Vezani članci:
Osnivanje sindikata nije ʼpobjeda radnika, poraz Amazonaʼ
Sindikalni porez bi bio grubo kršenje ljudskih prava
Ono što Ribić predlaže Hrvatskoj već je srušeno na američkom Vrhovnom sudu
Ribićeva rulja se okrenula protiv njega: Tko je to mogao predvidjeti?
Plenković i sindikat pali na testu socijalne pravednosti
Sindikat iskorištava djecu za svoje prljave ciljeve
Štrajk prosvjetara je protuustavan. Pravo na štrajk nije iznad prava djece na obrazovanje
Čovjek koji je znao sa sindikatima: Ovako je Reagan riješio štrajk u javnom sektoru
Profesor koji napušta sindikat: ʼUmjesto da traže meritokraciju i pravdu, oni štrajkaju za sitne materijalne intereseʼ
Tko zastupa interese 1,1 mil. radnika koji stvaraju svu vrijednost u ovoj zemlji?
Štrajk prosvjetara: Top 5 laži i manipulacija koje su nam sindikati i mediji proširili
Pogriješio sam u tekstu o Ribiću: Ipak se financira iz državnog proračuna i trebao bi iznijeti visinu svojih primanja
Zašto visina Ribićeve plaće nije nikakav argument protiv njega
Je li Kolakušić populist? Rekao je dvije stvari koje se drugi političari u RH ne usude reći
Sindikat i vlada paze da Hrvatska slučajno ne bi prosperirala
Koji političari još brane interese poreznih obveznika?
Kako vas nije sram?
Sindikat upravlja ovom državom - i vodi je direktno u ponor
Novo pravilo: Tko misli da je potplaćen, neka da otkaz i nađe nekoga tko će ga plaćati više!
Zašto vlada mora pristati na svaki zahtjev sindikata državnih i javnih službenika
Zašto sindikat štiti piromane?
Ni Vlada ni sindikati nemaju rješenje za kolaps mirovinskog sustava
Čemu tolika ksenofobija?
Jesu li poduzetnici prevarili hrvatskog radnika?
Zašto je sindikat protiv povećanja radničkih plaća?
Sindikati su prosvjedovali protiv štednje, a sad se bune što je država sve potrošila
Sever će morati prihvatiti da radnik i poslodavac nisu sukobljene strane
Državno financiranje Novosti je kršenje slobode govora
Plenković pristao na uvjete sindikata koje je drugi sindikat ocijenio nerealnima
SAD: Vrhovni sud proglasio obavezno članstvo u sindikatu protuustavnim
Novo na Liberalu:
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica Ljubičić
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'
Tko su zapadni palestinofili? Možemo ih svrstati u tri skupine, ovo su njihove karakteristike
Izrael sada treba stati na loptu i odustati od kopnene ofenzive, ali to neće učiniti zbog jednog čovjeka
Kako je došlo do simpatija dijela zapadne ljevice prema islamističkim teroristima?
Bombardiranje bolnice u Gazi - primjer medijskih manipulacija i propagande
Europska unija mora hitno mijenjati imigrantsku politiku
Orwell o intelektualcima i novinarima, kao da je danas: 'Oni koji bi trebali čuvati slobodu, najviše je preziru'
Kako je feminizam spao na ovo?
Kako su mediji sasvim nenamjerno pomogli ekspanziji hrvatskog turizma
John Stuart Mill je 1869. predlagao 'slobodno tržište' među spolovima

Demokratski ciklusi reketarenja


Piše: Branimir Perković
16.9.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Demokratski ciklusi reketarenja

Demokratski ciklusi reketarenja


Piše: Branimir Perković
16.9.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Sindikati koriste svake izbore za reketarenje vlasti kako bi poboljšali materijalne uvjete svojih štićenika. Pritom najviše nastradaju upravo njihovi štićenici.

Kod prirodnih ciklusa razmjene godišnjih doba postoje u prirodi mnogi događaji koji nagovještavaju dolazak sljedećeg elementa ciklusa. Otapanje snijega i visibabe nagovještavaju dolazak proljeća, odlazak medvjeda na zimski san nagovještava jesen itd. Ciklus traje godinu dana i sastoji se od četiri godišnja doba, svaki sa svojim glasnicima.

Demokracija također djeluje u ciklusima. Kraj i početak ciklusa su izbori. Ali demokratski ciklus je malo složeniji jer postoji nekoliko vrsta izbora na istom području. Ovisno o razini i obuhvatu vlasti koja se dobiva izborima, razlikuju se i razne zakonitosti ciklusa. Lokalni izbori djeluju po različitim principima od nacionalnih. Ali početak i kraj svakog demokratskog ciklusa, izbori, imaju elemente koji ga nagovještavaju, baš kao i godišnja doba u prirodi. Kod lokalnih izbora to je intenzivnije zapošljavanje u javnoj upravi i povezanim javnim kompanijama (komunalna poduzeća i sl.) uz intenziviranje standardnih metoda kupovine političke podrške; od prenamjene državnih zemljišta do banalnih kao poklanjanje svakom nezaposlenom i umirovljeniku 100 kn.

Kod nacionalnih izbora, osim intenziviranja standardnih načina kupovine političke poslužnosti, to su štrajkovi sindikata zaposlenika javnog sektora.

Sindikati znaju da je glavni cilj svake političke opcije osvajanje i zadržavanje vlasti, a to ovisi o rezultatima izbora. Zbog toga netom prije izbora vrše pritisak na vladajuće prijeteći štrajkovima i paralizom elemenata državnih usluga u zamjenu za veće plaće ili poboljšavanje odrednica kolektivnog ugovora. Vrši se javni pritisak prijetnjom obustavljanja obavljanja neke javne usluge u zamjenu za ispunjavanje njihovih zahtjeva. Vladajući, da se ne bi stvorio negativan javni publicitet i odavao dojam financijske i/ili političke nestabilnosti, kupuju šutnju sindikata davanjem većih prava (najčešće plaća). Kupuje se politička poslušnost, bar do sljedećeg početka i kraja ciklusa tj. izbora, kada će se odvijati isti performans. Sindikati prijetnjom obustavljanja javnih usluga, ili njihovim obustavljanjem, zahtijevaju da se ispune njihovi financijski zahtjevi.

Prijetnja u svrhu ostvarivanja financijske koristi. To se inače naziva reketarenje. Osim kada to čine sindikati. Tada je zakonito.

Poanta nije u tome da liječnici, policajci i učitelji ne trebaju veće plaće. Upravo suprotno, ta zanimanja su potplaćena, a radnici odlaze iz države u potrazi za boljim primanjima. Financijski problemi tih djelova javnog sektora ne proizlaze iz visine plaća nego iz strukturalnih problema viška administrativnog osoblja, korupcije i loše organizacije.

Nitko danas ne tvrdi da liječnicima i medicinskim sestrama ne treba podići plaće. U Hrvatskoj postoji manjak tih djelatnosti i svakako teba ponuditi bolji financijski poticaj trenutnim radnicima za ostanak i mladima za školovanje. Činjenica je da prema podacima Eurostata broj liječnnika u Hrvatskoj raste, a ipak je očit njihov nedostatak, paradoks koji se može objasniti lošom organizacijom zdravstvenog sustava.

Problemi tih dijelova javnog sektora se ne mogu svesti na plaće, ne samo jer to nije istina, već i da je istina bila bi pretjerana simplifikacija problema u kompleksnom sustavu. A jednostavna objašnjenja kompliciranih sustava su rijetko kada istinita.

Razlog zbog čega postoji dojam da radnici u zdravstvu, obrazovanju i policiji imaju prevelika primanja je to što jednostavno postoji prevelik broj zaposelnog administrativnog osoblja. Upravo nemedicinsko osoblje u zdravstvenom sustavu stvara neefikasnosti putem standardnih problema koji proizlaze iz birokratiziranosti; financijska neodrživost, sporost, stvaranje i doržavanje administrativnih poslova koji su sami sebi svrha te ne pridonose pa čak i otežavaju efikasno funkcioniranje, opterećenost neadministrativnog osoblja administracijom umjesto temeljnim poslom itd. Zbog toga su troškovi na plaće u zdravstvu veliki, a plaće medicinskih sestara i liječnika relativno male, zbog toga Hrvatska ima više "policajaca" od Jugoslavije, a manjak terenskih policajaca, zbog toga Hrvatska ima više sudaca po glavi stanovnika od svih država EU (osim Slovenije) a neefikasno pravosuđe; zbog tog je broj učitelja sve veći iako ima sve manje učenika i rezultati obrazovnog sustava su sve gori.

Upravo produktivni dijelovi zdravstvenog, sudskog, policijskog i obrazovnog sustava trebaju biti ti koji će zahtijevati da se ti sustavi racionaliziraju, depolitiziraju i debirokratiziraju, jer će se tako poboljšati održivost i stvoriti prostor za ozbiljnije podizanje plaća. Svaki administrativni radnik koji obavlja nepotreban ili kontraproduktivan posao koji samo komplicira i koči sustav smanjuje plaću liječnicima i medicinskim sestrama jer se sve plaće u zdravstvu isplaćuju iz iste blagajne. Isto vrijedi i za pravosuđe, policiju, obrazovanje te sve ostale dijelove javnog sektora.

Sindikati aktivno pokušavaju zaustaviti svaku racionalizaciju koja bi omogućila da esencijalno osoblje (liječnici, med.sestre, terenski policajci, učitelji) ima veće plaće. Zaštitom administrativnih viškova rade protivno interesima temeljnih zeposlenika, protiv samih sustava i posredstvom proračuna protiv svih građana Hrvatske koji ga pune.

Svi sindikalni performansi koji se odvijaju ciklično pred izbore u kojima ucjenjuju trenutnu vlast za više plaće ili druge privilegije bi se mogi izbjeći jednostavnim stvaranjem izračuna koeficijenta godišnjeg rasta plaća u javnom sektoru. U taj izračun bi ulazili opći gospodarski parametri kao rast BDP-a, rast plaća u privatnom sektoru, kretanje indeksa potrošačkih cijena ali i individualni parametri efikasnosti na samom radnom mjestu. Opće gospodarske parametre koji bi signalizirali mogućnost rasta opće razine plaća bi bilo relativno jednostavno utvrditi dok se individualni odnose na nagrađivanje prema rezultatima i određivanje bi bilo nešto kompliciranije. Ali bi se izbjegao ciklični folklor sindikalnog ucjenjivanja pred izbore. Jer trenutno se sve vodi na reketarenje i cjenkanje, bez jasno utvrđenog objašnjavanja zašto je postignuti rast plaća putem pregovara iznosio baš određeni iznos, a ne više ili manje. Ovako se radi o trgovini, gdje sindikati obečavaju političku poslušnost u zamjenu za više plaće.

Uvođenjem koeficijenata bi cijeli sustav postao transparentniji i omogućilo bi se dugoročno planiranje proračuna, a ne da Ministarstvo financija mora pretpostavljati za koliko će se ispregovarati povećanje za novi pregovarački ciklus i ako se sa sindikatima loše ispregovara, onda to narušava proračun pa se ide u rebalans.

Sindikati to sigurno neće prihvatiti jer bi time izgubili moć da ucjenjuju trenutnu vlast štrajkovima i prosvjedima ako se ne ispune njihovi uvijeti. A time bi izgubili članostvo jer bi bilo sasvim transparentno svakome u javnom sektoru koliko povećavanje plaće može očekivati sljedeće godine. Time bi izgubili i svoju političku moć da koće nužne reforme sustava, kao što je bio slučaj s monetizacijom autocesta, outsorcingom čistačica u školama i trenutno s dobi za odlazak u redovnu mirovinu. Cjelokupna moć im ovisi o tome da ne postoji javan, jasan i transparentan sustav određivanja visine plaća.

Neuređenost sustava je u interesu sindikata, stoga oni ne mogu biti inicijatori promjena za njegovo uređenje. No, do trenutka kada će se srušiti prevelika moć sindikata, ako se to ikada dogodi u Hrvatskoj, gledat ćemo periodične cikluse netransparentnog reketarenja države i njenim posredstvom građana koji uplaćuju u proračun. Jer to na kraju svima odgovara; sindikatima jer su pokazali svoju moć i opravdali svoje postojanje, vlasti jer je kupila političku poslušnost državnim novcima i hordama nepotrebnog administrativnog osoblja zaposlenog po stranačkom ključu. Žrtve su građani, uključujući liječnike, medicinske sestre, policajce učitelje i sva ona zanimanja u javnom sektoru koja obavljaju potreban i koristan posao koji jedva obavljaju jer političke i sindikalne struje ne žele provesti stavrnu racionalizaciju te depolitizaciju sustava jer bi time izgubili moć.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.