Vezani članci:
Brisanje Jugoslavije iz kolektivnog sjećanja
Čiji praznik Hrvatska danas obilježava?
Srbija još uvijek plaća Titove dugove i otplaćivat će ih sljedeće 22 godine
Suverenisti slave sa zastavom iz SFRJ
Nekako s proljeća, Hrvatska svake godine nanovo proživljava strahote i trijumfe 2. svjetskog rata
ʼCentar za demokraciju i ljudska pravaʼ nezadovoljan što Hrvati ne vole antifašizam, traži od države da ih prisili
Partizani i ustaše u 21. stoljeću
Varteks nekad i sada
Koja je bivša republika najviše izgubila raspadom Jugoslavije?
Hrvatska je zemlja lažnih invalida, to smo naslijedili od Jugoslavije
Što se stvarno promijenilo? Pročitajte ovaj politički pamflet objavljen 1983.
[VIDEO] U Jugoslaviji nije bilo sirotinje, kažete? Pogledajte ove dokumentarce pa razmislite opet
Svi mitovi o gospodarstvu Jugoslavije
Cazinska buna 1950.: Kolektivizacija sela u Jugoslaviji naišla na oružani otpor
Jugoslavija je imala najhumaniji socijalizam u povijesti čovječanstva. I zato još uvijek plaćamo visoku cijenu
Što je Kolinda rekla krivo o Jugoslaviji?
Hrvatski konzervativci napadaju liberalizam retorikom komunista iz SFRJ
Sloboda Jugoslavenima!
Tko plaća političarima put u Rusiju? Pitajte Klasića!
Koliko imaju smisla usporedbe Tita i Reagana, Udbe i CIA-e?
Beljakov plus je priznanje o marihuani, a minus ekonomska nepismenost
Mitovi o Jugoslaviji
New York Times 1986.: Jugoslavija nakon Tita
Hrvatski desničari su pravi jugokomunjare
Hrvati sve više gospodarski surađuju s drugim narodima bivše SFRJ
U slobodnom društvu ne smije biti zabranjenih pitanja
Postoji dobar razlog zašto Hrvati nemaju povjerenja u svoju nacionalnu valutu
Mnogi zaboravljaju kako je bilo kad je država zatvarala ljude zbog krive riječi
Mit o zlatnim osamdesetima
Ova pitanja o Titu kruže Facebookom, a mi vam donosimo odgovore
Novo na Liberalu:
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica Ljubičić
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'
Tko su zapadni palestinofili? Možemo ih svrstati u tri skupine, ovo su njihove karakteristike
Izrael sada treba stati na loptu i odustati od kopnene ofenzive, ali to neće učiniti zbog jednog čovjeka
Kako je došlo do simpatija dijela zapadne ljevice prema islamističkim teroristima?
Bombardiranje bolnice u Gazi - primjer medijskih manipulacija i propagande
Europska unija mora hitno mijenjati imigrantsku politiku
Orwell o intelektualcima i novinarima, kao da je danas: 'Oni koji bi trebali čuvati slobodu, najviše je preziru'
Kako je feminizam spao na ovo?
Kako su mediji sasvim nenamjerno pomogli ekspanziji hrvatskog turizma
John Stuart Mill je 1869. predlagao 'slobodno tržište' među spolovima

Pogledajte kako je izgledao taj slavni rast Jugoslavije 1950-1990. u usporedbi s drugim državama


Piše: Mario Nakić
Photo: N1
18.12.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Pogledajte kako je izgledao taj slavni rast Jugoslavije 1950-1990. u usporedbi s drugim državama

Pogledajte kako je izgledao taj slavni rast Jugoslavije 1950-1990. u usporedbi s drugim državama


Piše: Mario Nakić
Photo: N1
18.12.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

"Bivša država je u odnosu na Hrvatsku danas svemirski brod", opalila je Katarina Peović, predsjednička kandidatkinja na jučerašnjem sučeljavanju. Vadila je pritom i neke brojke iz rukava, poput ekonomskog rasta Jugoslavije za preko 500 posto i Hrvatske za samo 6 posto.

Da, Jugoslavija je bilježila velik ekonomski rast u periodu od 1950. do 1980. godine. Ali to je bio period ekonomske ekspanzije cijele Europe, pogotovo one zapadne. Jugoslavija je bila opustošena ratom i svaki napredak je značio veliki ekonomski rast. Da vam približim, osoba koja je nezaposlena i prima, recimo, 2.000 kuna ukupno, kad se zaposli i primi plaću od 4.000 kuna, ona je ostvarila ekonomski rast od 100 posto. Druga osoba, koja zarađuje 10.000 kuna, kad promijeni posao i prijeđe na plaću od 15.000 kuna, ona je zabilježila rast od 50 posto. Gledano u postotcima, ona prva osoba je imala dvostruko veći rast. Ali u apsolutnom iznosu i realnom bogatstvu, druga osoba je profitirala 250 posto više od prve. To objašnjava i činjenicu zašto je nemoguće uspoređivati stope rasta nerazvijenih i razvijenih zemalja, pa i zašto ne možemo uspoređivati rast Hrvatske 1950. i danas.

Ali zato možemo uspoređivati rast tadašnje Jugoslavije s drugim zemljama u okruženju. Pogledajmo kako je to izgledalo.



Jugoslavija je, dakle, ekonomski rasla znatno sporije od Portugala i Španjolske koji su do sredine 1970-ih imali fašističku diktaturu. Uspjela je stići samo Bugarsku i Poljsku, ali onda je 1980-ih rast zaustavljen.

Druga floskula koju Peović, kao i drugi hrvatski jugonostalgičari, često spominju je solidarnost. Pričajmo o solidarnosti u Jugoslaviji. Ona je bila na tako visokom nivou da je ekonomska razlika među republikama bila kao nebo i zemlja. BDP po stanovniku u Ljubljani je iznosio 260% prosječnog BDP-a Jugoslavije, a u Prištini samo 70 posto. Toliko razlike između pojedinih krajeva iste države teško ćete danas naći. Ekonomska nejednakost u Jugoslaviji bila je veća nego danas u Rusiji koja je među svjetskim prvacima u toj disciplini.

Došle su 1980-e, a s njima i kriza. Ekonomski rast zaustavljen. Nezaposlenost je 1987. godine iznosila 17 posto usprkos činjenici da je Tito još 1960-ih i 1970-ih poslao dobar dio nezaposlenih na rad u Njemačku. Inflacija je 1989. iznosila 2.700 posto na godišnjoj razini.

Peović i Pernar su govorili nešto i o pametnoj politici nesvrstanih. Da, Tito je imao tu sposobnost da je dobivao velike kredite, ali oni su bili skupi. Nije ih vraćao. Cijeli ekonomski rast Jugoslavije od 1950. do 1980. temeljio se na tuđem novcu. To nije neovisnost. Kad ga je trebalo početi vraćati, cijela država se raspala.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.