Tko zastupa interese 1,1 mil. radnika koji stvaraju svu vrijednost u ovoj zemlji?

"Prosvjetari imaju dva seta zahtjeva. Jedan zahtjev je da se poveća koeficijent jer su relativno manje plaćeni s obzirom na razinu stručne spreme u odnosu na druge ljude u javnom sektoru. To bi bio opravdani zahtjev koji relativno malo košta, to je nekih par-sto milijuna kuna i mislim da bi se za to moglo naći mjesta u proračunu", rekao je Davor Huić, predsjednik Lipe - udruge poreznih obveznika u intervjuu u emisiji Studio 4 HRT-a.

"Drugi set zahtjeva koji je iznio gospodin Vilim Ribić je povećanje od 18 posto koje bi hrvatske porezne obveznike koštalo 3,5 milijarde kuna, odnosno svaku zaposlenu osobu 2.400 kuna, što je potpuno neprihvatljivo. Taj zahtjev se ne može opisati drugačije nego ludošću", dodaje Huić.

Voditelj je spomenuo usporedbu plaća u prosvjeti s udjelom BDP-a, na što smo mi ukazali na Liberalu, te zaključio da su plaće prosvjetnih radnika u odnosu na BDP među najvišima u Europi.

"Vi ne možete povećavati plaće u javnom sektoru bezgranično", rekao je Huić. "Ja mislim da bi koeficijente u prosvjeti trebalo povećati u odnosu na druge, ali to je relativno mala stvar. Mi smo protiv toga da se povećava ukupna masa plaća jer ona već sada prebrzo raste."

Ilustrirao je to usporedbom s rastom BDP-a pa zaključio da su zadnje 4 godine plaće javnih službenika rasle 20 posto, a BDP je rastao 10 posto. Huić je pritom bio preblag što nije uspoređivao 10-godišnje razdoblje. Prema podacima na TradingEconomics, kada se uspoređuje BDP per capita PPP (prilagođen kupovnoj moći), onda vidimo da je od 2008. do 2018. realni rast BDP-a bio samo 1 posto.

Huić je istaknuo da se plaće ljudima u javnom sektoru isplaćuju iz onoga što zaradi privatni sektor te je postavio pitanje je li taj ceh prevelik s obzirom da plaće u javnom sektoru iznose oko 11 posto BDP-a. "To je jedan od najvećih postotaka u Europi. Nijedna druga zemlja nema toliko skup javni sektor." Žao mi je što nije spomenuo i nedavno izvješće Svjetskog ekonomskog foruma koje je kvalitetu hrvatskog javnog sektora svrstalo u skupinu s nerazvijenim afričkim zemljama.

"U javnom sektoru imamo previše ljudi. Sigurno je tamo 10-20 posto ljudi koji ništa ne rade, koji su zaposleni na način na koji svi znamo da se zapošljava u Hrvatskoj; preko političke ili rodbinske veze, a ne rade svoj posao. I pitanje je kvalitete tog javnog sektora. Građani nisu zadovoljni onim što dobivaju. Konkretno, u prosvjeti imamo loše rezultate PISA testova i na maturi. I sad mi kažemo: OK. Vi hoćete veće plaće, a što ćemo mi dobiti za to? Pričajmo malo o kvaliteti tog procesa, a ne samo o materijalnim pravima ljudi koji tamo rade."

Huić se osvrnuo i na potporu koju građani daju štrajku prosvjetara.

"Postoji ta nekakva solidarnost svih ljudi koji rade. Kažu: ovi se sad bore za svoja prava, ja ću ih podržati. Međutim, ljudi nisu svjesni da oni kad podržavaju povećanje plaća ljudima u javnom sektoru, to ide iz njihovog džepa. Kada netko iz javnog sektora zahtijeva povišicu, to će ići iz tvoga džepa."

Voditelj je rekao da i prosvjetari također plaćaju porez, na što je Huić odgovorio: "Jedan dio. To je kao da, recimo, vi meni date 200 kuna, ja vam vratim 50 i kažem eto, vratio sam vam."

"Sindikati često govore da će povećanje plaća u javnom sektoru potaknuti ekonomiju. To je pogrešno. Postoje empirijski radovi naših ekonomista koji pokazuju da je taj fiskalni multiplikator, kako ga oni nazivaju, nizak, manji od nule. Znači, vi kad povećate plaće ljudima u javnom sektoru, nemate pozitivan nego negativan efekt na ekonomiju. To je empirijski rezultat."

Govorili su i o borbi za posebne interese gdje se posebno ističu sindikati u javnom službama koji najviše i dobivaju. Huić je podsjetio da je u Hrvatskoj zaposleno oko 1,5 milijuna ljudi od kojih oko 250.000 u javnoj i državnoj službi i još oko 150.000 u javnim poduzećima, što znači da je ukupno oko 400.000 zaposlenih u javnom sektoru.

"Što je s onih 1,1 milijuna preostalih radnika? Na gospodarsko-socijalnom vijeću u Vladi sjede predstavnici sindikata javnih službi. Tko predstavlja onih 1,1 milijuna radnika koji kreiraju svu vrijednost u ovoj zemlji? U GSV-u nema sindikata metalaca, financijaša, IT stručnjaka itd. Tamo su zastupljeni samo ljudi koji rade u javnom sektoru i zbog toga oni imaju nesrazmjerno snažan utjecaj na život u Hrvatskoj."

U javnosti se stalno ponavlja priča kako "novca ima za podizanje plaća, pa čak i osnovice".

"Što znači da novca ima? Da, naravno da ga ima ako ga uzmete nekome drugome. Mi smatramo da se problem razlike u koeficijentima i povišice treba riješiti bez daljnjeg povećanja poreznog opterećenja. Neka se problem koeficijenta riješi unutar sadašnjeg izdvajanja za javne službe, a ne da se ona povećava. Mi smatramo da se treba povući linija preko koje se dalje ne može.

Hrvatska je već sada porezno preopterećena zemlja i plaće ljudi u privatnom sektoru i jesu tako male zbog toga što im uzima država."

Huić je naglasio kako je pozicija hrvatskih sindikata uvijek za povećanje poreza i javne potrošnje. "Inicijativa za podizanjem PDV-a i drugih poreza 2009. nije došla iz Vlade nego od sindikata. Rijetko kada su za snižavanje poreza, praktički nikada su za reforme. Sindikati su dio jedne antireformske koalicije koja koči reforme u Hrvatskoj."