Tko zastupa interese 1,1 mil. radnika koji stvaraju svu vrijednost u ovoj zemlji?

FOTO: HRT/screenshot
12.11.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Preporučeno za vas
Neka Linić uloži svoju imovinu u Uljanik!
Zadrani će neuspješni koncert Rite Ore platiti većom cijenom vode
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
OPG-ima državna agencija ne priznaje ponudu iz SAD-a jer nema pečata i PDV-a
Miletić vrijeđa našu inteligenciju ako ozbiljno misli da ćemo povjerovati u nevinost IDS-a
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
HDZ je prije 5 godina najavio digitalizaciju javne uprave, ali Hrebak ju je proveo - u Bjelovaru
Autori South Parka maestralno se ʼzahvaliliʼ kineskim cenzorima zbog zabrane njihove serije
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Tko je Hayek?
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Mit o izumiranju socijalne države, 2. dio: Razvijene države povećavaju poreznu presiju
Hrvatska ima veći udio žena u poduzetništvu od Švedske, Njemačke i Švicarske
Digitalni porez nema veze s pravdom i neće pogoditi velike korporacije nego male biznise i startupe
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Europska liberalna grupacija promijenila svoje ime; evo zašto...
Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom
Usprkos trgovinskom ratu slobodna trgovina se nastavlja širiti

Tko zastupa interese 1,1 mil. radnika koji stvaraju svu vrijednost u ovoj zemlji?

"Prosvjetari imaju dva seta zahtjeva. Jedan zahtjev je da se poveća koeficijent jer su relativno manje plaćeni s obzirom na razinu stručne spreme u odnosu na druge ljude u javnom sektoru. To bi bio opravdani zahtjev koji relativno malo košta, to je nekih par-sto milijuna kuna i mislim da bi se za to moglo naći mjesta u proračunu", rekao je Davor Huić, predsjednik Lipe - udruge poreznih obveznika u intervjuu u emisiji Studio 4 HRT-a.

"Drugi set zahtjeva koji je iznio gospodin Vilim Ribić je povećanje od 18 posto koje bi hrvatske porezne obveznike koštalo 3,5 milijarde kuna, odnosno svaku zaposlenu osobu 2.400 kuna, što je potpuno neprihvatljivo. Taj zahtjev se ne može opisati drugačije nego ludošću", dodaje Huić.

Voditelj je spomenuo usporedbu plaća u prosvjeti s udjelom BDP-a, na što smo mi ukazali na Liberalu, te zaključio da su plaće prosvjetnih radnika u odnosu na BDP među najvišima u Europi.

"Vi ne možete povećavati plaće u javnom sektoru bezgranično", rekao je Huić. "Ja mislim da bi koeficijente u prosvjeti trebalo povećati u odnosu na druge, ali to je relativno mala stvar. Mi smo protiv toga da se povećava ukupna masa plaća jer ona već sada prebrzo raste."

Ilustrirao je to usporedbom s rastom BDP-a pa zaključio da su zadnje 4 godine plaće javnih službenika rasle 20 posto, a BDP je rastao 10 posto. Huić je pritom bio preblag što nije uspoređivao 10-godišnje razdoblje. Prema podacima na TradingEconomics, kada se uspoređuje BDP per capita PPP (prilagođen kupovnoj moći), onda vidimo da je od 2008. do 2018. realni rast BDP-a bio samo 1 posto.

Huić je istaknuo da se plaće ljudima u javnom sektoru isplaćuju iz onoga što zaradi privatni sektor te je postavio pitanje je li taj ceh prevelik s obzirom da plaće u javnom sektoru iznose oko 11 posto BDP-a. "To je jedan od najvećih postotaka u Europi. Nijedna druga zemlja nema toliko skup javni sektor." Žao mi je što nije spomenuo i nedavno izvješće Svjetskog ekonomskog foruma koje je kvalitetu hrvatskog javnog sektora svrstalo u skupinu s nerazvijenim afričkim zemljama.

"U javnom sektoru imamo previše ljudi. Sigurno je tamo 10-20 posto ljudi koji ništa ne rade, koji su zaposleni na način na koji svi znamo da se zapošljava u Hrvatskoj; preko političke ili rodbinske veze, a ne rade svoj posao. I pitanje je kvalitete tog javnog sektora. Građani nisu zadovoljni onim što dobivaju. Konkretno, u prosvjeti imamo loše rezultate PISA testova i na maturi. I sad mi kažemo: OK. Vi hoćete veće plaće, a što ćemo mi dobiti za to? Pričajmo malo o kvaliteti tog procesa, a ne samo o materijalnim pravima ljudi koji tamo rade."

Huić se osvrnuo i na potporu koju građani daju štrajku prosvjetara.

"Postoji ta nekakva solidarnost svih ljudi koji rade. Kažu: ovi se sad bore za svoja prava, ja ću ih podržati. Međutim, ljudi nisu svjesni da oni kad podržavaju povećanje plaća ljudima u javnom sektoru, to ide iz njihovog džepa. Kada netko iz javnog sektora zahtijeva povišicu, to će ići iz tvoga džepa."

Voditelj je rekao da i prosvjetari također plaćaju porez, na što je Huić odgovorio: "Jedan dio. To je kao da, recimo, vi meni date 200 kuna, ja vam vratim 50 i kažem eto, vratio sam vam."

"Sindikati često govore da će povećanje plaća u javnom sektoru potaknuti ekonomiju. To je pogrešno. Postoje empirijski radovi naših ekonomista koji pokazuju da je taj fiskalni multiplikator, kako ga oni nazivaju, nizak, manji od nule. Znači, vi kad povećate plaće ljudima u javnom sektoru, nemate pozitivan nego negativan efekt na ekonomiju. To je empirijski rezultat."

Govorili su i o borbi za posebne interese gdje se posebno ističu sindikati u javnom službama koji najviše i dobivaju. Huić je podsjetio da je u Hrvatskoj zaposleno oko 1,5 milijuna ljudi od kojih oko 250.000 u javnoj i državnoj službi i još oko 150.000 u javnim poduzećima, što znači da je ukupno oko 400.000 zaposlenih u javnom sektoru.

"Što je s onih 1,1 milijuna preostalih radnika? Na gospodarsko-socijalnom vijeću u Vladi sjede predstavnici sindikata javnih službi. Tko predstavlja onih 1,1 milijuna radnika koji kreiraju svu vrijednost u ovoj zemlji? U GSV-u nema sindikata metalaca, financijaša, IT stručnjaka itd. Tamo su zastupljeni samo ljudi koji rade u javnom sektoru i zbog toga oni imaju nesrazmjerno snažan utjecaj na život u Hrvatskoj."

U javnosti se stalno ponavlja priča kako "novca ima za podizanje plaća, pa čak i osnovice".

"Što znači da novca ima? Da, naravno da ga ima ako ga uzmete nekome drugome. Mi smatramo da se problem razlike u koeficijentima i povišice treba riješiti bez daljnjeg povećanja poreznog opterećenja. Neka se problem koeficijenta riješi unutar sadašnjeg izdvajanja za javne službe, a ne da se ona povećava. Mi smatramo da se treba povući linija preko koje se dalje ne može.

Hrvatska je već sada porezno preopterećena zemlja i plaće ljudi u privatnom sektoru i jesu tako male zbog toga što im uzima država."

Huić je naglasio kako je pozicija hrvatskih sindikata uvijek za povećanje poreza i javne potrošnje. "Inicijativa za podizanjem PDV-a i drugih poreza 2009. nije došla iz Vlade nego od sindikata. Rijetko kada su za snižavanje poreza, praktički nikada su za reforme. Sindikati su dio jedne antireformske koalicije koja koči reforme u Hrvatskoj."


Vezano
S obzirom na visinu plaće u prosvjeti Hrvatska ima najgori PISA rezultat u Novoj Europi
Plenković i sindikat pali na testu socijalne pravednosti
Plaće u javnom sektoru trebale bi pratiti rast BDP-a
Koji je problem s koeficijentima?
Nadajmo se da gospođa s ovim transparentom ne predaje povijest
Kako su DM i Lidl ukrali profesorima dostojanstvo
Protivnici liberalizma koriste stare i isprobane metode: Tko zapravo prezire ʼobičnog čovjekaʼ?
Sindikat iskorištava djecu za svoje prljave ciljeve
Pismo profesorice koja nije imala političke veze: ʼPoštovani kolege, pitate li se kako je nama?ʼ
Nezadovoljstvo profesora je dokaz da socijalizam ne funkcionira
Superhik revolucija
Štrajk prosvjetara je protuustavan. Pravo na štrajk nije iznad prava djece na obrazovanje
Ankete pokazuju da će Marićev zakon natjerati mnoge poduzetnike na zatvaranje poduzeća
Čovjek koji je znao sa sindikatima: Ovako je Reagan riješio štrajk u javnom sektoru
Profesor koji napušta sindikat: ʼUmjesto da traže meritokraciju i pravdu, oni štrajkaju za sitne materijalne intereseʼ
Ribić manipulira podacima: Što stoji iza rasta plaća javnog sektora u Bugarskoj?
Huić: Sindikati koriste potplaćene medicinske sestre za povećanje plaće uhljebima koji samo rade štetu
Ne slažem se s njihovom inicijativom, ali pozdravljam uspjeh sindikata. Evo zašto...
Efikasnost (direktne) demokracije ovisi o stupnju informiranosti građana
Ni Vlada ni sindikati nemaju rješenje za kolaps mirovinskog sustava
Novo na Liberalu

Ljudska prava

PIŠE: LIZ WOLFE

Stanovnici Hong Konga žele sačuvati ono što imaju: bogatu metropolu koja njeguje zapadne vrijednosti

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Još malo o turističkoj sezoni: Kako stojimo u usporedbi s drugim zemljama?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Medijska hajka bila je posve neopravdana: Iza nas je još jedna rekordna turistička sezona

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dvije američke općine više ne postoje: Stanovništvo nije htjelo plaćati lokalne namete pa su se samoukinuli

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novo istraživanje: Uzroci rasta ekonomske nejednakosti u SAD-u i Rusiji

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Raspudić kao gubitnik koji traži opravdanje za poraz u suđenju i organizatoru

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

HSLS-ov doprinos kampanji ʼDa se bolje razumijemoʼ: Hrebak majstorski spustio Pupovcu i Škori

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ribićeva rulja se okrenula protiv njega: Tko je to mogao predvidjeti?

Ekonomija

PIŠE: HENRY HAZLITT

Henry Hazlitt (1894-1993) bio je novinar i kolumnist koji je pisao o ekonomiji za New York Times, Wall Street Journal, Newsweek i druge poznate novine i časopise. Autor je knjige 'Economics In One Lesson' (1946).

Henry Hazlitt: Abeceda tržišne ekonomije

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rezultat Švedske na PISA testu ruši rasističke mitove i argumente protiv vaučerizacije u isto vrijeme

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Indeks fleksibilnosti zapošljavanja: Danska bolja od SAD-a, Hrvatska pri samom dnu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dobra vijest: Hrvati su među najboljim govornicima stranog engleskog jezika u svijetu

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: