EU izbori: Saša Poljanec-Borić (HSLS) odgovara na naša pitanja

9.4.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Ista pitanja smo postavili nositeljima svih stranačkih lista. Prva nam je odgovorila kandidatkinja HSLS-a pa njene odgovore prve objavljujemo.
PIŠE: MARIO NAKIĆ

EU izbori: Saša Poljanec-Borić (HSLS) odgovara na naša pitanja

Ista pitanja smo postavili nositeljima svih stranačkih lista. Prva nam je odgovorila kandidatkinja HSLS-a pa njene odgovore prve objavljujemo.
PIŠE Mario Nakić

Dragi čitatelji, kako bih pomogao sebi i vama da lakše odlučimo za koga glasati na sljedećim europskim izborima, poslao sam nekoliko pitanja nositeljima lista svih opcija. Riječ je o temama za koje mislim da su bitne jer će se o njima sigurno raspravljati i glasati u EU parlamentu, a mogle bi donijeti promjene na naše živote, zato je bitno znati stavove kandidata.

Neki mi kandidati nisu još ništa odgovorili, neki jesu, a neki su se ispričali i poslat će mi odgovore naknadno, tako da ću posebno objaviti u obliku intervjua odgovore svakoga od njih (one koji mi odgovore, naravno). Pitanja nisu laka i većina političkih opcija se boji da ih uopće adresiraju u kampanji kako ne bi izgubili dio potencijalnih glasača. Ipak, nositeljica liste HSLS-a mi je prva odgovorila i zato je pravedno da objavim prvo intervju s njom.

Dr.sc. Saša Poljanec Borić je znanstvenica na Institutu Ivo Pilar, dosad relativno nepoznata na našoj političkoj sceni, predvodit će listu HSLS-a na EU izborima pod sloganom "Dobar dan građani, doviđenja birokracijo".

Rođena 1961. godine u Zagrebu, diplomirala je filozofiju te francuski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1985. godine, a u međuvremenu je studirala uz rad u Francuskoj. Magisterij iz sociologije stječe 1992. godine s temom o sociokulturnim značajkama razvoja turizma u Dubrovniku. Trinaest godina kasnije stječe doktorat iz ekonomije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu obranivši tezu o privatizaciji i razvoju konkurentnosti turističke ponude.

Radila je 1980-ih kao kućna pomoćnica, tajnica i prevoditeljica. Zatim je radila u Institutu za turizam, a krajem 1990-ih postaje starija konzultantica za strateški marketing u turizmu u tvrtki Horwath i Horwath Consulting. Godine 1999. imenovana je za pomoćnicu ministra turizma u Vladi RH. Razrješenje je zatražila sama krajem 2000. godine. Otad radi kao znanstvena suradnica na Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar.

Sad kad smo je upoznali, možemo prijeći na konkretne teme.

* Treba li EU pojačati regulativu za zaštitu okoliša i kako?

- Ne treba. EU već na globalnoj razini prednjači u toj regulativi. Niti Kina niti Indija niti Amerika, kao daleko veći zagađivači okoliša od Europske unije, nemaju takvu regulaciju. EU treba iskoristiti svoj položaj te prenijeti svoja iskustva i preporuke drugim gospodarskim velesilama.

* Treba li EU uvesti posebni porez na goriva s ispušnim CO2 plinovima?

- Ne treba. Supstitucija je već počela. U Njemačkoj će do 2030. većina vozila biti na električni pogon. Ostale će države slijediti taj primjer.

* Francuska je predložila uvođenje digitalnog poreza za najveće tehnološke gigante. Usprotivile su se Irska, Danska, Finska, Švedska i Estonija. Koji je vaš stav po tom pitanju?

- Europska unija u domeni privlačnosti za investicije sve više kaska i za Istokom i za Zapadom. Kad bi svrha ovog poreza bila dekartelizacija i jačanje digitalne tržišne konkurencije, moglo bi se o njemu razgovarati. Ovako imamo posla s još jednim birokratskim ukazom koji će štetiti potrošačima digitalnog sadržaja i digitalnim poduzetnicima te sam stoga protiv uvođenja digitalnog poreza.

* Treba li EU uvesti porez na financijske usluge (banke)?

- Ne treba. EU potiče stvaranje zajedničkog digitalnog tržišta, a digitalizacija sama po sebi reže troškove, tako da ne vidim razloga za takvu mjeru vezanu za bankarsko poslovanje.

* Treba li EU uvesti porez na robote i automatizaciju rada?

- Ne treba. To bi bio porez na inovacije. Štetno.

* Treba li EU uvesti jedinstveni minimalac za sve države članice?

- Ne treba. Situacija na tržištu rada različita je u svim državama članicama, to je neprovedivo. Bitnije, politika minimalne plaće dokazano ne dovodi do porasta blagostanja jednog društva. Zdravo gospodarstvo rezultira rastom plaća, a ne odokativne uredbe.

* Treba li EU odgovoriti na trgovinski rat između SAD-a i Kine dodatnom zaštitom vlastite proizvodnje i trgovine, uvođenjem pravila da tvrtke s područja EU imaju prednost na javnim natječajima?

- EU treba osigurati transparentna pravila za javne natječaje i onemogućiti prakse nelojalne konkurencije bez obzira otkud one dolaze.

* Treba li EU povećati carine na uvoz robe iz ostalih zemalja svijeta?

- Samo prema onim zemljama koje prve uvedu takve mjere prema EU.

* Treba li EU regulirati obvezu na jednaki porodiljni dopust muškaraca i žena kompanijama u privatnom sektoru?

- Ne treba.

* Treba li EU uvesti Green New Deal novih javnih ulaganja u ekologiju i javne radove kao što je AOC predložila u Americi?

- Ne.

* Treba li biti više ili manje ulaganja EU fondova u poljoprivredne subvencije?

- Manje. Poljoprivredne subvencije dugoročno stvaraju snažne interesne skupine, proračunske ovisnike, time šteteći diversificiranoj proizvodnji i u konačnici - potrošačima.

* Nedavno je prošla Rezolucija o autorskim pravima na internetu, sporna zbog Članka 13 (koji je sada Članak 17) koji će za kršenje autorskih prava teretiti stranicu na kojoj se to dogodilo, znači društvene mreže. Koje je vaše mišljenje o tome?

- Autorska prava su privatno vlasništvo, a privatno vlasništvo je temelj građanskog poretka i tržišnih demokracija. Regulacija je ovdje opravdana. Mlađe generacije su se navikle na neograničen pristup autorskim radovima pa drže da je to normalno. Autori su nepravedne žrtve tog sustava.

* Treba li EU zabraniti uvoz GMO hrane i proizvodnju GMO hrane na svome području?

- Ne.

* Treba li EU zaštititi građane na internetu od govora mržnje? I ako treba, što je za vas govor mržnje i tko bi trebao o tome odlučivati?

- Ne. Top-down regulacija govora mržnje na internetu otvara vrlo opasne presedane, proizvodeći štetu daleku veću od mogućih koristi. Za mene je govor mržnje svako pozivanje na nasilje bilo koje vrste, a (nijedan) humor i (nijedna) satira to svakako nisu. Što se tiče regulacije poželjnog i nepoželjnog, pristalica sam toga da glavni društveni akteri, neslužbene institucije, preuzmu odgovornost za klimu u društvu i jasno kažu što je poželjno, a što nepoželjno, bez da to rade izvršna vlast ili birokracija.

* Treba li EU jamčiti besplatno obrazovanje i zdravstvene usluge svima?

- Europska unija to ne treba jamčiti, a i ne može osigurati, čak i kad bi htjela. Istovremeno, promišljen, inteligentan sustav mreža socijalne sigurnosti, kao potporni element zdravog tržišnog gospodarstva, u vrhunskom je interesu svake države unutar Europske unije.

* Što je za vas veći prioritet: da Hrvatska povuče više novca iz EU fondova ili da što bolje iskoristi prednosti tržišnih sloboda na jedinstvenom EU tržištu?

- U bližem i srednjem roku obje su stvari podjednako važne. U dužem roku, jedino društvo koje se oslanja na sebe, vlastite kapacitete i inovacije, jest ono koje može postići blagostanje. Nijedno bogato društvo nije postalo bogato kroz kredite, fondove i vanjske priljeve sredstava.

 

Sviđa ti se članak? Podrži rad kolumnista Liberala!
VIŠE IZ RUBRIKE:
POLITIKA
HRVATSKA
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kandidat Mosta za EU parlament Ivan Prskalo tvrdi jedno, a njegova kolegica s liste Ines Strenja sasvim drugo.

[ANKETA] Kojem Mostu vjerujete?

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mediji su pet godina ponavljali priču kako pčele izumiru, a cijelo to vrijeme broj pčela u svijetu se povećavao.

Mit o izumiranju pčela (a u zadnje vrijeme i ostalih kukaca)

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

SDP-ov 'James Bond' ukrao je Varteksov slogan bez pitanja i koristi ga u svojoj političkoj kampanji, ali to čak nije najgore u ovoj priči...

Je li Maras zaboravio kako se odnosio prema Bakiću dok je bio ministar?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ovi ljudi su najzaslužniji za ovakav uspjeh hrvatske brodogradnje i još traže od države da nastavi s istim modelom kao i dosad.

Radnici Uljanika štrajkaju, nije ih briga za brodove. Neka Amsterdamska koalicija plati brodovlasnika!

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Više nije moguće ni izraziti saučešće s obiteljima stradalih u terorističkom napadu, a da vas nakon toga ne napadnu horde SJW-a ove ili one boje - jer niste izabrali najbolju riječ.

Hrvatski konzervativci optužuju Obamu i Clinton za vrijeđanje kršćana. Koliko njihove optužbe imaju smisla?

Zanimljivosti

PIŠE: LIBERAL.HR

Predsjednik popularne američke zaklade za ekonomsku edukaciju posjetio je Dubrovnik i objavio tekst o njegovoj bogatoj povijesti.

Dubrovačka Republika - dragulj srednjovjekovne Europe

Društvo

PIŠE: RONALD BAILEY

Trendovi u planiranju obitelji, rastu realnog dohotka, padu realnih cijena energenata, pošumljavanje i poljoprivreda

Dan planeta Zemlje: 5 razloga za slavlje

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Čitamo o tome kako su kršćani na meti državnih vlasti ili većinske religije u nekim dijelovima svijeta. Bitno je napomenuti da se ne radi o teroru usmjerenom samo prema kršćanima.

Progon kršćana? Da, ali u zemljama gdje se proganjaju i sve ostale manjine...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Desni populisti diljem Europe okupljaju se oko Mattea Salvinija, ali izvan imigracije oni nemaju zajedničkih točaka.

Nova europska politička grupacija, čiji će član vjerojatno biti i Živi zid, ima samo jedan zajednički cilj

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ljevičari su godinama pokušavali pronaći bolji način mjerenja kvalitete života, ali svaki je na kraju savršeno korelirao s BDP-om.

Bilo kuda, BDP svuda

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Odlične vijesti za sve koji planiraju pokrenuti biznis u Hrvatskoj.

Ukida se pečat, pojeftinjuju troškovi, a od jeseni tvrtke će se osnivati online i bez javnog bilježnika!

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Povijesna priča o državi koja je bila decentralizirana s ograničenom središnjom vladom prije osnutka SAD-a i Francuske revolucije.

Zlatno doba Nizozemske Republike: Kako je nastao srednji sloj u Europi

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: