Sada, kad znamo da nejednakost opada, prisjetimo se huškača koji su širili fake news

9.1.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
4


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Više od istog autora
Kovač ima zanimljivu ideju kako povećati izlaznost na izborima: Uvesti porezne vaučere za glasače
Koliko će nam još trebati da shvatimo da država nije dobar gospodar?
16 citata velikih mislilaca koji će svakog protivnika slobode govora natjerati na razmišljanje
BiH: Poskupljenjem goriva i cestarine planiraju povećati broj djece
Je li Kolakušić populist? Rekao je dvije stvari koje se drugi političari u RH ne usude reći
Studentski domovi u ʼnovonormalnomʼ postaju konc-logori
Ajmo se dogovoriti da je Raspudićev odnos prema ženama u 99,9 posto slučajeva nedopustiv
Rumunji odbacili hrvatsku definiciju braka
Kalmetino svjedočenje - šamar ljubiteljima državnog vlasništva
Otvoreno pismo Vijeću Europe: Imamo mi još boljih kadrova, uzmite ih sve!
Zašto sam skeptičan prema 'Maršu za znanost'?
Škola u Sinju roditeljima: ʼObjasnite djeci da su djeca s maskom bolja od djece bez maskeʼ
Sjećate se kad su rekli da ukidaju pečat? Nisu ga ukinuli
Krajnja ljevica - posljednja linija obrane za spas Plenkovićeve vlade
Ovoj vladi ne treba rekonstrukcija nego potpuna dekonstrukcija
Vladin savjetnik blokira neistomišljenike, ne dozvoljava otvorenu raspravu o mjerama i opet napada Švedsku
Novinarka Tportala za šutnju: ʼProcedure treba poštivati, trpite s osmijehomʼ
Liberali žele Bakića za predsjednika, ali Bakić ne želi (još) u politiku. Evo koga će podržati...
Hrvati katolici - najosjetljivija manjina u Hrvatskoj
Njemački ustavni sud: Binarna rodna kategorija u dokumentima krši pravo na privatnost

Sada, kad znamo da nejednakost opada, prisjetimo se huškača koji su širili fake news


PIŠE Mario Nakić

Nedavno je na Ekonomskom labu objavljena analiza dohodovne nejednakosti u Hrvatskoj. Ekonomist Ivica Brkljača je, koristeći rezultate istraživanja Državnog zavoda za statistiku, usporedio kretanje dohodovne nejednakosti u Hrvatskoj s Europskom unijom, i to na dva načina - GINI koeficijent i kvintilni omjer dohodka. U obje varijante rezultat je isti - nejednakost u Hrvatskoj se od 2010. do danas znatno smanjila dok se na razini EU blago povećala.

Prema Ginijevom koeficijentu nejednakost u Hrvatskoj pala je ispod 30% dok na razini EU ona iznosi 30,8 posto. Prema kvintilnom omjeru dohotka (razlika između plaća petine stanovništva s najnižim dohotkom i petine s najvišim dohotkom) Hrvatska je pala na 5 (što znači da 20% onih s najvišim primanjima ima u prosjeku 5 puta veću plaću od onih s najnižim primanjima) dok na razini ostatka EU taj pokazatelj iznosi 5,2. Treba napomenuti da je tijekom krize, 2011. godine, u Hrvatskoj razlika bila 5,6 puta, a GINI je iznosio 31,6%.


Ginijev koeficijent u Hrvatskoj i EU (izvor: Ekonomski lab)


Kvintilni omjer dohotka (S80/S20) u Hrvatskoj i EU (izvor: Ekonomski lab)

Sad, kad je jasno da se u Hrvatskoj materijalna nejednakost među stanovništvom konstantno smanjuje, treba se prisjetiti huškača u medijima, politici i intelektualnoj zajednici koji su nas tijekom svih ovih godina plašili pričama o rastu nejednakosti u našem društvu i preporučavali još progresivnije oporezivanje. Prvi mi na pamet pada akademik Ivo Šlaus koji je u intervjuu za Index, naslovljenom "Ni kapitalizam ni socijalizam nisu rješenja" nadrobio hrpu gluposti, a između ostalih i ovo: "Nejednakost se u našoj domovini nije smanjila nego se povećala" da bi napao "mjere štednje" (koje Hrvati još uvijek nisu vidjeli). Rekao je i ovo:

"Niz istraživanja pokazuje da povećana nejednakost povećava smrtnost, smanjuje životni vijek, povećava stopu kriminala. Svi socio-ekonomski indikatori pogoršavaju se povećanjem nejednakosti."

Postoji niz istraživanja koja pokazuju upravo suprotno - povećanje nejednakosti dovodi do smanjenja ekstremnog siromaštva (npr. Kina). Hrvatska je po GINI koeficijentu sada u boljem položaju od Švicarske i, ako bismo trebali vjerovati akademiku Šlausu, onda bi Hrvati danas živjeli u većem blagostanju od Švicaraca. Ipak, znamo da nije tako. Nejednakost u primanjima nije nikakav pokazatelj socio-ekonomskog stanja društva, puno su bitniji pokazatelji BDP per capita, prosječna i medijalna plaća, stopa ekstremnog siromaštva, stopa zaposlenosti itd. Zato što GINI koeficijent ne korelira baš ni sa čim, pa ni sa subjektivnim osjećajem građana. Tako Čile, koji ima najveći GINI u Latinskoj Americi, također ima najpozitivnije rezultate prema istraživanju Pew Research Centra o mišljenju javnog mnijenja je li danas bolje nego prije 50 godina.

Moramo se prisjetiti i SDP-ovca Miranda Mrsića koji nas je još nedavno sponzoriranom objavom na Facebooku plašio lažnim podacima kako GINI u Hrvatskoj iznosi 33,7 posto i kako se nejednakost u Hrvatskoj povećava.

Televizija N1 je u ožujku 2017. objavila prilog "Trend u Hrvatskoj: Velike plaće rastu - male dodatno padaju" u kojem su stanoviti Željko Ivanković i Matija Kroflin (ne piše ni tko su oni ni čime se inače bave) pričali o užasima nejednakosti. Tu su rekli kako je za vrijeme krize dohodovna nejednakost u Hrvatskoj opala (što je očito neistina), a da je poslije krize ponovno narasla (što je još jedna neistina).

Jutarnji list je u veljači 2016. objavio članak sa skandaloznim naslovom "NEJEDNAKOST: KLJUČNO DRUŠTVENO PITANJE Jedan posto Hrvata, njih 7.427, prosječno na svojem računu drži 4,5 milijuna kuna" gdje je anonimni autor samo na osnovi oročene štednje zaključio kako je "nejednakost ključno hrvatsko društveno pitanje". Ratko Bošković, kolumnist Večernjeg lista je u svibnju 2017. pisao o "razlikama koje bodu u oči" i da su "razlike u dohocima hrvatskih građana prilično velike" te zaključuje da je rješenje "progresivnije oporezivanje, lakša dostupnost kredita i veće zapošljavanje žena".

Bilo je još puno provala raznih pametnjakovića tijekom proteklih godina na tu temu i ispričavam se svima koje nisam ovdje spomenuo, a smatraju da su zaslužili. Okrivite moj nedostatak volje da previše vremena potrošim na traženje smeća po hrvatskom webu. Pune nam glavu svakakvim glupostima, samo kako bi nam odvratili pažnju s pravog problema - a to je prespori ekonomski rast koji je uvjetovan upravo velikom i opsežnom državom pod krinkom "socijalne pravde". Bez rasta gospodarstva, bit će puno siromašnih! Borba protiv siromaštva se ne vodi pritiscima na one koji dobro zarađuju, nego upravo suprotno - omogućavanjem što lakšeg razvoja svima. Politika ekonomskih sloboda omogućit će i onima s najnižim primanjima da dobiju veći izbor i mogućnosti boljeg zaposlenja na tržištu rada ili da lakše sami pokrenu vlastite poslove i izbore se za svoj položaj.

VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
HRVATSKA
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Vezano
Zašto usporedba kuge i korone nema nikakvog smisla
Index istrage u ništa: Organizator nije kažnjen zbog Festivala slobode - Ćimić fabricirao ʼaferuʼ koje nije bilo
Ovaj novinar Indexa je ozbiljno pitao ministra Božinovića zašto nije spriječio prosvjed protiv vlasti
Mediji o ʼlokalnim lockdownimaʼ u Švedskoj - lažna vijest
Ekspresno osuđen zbog vrijeđanja dr. Markotić, novinarke i snimatelja N1 televizije
Javio se čovjek kojeg su novinari proglasili pijancem, a Markotić marginalcem. Ovo je njegova strana priče...
Ekipa N1 televizije i dr. Markotić napali čovjeka koji je vodio psa u parku, izvrijeđali ga u eter
Kako je Milanović potukao novinare Indexa na njihovom terenu
Novinarka Jutarnjeg traži od Stožera da je kazni zbog nenošenja maske
Trump, koronavirus i novinari: Iz minute u minutu
Novinarka Jutarnjeg: ʼDa bi Hrvatska postigla imunitet krda, trebalo bi umrijeti i do 10.000 ljudiʼ
Dragan Kovačević bio je u travnju Styrijin ʼHeroj kojeg Hrvatska trebaʼ i zagovarao uvođenje socijalizma
Indexov novinar u očajnom pokušaju odmazde prenosi žalopojke švedskih desničara
Koronaludilo se na čudan način zahvaljuje svojim poklonicima - slučaj Ide Prester i Večernjeg lista
Zašto političari i novinari uporno odbijaju maske?
Totalni fijasko medijske kampanje za pooštravanje mjera i represiju
Novinarka Večernjaka tvrdi da je njen život važniji od naše slobode. E, pa nije.
Novinari se pitaju zašto Nijemci prosvjeduju. Odgovor je jednostavan...
BREAKING NEWS: Novinari N1 i Nove TV otkrili da Covid-19 može biti smrtonosan
Goranka Jureško i Jutarnji list trebaju objasniti građanima otkud Hrvatskoj 11,5 milijardi eura
Novo na Liberalu
VIŠE TEKSTOVA
Najtraženije na Liberalu
Zanima vas nešto drugo? Tu unesite pojam koji želite pretražiti:
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | OGLAŠAVANJE | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: