na razini EU ona iznosi 30,8 posto. Prema kvintilnom omjeru dohotka (razlika između plaća petine stanovništva s najnižim dohotkom i petine s najvišim dohotkom) Hrvatska je pala na 5 (što znači da 20% onih s najvišim primanjima ima u prosjeku 5 puta veću plaću od onih s najnižim primanjima) dok na razini ostatka EU taj pokazatelj iznosi 5,2. Treba napomenuti da je tijekom krize, 2011. godine, u Hrvatskoj razlika bila 5,6 puta, a GINI je iznosio 31,6%.


Ginijev koeficijent u Hrvatskoj i EU (izvor: Ekonomski lab)


Kvintilni omjer dohotka (S80/S20) u Hrvatskoj i EU (izvor: Ekonomski lab)

Sad, kad je jasno da se u Hrvatskoj materijalna nejednakost među stanovništvom konstantno smanjuje, treba se prisjetiti huškača u medijima, politici i intelektualnoj zajednici koji su nas tijekom svih ovih godina plašili pričama o rastu nejednakosti u našem društvu i preporučavali još progresivnije oporezivanje. Prvi mi na pamet pada akademik Ivo Šlaus koji je u intervjuu za Index, naslovljenom "Ni kapitalizam ni socijalizam nisu rješenja" nadrobio hrpu gluposti, a između ostalih i ovo: "Nejednakost se u našoj domovini nije smanjila nego se povećala" da bi napao "mjere štednje" (koje Hrvati još uvijek nisu vidjeli). Rekao je i ovo:

"Niz istraživanja pokazuje da povećana nejednakost povećava smrtnost, smanjuje životni vijek, povećava stopu kriminala. Svi socio-ekonomski indikatori pogoršavaju se povećanjem nejednakosti."

Postoji niz istraživanja koja pokazuju upravo suprotno - povećanje nejednakosti dovodi do smanjenja ekstremnog siromaštva (npr. Kina). Hrvatska je po GINI koeficijentu sada u boljem položaju od Švicarske i, ako bismo trebali vjerovati akademiku Šlausu, onda bi Hrvati danas živjeli u većem blagostanju od Švicaraca. Ipak, znamo da nije tako. Nejednakost u primanjima nije nikakav pokazatelj socio-ekonomskog stanja društva, puno su bitniji pokazatelji BDP per capita, prosječna i medijalna plaća, stopa ekstremnog siromaštva, stopa zaposlenosti itd. Zato što GINI koeficijent ne korelira baš ni sa čim, pa ni sa subjektivnim osjećajem građana. Tako Čile, koji ima najveći GINI u Latinskoj Americi, također ima najpozitivnije rezultate prema istraživanju Pew Research Centra o mišljenju javnog mnijenja je li danas bolje nego prije 50 godina.

Moramo se prisjetiti i SDP-ovca Miranda Mrsića koji nas je još nedavno sponzoriranom objavom na Facebooku plašio lažnim podacima kako GINI u Hrvatskoj iznosi 33,7 posto i kako se nejednakost u Hrvatskoj povećava.

Televizija N1 je u ožujku 2017. objavila prilog "Trend u Hrvatskoj: Velike plaće rastu - male dodatno padaju" u kojem su stanoviti Željko Ivanković i Matija Kroflin (ne piše ni tko su oni ni čime se inače bave) pričali o užasima nejednakosti. Tu su rekli kako je za vrijeme krize dohodovna nejednakost u Hrvatskoj opala (što je očito neistina), a da je poslije krize ponovno narasla (što je još jedna neistina).

Jutarnji list je u veljači 2016. objavio članak sa skandaloznim naslovom "NEJEDNAKOST: KLJUČNO DRUŠTVENO PITANJE Jedan posto Hrvata, njih 7.427, prosječno na svojem računu drži 4,5 milijuna kuna" gdje je anonimni autor samo na osnovi oročene štednje zaključio kako je "nejednakost ključno hrvatsko društveno pitanje". Ratko Bošković, kolumnist Večernjeg lista je u svibnju 2017. pisao o "razlikama koje bodu u oči" i da su "razlike u dohocima hrvatskih građana prilično velike" te zaključuje da je rješenje "progresivnije oporezivanje, lakša dostupnost kredita i veće zapošljavanje žena".

Bilo je još puno provala raznih pametnjakovića tijekom proteklih godina na tu temu i ispričavam se svima koje nisam ovdje spomenuo, a smatraju da su zaslužili. Okrivite moj nedostatak volje da previše vremena potrošim na traženje smeća po hrvatskom webu. Pune nam glavu svakakvim glupostima, samo kako bi nam odvratili pažnju s pravog problema - a to je prespori ekonomski rast koji je uvjetovan upravo velikom i opsežnom državom pod krinkom "socijalne pravde". Bez rasta gospodarstva, bit će puno siromašnih! Borba protiv siromaštva se ne vodi pritiscima na one koji dobro zarađuju, nego upravo suprotno - omogućavanjem što lakšeg razvoja svima. Politika ekonomskih sloboda omogućit će i onima s najnižim primanjima da dobiju veći izbor i mogućnosti boljeg zaposlenja na tržištu rada ili da lakše sami pokrenu vlastite poslove i izbore se za svoj položaj.

VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
HRVATSKA
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Vezano
Smrtnost od ekstremnih klimatskih uvjeta na povijesno najnižoj razini
Problemi u Međimurju proizvod su socijalne države i političke korektnosti
Kad počinje ljudski život? Hrvatski mediji protiv znanosti
Hrvatska javna uprava je toliko loša da je i radikalne ljevičare pretvorila u neoliberale
Jutarnji proglasio norvešku ministricu zdravstva desnom populisticom jer ne želi proganjati pušače
Borba protiv nejednakosti: Skupa igra koja može uništiti obitelj
Psihološka perspektiva: Ljude ne brine nejednakost nego nepravda
Kineski poučak: Problem siromaštva se ne rješava smanjenjem nejednakosti
Šlaus nije u pravu: Hrvatska nema problem s nejednakošću
Koeficijent nejednakosti na dating stranicama gori od većine svjetskih ekonomija
Profesor na Stanfordu otkrio kako smanjiti razliku između bogatih i siromašnih
Nejednakost u svijetu drastično opada zahvaljujući globalizaciji i slobodnom tržištu
Kako su novinari zatupljivali Hrvate: Piketty kao 'vodeći svjetski ekonomist' i spasitelj
SDP se opet sramoti: Podučimo Mrsića o GINI koeficijentu!
Superbogati su u 2018. postali još bogatiji. A što je sa siromašnima?
Nejednakosti u EU mogu se smanjiti oslobađanjem tržišta
Pučka pravobraniteljica okrivljuje poslodavce i privatni sektor za sve što je napravila država
'Mrsić je najzaslužniji za napredak Hrvatske na ljestvici ekonomskih sloboda'
Mrsić popljuvao prijedlog da se umirovljenicima omogući rad. Evo zašto nije u pravu
Zašto ljevičari i sindikalisti žele novi razdor među radnicima?
Novo na Liberalu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mislav Kolakušić ima najrealnije šanse pobijediti na predsjedničkim izborima. Ovo nije podrška već upozorenje.

Svi pričaju o Kolindi i Milanoviću, ali Kolakušić bi mogao iznenaditi. Pripremite se za budućeg predsjednika!

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Otvorene granice su istinski liberalni koncept koji su u prošlom stoljeću najviše promicali neki konzervativni političari.

Otvorene i zatvorene granice

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Most i HSLS su se zakačili oko toga tko se prvi sjetio pokrenuti inicijativu za ustavnu zaštitu vode koja je ustavom već zaštićena.

Tko je gluplji - Most ili HSLS?

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Iako postoji mnogo argumenata i razloga za optimizam, trebamo inzistirati na reformama bez kojih nema značajnijeg rasta.

Hrvatskoj treba brži i zdraviji rast, a bez strukturnih reformi on nije moguć

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Toliki izljevi mržnje prema poslodavcima - onim ljudima koji stvaraju novu vrijednost - i strah od stranih radnika svojstveni su naciji koja ne želi napredak.

Hrvati će jednom morati prihvatiti da su radne migracije - u oba smjera - sasvim normalna pojava

Politika

PIŠE: EDUARD PETRANOVIĆ

Zoran Milanović može ugroziti šanse HDZ-ovoj Kolindi Grabar-Kitarović, a to znači da ne postoji jamstvo HDZ-ove premoći.

Zašto bi kandidatura vođe najgore hrvatske vlade bila dobra za Hrvatsku

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Samo nekoliko sati nakon što je Reuters objavio da su bogataši počeli povlačiti svoje bogatstvo na bankovne račune u Singapuru, izvršna direktorica Hong Konga je proglasila da povlači kontroverzni zakon.

Kako je kapital (zasad) sačuvao autonomiju Hong Konga

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

U nekim ekstremno lijevim krugovima ponavlja se citat iz Misesove knjige po kojemu ispada da je Mises hvalio i slavio fašizam. Je li to točno?

Ovako je Mises pisao o fašizmu 1927.

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Milorad Pupovac ponekad zna ovako izaći iz skrovišta ugroženog manjinca i pokazati svoje pravo bahato lice.

Pupovac odbrusio novinaru na pitanje zašto štiti Plenkovića: ʼNije vaš posao da ispravljate meneʼ

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kvote na uvoz radnika primjer su loše, prekomjerne i iznimno štetne regulacije zbog koje bi mogla propasti cijela turistička sezona.

4 razloga zašto Vlada treba odmah ukinuti kvote na uvoz radnika

Ekonomija

PIŠE: LIBERAL.HR

Najbogatiji ljudi svijeta teško da mogu imati bolji mobitel od vas, a riječ je možda o najvažnijem uređaju za većinu ljudi danas.

Bakić objasnio kako tehnologija smanjuje ekonomsku nejednakost

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Skandalozno je da ravnatelj u državnoj školi ne zna ni Ustav države koja ga je zaposlila.

Hrvatska nije katolička nego sekularna država

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: