Vezani članci:
Reakcije iz HNS-a, Pametnog i GLAS-a na izjavu Saše Poljanec-Borić da je HSLS jedina liberalna stranka u Hrvatskoj
Poljanec-Borić: ʼHSLS je jedina liberalna stranka u Hrvatskojʼ
[ANKETA] EU izbori: Za koga ćete glasati?
Široka koalicija za neustavnu zabranu rada nedjeljom
Zdeslav Benzon: Želja mi je da Split postane ʼtax freeʼ grad, prijatelj privatnog sektora
Hrebak i Mrak Taritaš trebaju raspustiti svoje stranke i priključiti se matičnom HDZ-u i SDP-u
Je li vrijeme za novu političku opciju na hrvatskoj sceni?
Hrebak objasnio zašto je ponudio koaliciju Startu i Pametnom
Tko razumije taktiku Darija Hrebaka? Ja ne.
Hrebak pozvao na ujedinjenje HSLS-a, Pametnog, Starta i Lipe. Ovo su njihovi odgovori...
HSLS-ov doprinos kampanji ʼDa se bolje razumijemoʼ: Hrebak majstorski spustio Pupovcu i Škori
Kovač sakupio više od 10.000 potpisa
Dežulović razvalio Hrebaka! Našao mu je mrlju od koje će se teško oprati...
Hrebak kod Stankovića - plusevi i minusi
Dario Hrebak izabran za predsjednika HSLS-a: ʼHSLS će biti brana novim uravnilovkamaʼ
HSLS-ov prijedlog: Otpustiti 10 posto nastavnika, ostalima povećati osnovicu i koeficijent
Koji političari još brane interese poreznih obveznika?
Hrebak nije u pravu: Liberali ne bi trebali pozivati na kažnjavanje povika ZDS, evo zašto...
Hrebak otkrio HSLS-ovog kandidata za predsjednika RH: Što mislite, hoće li imati šanse?
Zašto je ipak dobro što se HSLS i Pametno ne mogu dogovoriti
Ništa od suradnje liberala na ovim izborima: Propali pregovori između HSLS-a i Pametnog
[ANKETA] Tražimo liberalnog kandidata za predsjednika RH
Hrebak: ʼKad mi netko kaže da je lijevo-liberalan, meni se kosa diže na glaviʼ
Tko je gluplji - Most ili HSLS?
Hrebak komentirao rezultat HSLS-a: ʼNisu nam krivi ni labudi ni mediji, sami smo kriviʼ
Hrvatski liberali nisu ušli u EU parlament. Ima li nade za liberalizam u Hrvatskoj?
Liberali napokon imaju za koga glasati
Hrebak pruža ruku Pametnom: ʼTreba nam jedna snažna liberalna opcijaʼ
Kome smeta rebrendiranje HSLS-a?
Najtransparentniji grad u RH: Građani Bjelovara će imati uvid u svaku kunu koja ode iz gradske blagajne
Novo na Liberalu:
Je li ovo najbolji ministar gospodarstva u povijesti RH?
Bastiat: Čovjek koji je postavljao neugodna pitanja
Postmodernistička ljevica i Palestina - ljubav na prvi hladnoratovski pogled
Bastiat: Javna potrošnja
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina
Bastiat: Novac, banka i kredit
Index bi mogao biti kažnjen zbog 'diskriminacije katolika'. To nema nikakvog smisla
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavlja država
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje

EU izbori: Saša Poljanec-Borić (HSLS) odgovara na naša pitanja


Piše: Mario Nakić
9.4.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

EU izbori: Saša Poljanec-Borić (HSLS) odgovara na naša pitanja

EU izbori: Saša Poljanec-Borić (HSLS) odgovara na naša pitanja


Piše: Mario Nakić
9.4.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Ista pitanja smo postavili nositeljima svih stranačkih lista. Prva nam je odgovorila kandidatkinja HSLS-a pa njene odgovore prve objavljujemo.

Dragi čitatelji, kako bih pomogao sebi i vama da lakše odlučimo za koga glasati na sljedećim europskim izborima, poslao sam nekoliko pitanja nositeljima lista svih opcija. Riječ je o temama za koje mislim da su bitne jer će se o njima sigurno raspravljati i glasati u EU parlamentu, a mogle bi donijeti promjene na naše živote, zato je bitno znati stavove kandidata.

Neki mi kandidati nisu još ništa odgovorili, neki jesu, a neki su se ispričali i poslat će mi odgovore naknadno, tako da ću posebno objaviti u obliku intervjua odgovore svakoga od njih (one koji mi odgovore, naravno). Pitanja nisu laka i većina političkih opcija se boji da ih uopće adresiraju u kampanji kako ne bi izgubili dio potencijalnih glasača. Ipak, nositeljica liste HSLS-a mi je prva odgovorila i zato je pravedno da objavim prvo intervju s njom.

Dr.sc. Saša Poljanec Borić je znanstvenica na Institutu Ivo Pilar, dosad relativno nepoznata na našoj političkoj sceni, predvodit će listu HSLS-a na EU izborima pod sloganom "Dobar dan građani, doviđenja birokracijo".

Rođena 1961. godine u Zagrebu, diplomirala je filozofiju te francuski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1985. godine, a u međuvremenu je studirala uz rad u Francuskoj. Magisterij iz sociologije stječe 1992. godine s temom o sociokulturnim značajkama razvoja turizma u Dubrovniku. Trinaest godina kasnije stječe doktorat iz ekonomije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu obranivši tezu o privatizaciji i razvoju konkurentnosti turističke ponude.

Radila je 1980-ih kao kućna pomoćnica, tajnica i prevoditeljica. Zatim je radila u Institutu za turizam, a krajem 1990-ih postaje starija konzultantica za strateški marketing u turizmu u tvrtki Horwath i Horwath Consulting. Godine 1999. imenovana je za pomoćnicu ministra turizma u Vladi RH. Razrješenje je zatražila sama krajem 2000. godine. Otad radi kao znanstvena suradnica na Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar.

Sad kad smo je upoznali, možemo prijeći na konkretne teme.

* Treba li EU pojačati regulativu za zaštitu okoliša i kako?

- Ne treba. EU već na globalnoj razini prednjači u toj regulativi. Niti Kina niti Indija niti Amerika, kao daleko veći zagađivači okoliša od Europske unije, nemaju takvu regulaciju. EU treba iskoristiti svoj položaj te prenijeti svoja iskustva i preporuke drugim gospodarskim velesilama.

* Treba li EU uvesti posebni porez na goriva s ispušnim CO2 plinovima?

- Ne treba. Supstitucija je već počela. U Njemačkoj će do 2030. većina vozila biti na električni pogon. Ostale će države slijediti taj primjer.

* Francuska je predložila uvođenje digitalnog poreza za najveće tehnološke gigante. Usprotivile su se Irska, Danska, Finska, Švedska i Estonija. Koji je vaš stav po tom pitanju?

- Europska unija u domeni privlačnosti za investicije sve više kaska i za Istokom i za Zapadom. Kad bi svrha ovog poreza bila dekartelizacija i jačanje digitalne tržišne konkurencije, moglo bi se o njemu razgovarati. Ovako imamo posla s još jednim birokratskim ukazom koji će štetiti potrošačima digitalnog sadržaja i digitalnim poduzetnicima te sam stoga protiv uvođenja digitalnog poreza.

* Treba li EU uvesti porez na financijske usluge (banke)?

- Ne treba. EU potiče stvaranje zajedničkog digitalnog tržišta, a digitalizacija sama po sebi reže troškove, tako da ne vidim razloga za takvu mjeru vezanu za bankarsko poslovanje.

* Treba li EU uvesti porez na robote i automatizaciju rada?

- Ne treba. To bi bio porez na inovacije. Štetno.

* Treba li EU uvesti jedinstveni minimalac za sve države članice?

- Ne treba. Situacija na tržištu rada različita je u svim državama članicama, to je neprovedivo. Bitnije, politika minimalne plaće dokazano ne dovodi do porasta blagostanja jednog društva. Zdravo gospodarstvo rezultira rastom plaća, a ne odokativne uredbe.

* Treba li EU odgovoriti na trgovinski rat između SAD-a i Kine dodatnom zaštitom vlastite proizvodnje i trgovine, uvođenjem pravila da tvrtke s područja EU imaju prednost na javnim natječajima?

- EU treba osigurati transparentna pravila za javne natječaje i onemogućiti prakse nelojalne konkurencije bez obzira otkud one dolaze.

* Treba li EU povećati carine na uvoz robe iz ostalih zemalja svijeta?

- Samo prema onim zemljama koje prve uvedu takve mjere prema EU.

* Treba li EU regulirati obvezu na jednaki porodiljni dopust muškaraca i žena kompanijama u privatnom sektoru?

- Ne treba.

* Treba li EU uvesti Green New Deal novih javnih ulaganja u ekologiju i javne radove kao što je AOC predložila u Americi?

- Ne.

* Treba li biti više ili manje ulaganja EU fondova u poljoprivredne subvencije?

- Manje. Poljoprivredne subvencije dugoročno stvaraju snažne interesne skupine, proračunske ovisnike, time šteteći diversificiranoj proizvodnji i u konačnici - potrošačima.

* Nedavno je prošla Rezolucija o autorskim pravima na internetu, sporna zbog Članka 13 (koji je sada Članak 17) koji će za kršenje autorskih prava teretiti stranicu na kojoj se to dogodilo, znači društvene mreže. Koje je vaše mišljenje o tome?

- Autorska prava su privatno vlasništvo, a privatno vlasništvo je temelj građanskog poretka i tržišnih demokracija. Regulacija je ovdje opravdana. Mlađe generacije su se navikle na neograničen pristup autorskim radovima pa drže da je to normalno. Autori su nepravedne žrtve tog sustava.

* Treba li EU zabraniti uvoz GMO hrane i proizvodnju GMO hrane na svome području?

- Ne.

* Treba li EU zaštititi građane na internetu od govora mržnje? I ako treba, što je za vas govor mržnje i tko bi trebao o tome odlučivati?

- Ne. Top-down regulacija govora mržnje na internetu otvara vrlo opasne presedane, proizvodeći štetu daleku veću od mogućih koristi. Za mene je govor mržnje svako pozivanje na nasilje bilo koje vrste, a (nijedan) humor i (nijedna) satira to svakako nisu. Što se tiče regulacije poželjnog i nepoželjnog, pristalica sam toga da glavni društveni akteri, neslužbene institucije, preuzmu odgovornost za klimu u društvu i jasno kažu što je poželjno, a što nepoželjno, bez da to rade izvršna vlast ili birokracija.

* Treba li EU jamčiti besplatno obrazovanje i zdravstvene usluge svima?

- Europska unija to ne treba jamčiti, a i ne može osigurati, čak i kad bi htjela. Istovremeno, promišljen, inteligentan sustav mreža socijalne sigurnosti, kao potporni element zdravog tržišnog gospodarstva, u vrhunskom je interesu svake države unutar Europske unije.

* Što je za vas veći prioritet: da Hrvatska povuče više novca iz EU fondova ili da što bolje iskoristi prednosti tržišnih sloboda na jedinstvenom EU tržištu?

- U bližem i srednjem roku obje su stvari podjednako važne. U dužem roku, jedino društvo koje se oslanja na sebe, vlastite kapacitete i inovacije, jest ono koje može postići blagostanje. Nijedno bogato društvo nije postalo bogato kroz kredite, fondove i vanjske priljeve sredstava.

 

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.