Sada, kad znamo da nejednakost opada, prisjetimo se huškača koji su širili fake news

9.1.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
4


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Više od istog autora
Zašto Hrvati odlaze u Irsku, 2. dio: radnička prava
Rezultat Švedske na PISA testu ruši rasističke mitove i argumente protiv vaučerizacije u isto vrijeme
Kandidat za predsjednika SAD-a u Miamiju citirao Che Guevaru. Nije dobro prošao...
Pozivaju se na antifašizam, a promiču fašizam - na naš račun!
Koja je razlika između ove dvije tragedije?
Zašto me Dalija Orešković nije oduševila
Pronašli smo lika koji je povjerovao u priču da se podzemne sile osvećuju Tolušiću jer je dirnuo u osinje gnijezdo
Rand Paul se opet usprotivio Trumpu: ʼNeću podržati pro-war i pro-torture nominacijeʼ
To nisu reforme, to su populističke socijalne mjere
Poskupljenjem trošarina na cigarete i alkohol Kujundžić će potaknuti šverc iz BiH
Bezvremenske lekcije: M. Friedman objasnio zašto je privatni sektor efikasniji od države
Hoće li desničari sad napokon shvatiti da oni nisu većina u Hrvatskoj?
Nastavak: Je li liberalizam suprotstavljen katoličkom socijalnom nauku?
The Economist: Reaganovi fanovi trebaju biti razočarani Trumpovim poreznim planom
Popularna reperica postala libertarijanska zvijezda: ʼKako država troši moj novac?ʼ
Hoće li Grbin sada prosvjedovati danskom veleposlanstvu? U Danskoj klinci rade od 13. godine...
Sveučilište u Kaliforniji objavilo primjere mikroagresija, nisu baš normalni...
Socijalna pomoć treba biti znatno veća, ali postrožite kriterije!
Blokiranje na društvenim mrežama ima 0% veze sa slobodom govora
Euroskepticizam, mitovi i činjenice: Tko najviše dobiva, a tko gubi članstvom u EU?

Sada, kad znamo da nejednakost opada, prisjetimo se huškača koji su širili fake news


PIŠE Mario Nakić

Nedavno je na Ekonomskom labu objavljena analiza dohodovne nejednakosti u Hrvatskoj. Ekonomist Ivica Brkljača je, koristeći rezultate istraživanja Državnog zavoda za statistiku, usporedio kretanje dohodovne nejednakosti u Hrvatskoj s Europskom unijom, i to na dva načina - GINI koeficijent i kvintilni omjer dohodka. U obje varijante rezultat je isti - nejednakost u Hrvatskoj se od 2010. do danas znatno smanjila dok se na razini EU blago povećala.

Prema Ginijevom koeficijentu nejednakost u Hrvatskoj pala je ispod 30% dok na razini EU ona iznosi 30,8 posto. Prema kvintilnom omjeru dohotka (razlika između plaća petine stanovništva s najnižim dohotkom i petine s najvišim dohotkom) Hrvatska je pala na 5 (što znači da 20% onih s najvišim primanjima ima u prosjeku 5 puta veću plaću od onih s najnižim primanjima) dok na razini ostatka EU taj pokazatelj iznosi 5,2. Treba napomenuti da je tijekom krize, 2011. godine, u Hrvatskoj razlika bila 5,6 puta, a GINI je iznosio 31,6%.


Ginijev koeficijent u Hrvatskoj i EU (izvor: Ekonomski lab)


Kvintilni omjer dohotka (S80/S20) u Hrvatskoj i EU (izvor: Ekonomski lab)

Sad, kad je jasno da se u Hrvatskoj materijalna nejednakost među stanovništvom konstantno smanjuje, treba se prisjetiti huškača u medijima, politici i intelektualnoj zajednici koji su nas tijekom svih ovih godina plašili pričama o rastu nejednakosti u našem društvu i preporučavali još progresivnije oporezivanje. Prvi mi na pamet pada akademik Ivo Šlaus koji je u intervjuu za Index, naslovljenom "Ni kapitalizam ni socijalizam nisu rješenja" nadrobio hrpu gluposti, a između ostalih i ovo: "Nejednakost se u našoj domovini nije smanjila nego se povećala" da bi napao "mjere štednje" (koje Hrvati još uvijek nisu vidjeli). Rekao je i ovo:

"Niz istraživanja pokazuje da povećana nejednakost povećava smrtnost, smanjuje životni vijek, povećava stopu kriminala. Svi socio-ekonomski indikatori pogoršavaju se povećanjem nejednakosti."

Postoji niz istraživanja koja pokazuju upravo suprotno - povećanje nejednakosti dovodi do smanjenja ekstremnog siromaštva (npr. Kina). Hrvatska je po GINI koeficijentu sada u boljem položaju od Švicarske i, ako bismo trebali vjerovati akademiku Šlausu, onda bi Hrvati danas živjeli u većem blagostanju od Švicaraca. Ipak, znamo da nije tako. Nejednakost u primanjima nije nikakav pokazatelj socio-ekonomskog stanja društva, puno su bitniji pokazatelji BDP per capita, prosječna i medijalna plaća, stopa ekstremnog siromaštva, stopa zaposlenosti itd. Zato što GINI koeficijent ne korelira baš ni sa čim, pa ni sa subjektivnim osjećajem građana. Tako Čile, koji ima najveći GINI u Latinskoj Americi, također ima najpozitivnije rezultate prema istraživanju Pew Research Centra o mišljenju javnog mnijenja je li danas bolje nego prije 50 godina.

Moramo se prisjetiti i SDP-ovca Miranda Mrsića koji nas je još nedavno sponzoriranom objavom na Facebooku plašio lažnim podacima kako GINI u Hrvatskoj iznosi 33,7 posto i kako se nejednakost u Hrvatskoj povećava.

Televizija N1 je u ožujku 2017. objavila prilog "Trend u Hrvatskoj: Velike plaće rastu - male dodatno padaju" u kojem su stanoviti Željko Ivanković i Matija Kroflin (ne piše ni tko su oni ni čime se inače bave) pričali o užasima nejednakosti. Tu su rekli kako je za vrijeme krize dohodovna nejednakost u Hrvatskoj opala (što je očito neistina), a da je poslije krize ponovno narasla (što je još jedna neistina).

Jutarnji list je u veljači 2016. objavio članak sa skandaloznim naslovom "NEJEDNAKOST: KLJUČNO DRUŠTVENO PITANJE Jedan posto Hrvata, njih 7.427, prosječno na svojem računu drži 4,5 milijuna kuna" gdje je anonimni autor samo na osnovi oročene štednje zaključio kako je "nejednakost ključno hrvatsko društveno pitanje". Ratko Bošković, kolumnist Večernjeg lista je u svibnju 2017. pisao o "razlikama koje bodu u oči" i da su "razlike u dohocima hrvatskih građana prilično velike" te zaključuje da je rješenje "progresivnije oporezivanje, lakša dostupnost kredita i veće zapošljavanje žena".

Bilo je još puno provala raznih pametnjakovića tijekom proteklih godina na tu temu i ispričavam se svima koje nisam ovdje spomenuo, a smatraju da su zaslužili. Okrivite moj nedostatak volje da previše vremena potrošim na traženje smeća po hrvatskom webu. Pune nam glavu svakakvim glupostima, samo kako bi nam odvratili pažnju s pravog problema - a to je prespori ekonomski rast koji je uvjetovan upravo velikom i opsežnom državom pod krinkom "socijalne pravde". Bez rasta gospodarstva, bit će puno siromašnih! Borba protiv siromaštva se ne vodi pritiscima na one koji dobro zarađuju, nego upravo suprotno - omogućavanjem što lakšeg razvoja svima. Politika ekonomskih sloboda omogućit će i onima s najnižim primanjima da dobiju veći izbor i mogućnosti boljeg zaposlenja na tržištu rada ili da lakše sami pokrenu vlastite poslove i izbore se za svoj položaj.

VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
HRVATSKA
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Vezano
Zašto političari i novinari uporno odbijaju maske?
Totalni fijasko medijske kampanje za pooštravanje mjera i represiju
Novinarka Večernjaka tvrdi da je njen život važniji od naše slobode. E, pa nije.
Novinari se pitaju zašto Nijemci prosvjeduju. Odgovor je jednostavan...
BREAKING NEWS: Novinari N1 i Nove TV otkrili da Covid-19 može biti smrtonosan
Goranka Jureško i Jutarnji list trebaju objasniti građanima otkud Hrvatskoj 11,5 milijardi eura
Blamaža: Indexov novinar ne zna tko plaća porez u Hrvatskoj
Kako su se Rudan i Večernjak poskliznuli na Švedskoj, 3. dio: Liberalizam, život i kapitulacija
Kako su se Rudan i Večernjak poskliznuli na Švedskoj, 2. dio: Kisik i palijativna skrb
Večernjak piše da Švedska, navodno, ʼštedi kisik na starcimaʼ. Evo koliko u tome ima istine...
Klasić i Net.hr opet šire dezinformacije: Ne, nejednakost u svijetu se ne povećava, već 10 godina se smanjuje
Večernjakova kolumnistica za ukidanje minimalca
Index krši izbornu šutnju dok upozorava na kršenje izborne šutnje
Medijska hajka bila je posve neopravdana: Iza nas je još jedna rekordna turistička sezona
Novo istraživanje: Uzroci rasta ekonomske nejednakosti u SAD-u i Rusiji
Je li slobodno tržište naudilo Čileancima?
Hoće li žene sad iz Švicarske i Švedske preseliti u Hrvatsku i Rumunjsku?
Pogriješio sam u tekstu o Ribiću: Ipak se financira iz državnog proračuna i trebao bi iznijeti visinu svojih primanja
5 najčešćih zabluda hrvatskih novinara o liberalizmu
Matija Babić kao hrvatska Ayn Rand: Kako bi John Galt prošao kod nas?
Novo na Liberalu
VIŠE TEKSTOVA
Najtraženije na Liberalu
Zanima vas nešto drugo? Tu unesite pojam koji želite pretražiti:
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | OGLAŠAVANJE | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: