EU izbori: Saša Poljanec-Borić (HSLS) odgovara na naša pitanja

9.4.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Ista pitanja smo postavili nositeljima svih stranačkih lista. Prva nam je odgovorila kandidatkinja HSLS-a pa njene odgovore prve objavljujemo.
PIŠE: MARIO NAKIĆ

EU izbori: Saša Poljanec-Borić (HSLS) odgovara na naša pitanja

Ista pitanja smo postavili nositeljima svih stranačkih lista. Prva nam je odgovorila kandidatkinja HSLS-a pa njene odgovore prve objavljujemo.
PIŠE Mario Nakić

Dragi čitatelji, kako bih pomogao sebi i vama da lakše odlučimo za koga glasati na sljedećim europskim izborima, poslao sam nekoliko pitanja nositeljima lista svih opcija. Riječ je o temama za koje mislim da su bitne jer će se o njima sigurno raspravljati i glasati u EU parlamentu, a mogle bi donijeti promjene na naše živote, zato je bitno znati stavove kandidata.

Neki mi kandidati nisu još ništa odgovorili, neki jesu, a neki su se ispričali i poslat će mi odgovore naknadno, tako da ću posebno objaviti u obliku intervjua odgovore svakoga od njih (one koji mi odgovore, naravno). Pitanja nisu laka i većina političkih opcija se boji da ih uopće adresiraju u kampanji kako ne bi izgubili dio potencijalnih glasača. Ipak, nositeljica liste HSLS-a mi je prva odgovorila i zato je pravedno da objavim prvo intervju s njom.

Dr.sc. Saša Poljanec Borić je znanstvenica na Institutu Ivo Pilar, dosad relativno nepoznata na našoj političkoj sceni, predvodit će listu HSLS-a na EU izborima pod sloganom "Dobar dan građani, doviđenja birokracijo".

Rođena 1961. godine u Zagrebu, diplomirala je filozofiju te francuski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1985. godine, a u međuvremenu je studirala uz rad u Francuskoj. Magisterij iz sociologije stječe 1992. godine s temom o sociokulturnim značajkama razvoja turizma u Dubrovniku. Trinaest godina kasnije stječe doktorat iz ekonomije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu obranivši tezu o privatizaciji i razvoju konkurentnosti turističke ponude.

Radila je 1980-ih kao kućna pomoćnica, tajnica i prevoditeljica. Zatim je radila u Institutu za turizam, a krajem 1990-ih postaje starija konzultantica za strateški marketing u turizmu u tvrtki Horwath i Horwath Consulting. Godine 1999. imenovana je za pomoćnicu ministra turizma u Vladi RH. Razrješenje je zatražila sama krajem 2000. godine. Otad radi kao znanstvena suradnica na Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar.

Sad kad smo je upoznali, možemo prijeći na konkretne teme.

* Treba li EU pojačati regulativu za zaštitu okoliša i kako?

- Ne treba. EU već na globalnoj razini prednjači u toj regulativi. Niti Kina niti Indija niti Amerika, kao daleko veći zagađivači okoliša od Europske unije, nemaju takvu regulaciju. EU treba iskoristiti svoj položaj te prenijeti svoja iskustva i preporuke drugim gospodarskim velesilama.

* Treba li EU uvesti posebni porez na goriva s ispušnim CO2 plinovima?

- Ne treba. Supstitucija je već počela. U Njemačkoj će do 2030. većina vozila biti na električni pogon. Ostale će države slijediti taj primjer.

* Francuska je predložila uvođenje digitalnog poreza za najveće tehnološke gigante. Usprotivile su se Irska, Danska, Finska, Švedska i Estonija. Koji je vaš stav po tom pitanju?

- Europska unija u domeni privlačnosti za investicije sve više kaska i za Istokom i za Zapadom. Kad bi svrha ovog poreza bila dekartelizacija i jačanje digitalne tržišne konkurencije, moglo bi se o njemu razgovarati. Ovako imamo posla s još jednim birokratskim ukazom koji će štetiti potrošačima digitalnog sadržaja i digitalnim poduzetnicima te sam stoga protiv uvođenja digitalnog poreza.

* Treba li EU uvesti porez na financijske usluge (banke)?

- Ne treba. EU potiče stvaranje zajedničkog digitalnog tržišta, a digitalizacija sama po sebi reže troškove, tako da ne vidim razloga za takvu mjeru vezanu za bankarsko poslovanje.

* Treba li EU uvesti porez na robote i automatizaciju rada?

- Ne treba. To bi bio porez na inovacije. Štetno.

* Treba li EU uvesti jedinstveni minimalac za sve države članice?

- Ne treba. Situacija na tržištu rada različita je u svim državama članicama, to je neprovedivo. Bitnije, politika minimalne plaće dokazano ne dovodi do porasta blagostanja jednog društva. Zdravo gospodarstvo rezultira rastom plaća, a ne odokativne uredbe.

* Treba li EU odgovoriti na trgovinski rat između SAD-a i Kine dodatnom zaštitom vlastite proizvodnje i trgovine, uvođenjem pravila da tvrtke s područja EU imaju prednost na javnim natječajima?

- EU treba osigurati transparentna pravila za javne natječaje i onemogućiti prakse nelojalne konkurencije bez obzira otkud one dolaze.

* Treba li EU povećati carine na uvoz robe iz ostalih zemalja svijeta?

- Samo prema onim zemljama koje prve uvedu takve mjere prema EU.

* Treba li EU regulirati obvezu na jednaki porodiljni dopust muškaraca i žena kompanijama u privatnom sektoru?

- Ne treba.

* Treba li EU uvesti Green New Deal novih javnih ulaganja u ekologiju i javne radove kao što je AOC predložila u Americi?

- Ne.

* Treba li biti više ili manje ulaganja EU fondova u poljoprivredne subvencije?

- Manje. Poljoprivredne subvencije dugoročno stvaraju snažne interesne skupine, proračunske ovisnike, time šteteći diversificiranoj proizvodnji i u konačnici - potrošačima.

* Nedavno je prošla Rezolucija o autorskim pravima na internetu, sporna zbog Članka 13 (koji je sada Članak 17) koji će za kršenje autorskih prava teretiti stranicu na kojoj se to dogodilo, znači društvene mreže. Koje je vaše mišljenje o tome?

- Autorska prava su privatno vlasništvo, a privatno vlasništvo je temelj građanskog poretka i tržišnih demokracija. Regulacija je ovdje opravdana. Mlađe generacije su se navikle na neograničen pristup autorskim radovima pa drže da je to normalno. Autori su nepravedne žrtve tog sustava.

* Treba li EU zabraniti uvoz GMO hrane i proizvodnju GMO hrane na svome području?

- Ne.

* Treba li EU zaštititi građane na internetu od govora mržnje? I ako treba, što je za vas govor mržnje i tko bi trebao o tome odlučivati?

- Ne. Top-down regulacija govora mržnje na internetu otvara vrlo opasne presedane, proizvodeći štetu daleku veću od mogućih koristi. Za mene je govor mržnje svako pozivanje na nasilje bilo koje vrste, a (nijedan) humor i (nijedna) satira to svakako nisu. Što se tiče regulacije poželjnog i nepoželjnog, pristalica sam toga da glavni društveni akteri, neslužbene institucije, preuzmu odgovornost za klimu u društvu i jasno kažu što je poželjno, a što nepoželjno, bez da to rade izvršna vlast ili birokracija.

* Treba li EU jamčiti besplatno obrazovanje i zdravstvene usluge svima?

- Europska unija to ne treba jamčiti, a i ne može osigurati, čak i kad bi htjela. Istovremeno, promišljen, inteligentan sustav mreža socijalne sigurnosti, kao potporni element zdravog tržišnog gospodarstva, u vrhunskom je interesu svake države unutar Europske unije.

* Što je za vas veći prioritet: da Hrvatska povuče više novca iz EU fondova ili da što bolje iskoristi prednosti tržišnih sloboda na jedinstvenom EU tržištu?

- U bližem i srednjem roku obje su stvari podjednako važne. U dužem roku, jedino društvo koje se oslanja na sebe, vlastite kapacitete i inovacije, jest ono koje može postići blagostanje. Nijedno bogato društvo nije postalo bogato kroz kredite, fondove i vanjske priljeve sredstava.

 


Novo na Liberalu

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ova dva pitanja su ključna u otkrivanju liberala od ostalih. Gotovo nepogrešivo...

Tko je liberal, a tko nije? Postoji jedan vrlo jednostavan i brz način da to otkrijete...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Donedavno se o tome govorilo isključivo u libertarijanskim krugovima, a sada su tu ideju počeli širiti i političari s puno širim spektrom birača.

Bruto plaća na ruke - ideja koja nailazi na plodno tlo među hrvatskim političarima. Što vi mislite?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dvije trećine HDZ-ovaca se slaže s izjavom da su imigranti najveća prijetnja europskoj kulturi...

Diplomatske nevolje: Kolinda i Plenković će teško naći u HDZ-u kadrove koji nisu ksenofobni

Društvo

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Most je pokrenuo inicijativu koju su već ranije pokretale i druge političke stranke. Njena jedina svrha je ubiranje jeftinih poena na dezinformiranju građana.

Voda, vodoopskrba i prava - umjesto rasprave o pravom problemu, širi se strah od privatnika

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kako Trumpove carine utječu na poduzetnike najbolje pokazuje podatak da je mišljenje voditelja trgovine u SAD-u trenutno najpesimističnije u zadnjih 25 godina.

Amerikanci su svjesni da gube u trgovinskom ratu. Samo Trump još nije...

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Naslov koji polazi od pretpostavke da osoba ne može biti sekularist i vjernik u isto vrijeme, krajnje je pogrešan i manipulativan.

N1 televizija obmanjuje javnost: Sekularizam i ateizam nisu jedno te isto

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Analiza intervjua s kandidatom HSLS-a za predsjednika RH. Moram priznati da me u mnogim stvarima razočarao...

Kovač je po pitanju osobnih sloboda kao Dalija Orešković. Srećom, u ekonomiji je puno bolji

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Međunarodne korporacije imaju zaštitu LGBT prava u svome kodeksu, što je s tržišne strane posve razumljivo. To je razveselilo lijeve udruge koje posve nesvjesno slave kapitalizam.

Privatna korporacija kao posljednja linija obrane LGBT prava u Mađarskoj

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hrvatska ima najviši PDV na putnički prijevoz među zemljama članicama EU, a možda i u cijelom svijetu.

Većina zemalja EU ukinula PDV na putnički željeznički prijevoz, Hrvatska nije među njima

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Porezna uprava je u 'ofenzivi' na ugostiteljske objekte na moru kaznila skoro dvije trećine ugostiteljskih objekata u koje je ušla. Što nam to govori o zakonima i porezima?

Jesu li lopovi ugostitelji ili je lopovska država?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Pročitajte što će prvo napraviti ako osvoji vlast, što misli o sadašnjoj Vladi, hoće li pomilovati osuđenike koji trunu u zatvoru zbog marihuane...

Intervju s Dejanom Kovačem, kandidatom koji će predstavljati liberalnu Hrvatsku na ovim izborima

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Otkud tolika strastvena želja za porezima koji će 'opaliti po džepu' druge ljude, one s kojima ne dijelimo neku karakteristiku?

Neka susjedu crknu dvije!

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: