Siromaštvo je stanje svijesti

3.12.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
4

Siromaštvo je stanje svijesti

Jeste li primijetili da frazu "pišanje po sirotinji" koriste pretežno ljudi s natprosječnim primanjima? Namjerno koristim "ljudi s natprosječnim primanjima", a ne "ljudi koji nisu sirotinja".

Da je mene netko devedesetih nazvao sirotinjom, nikad ga više ne bih pogledao. Zašto? Zato što čovjeka označiti kao sirotinju znači ne priznati mu kontrolu nad vlastitim životom. Sve dok sebe ne smatramo sirotinjom, ima nade za nas.

Neki bi na to prigovorili: "Pa zar ne misliš da naše imovinsko stanje ovisi i o sistemu u kojem živimo? Na primjer, rob je sirotinja zato što ga je sistem učinio sirotinjom."

Prvo, imovinsko stanje i biti sirotinja su dvije različite kategorije. Imovinsko stanje je objektivna kategorija koja se može mjeriti dolarima, kunama ili bilo kojom već monetarnom jedinicom. Biti sirotinja je subjektivna kategorija. To je stanje duha. Sirotinja je onaj koji sebe vidi samo kao žrtvu vanjskih okolnosti, onaj koji ne vjeruje da u svojim rukama ima imalo moći da upravlja vlastitim životom.

Dakle, rob ima loše imovinsko stanje, ali ga to ne sprječava da sam bira vlastiti pogled na svijet. Postavite se u njegov položaj. Zamislite da znate da ćete cijeli svoj život provesti kao rob. Hoćete li izabrati da taj jedan jedini život koji imate provedete sažaljevajući samoga sebe kao žrtvu sistema ili ćete izabrati da tu jedinu šansu da postojite iskoristite na najbolji mogući način? Ja bih se opredijelio za ovo posljednje. Baš zbog toga sam u figurativnu p... materinu slao danske vojnike UNPROFOR-a koji su me sažalijevali kao žrtvu rata i sve one koji su me poslije sažalijevali kao izbjeglicu.


Netko će možda prigovoriti da nas ovakav pogled na svijet ne motivira da promijenimo sistem, ali ovakva interpretacija je pogrešna. Gdje je veća vjerojatnost da će narod promijeniti sistem: tamo gdje je narod depresivan i ubijeđen da je potpuna žrtva sistema ili tamo gdje je narod pun životne energije? To što je onaj rob pun životne energije ne znači da on voli biti rob. To samo znači da će, ako mu se ukaže prilika da promijeni svoj položaj, tu priliku i primijetiti i pokušati da je ugrabi. On ne čeka da ga drugi izbavi iz nevolje.

Poznajem dosta Kanađana kojima je nemoguće zamisliti da netko može biti sretan u uvjetima u kojima sam nekad živio. Kad im kažem da ja tada nisam bio očajan i da se nisam vidio inferiornim u odnosu na ljude koji su živjeli u boljim uvjetima, gledali su me s nevjericom. Ja sam u njihovim očima bio poput onog roba koji bira sebe vidjeti kao gospodara svoje domene. Ali, budući da je za mene osjećaj samovlasništva, čak i u najgorim uvjetima, svjež u sjećanju i sasvim stvaran, nemam problem s time da zamislim, recimo, američkog roba početkom 19. stoljeća koji osjeća jednako samovlasništvo nad samim sobom. Mogu potpuno razumjeti njegovo svjesno odbijanje da bude "sirotinja" iako mu je imovinsko stanje slabo i sloboda kretanja vrlo ograničena.

Čovjek koji je rob u vlastitom umu, ne može se boriti za fizičku slobodu, a čovjek koji je sirotinja u vlastitom umu, ne može se boriti za materijalnu slobodu.





VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
O autoru
Predrag Rajšić je profesor ekonomije na sveučilištu Guelph u Ontariju, Kanada. Rođeni Petrinjac. U slobodno vrijeme piše blog "Loose Ends in Economics". >>VIŠE
Novo na Liberalu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Za Katarinu Peović rad u call centru je robovanje, a konobarenje je ispod časti.

Poslovi kojih se drugovi iz Radničke fronte najviše boje

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Spuštanje zastava na pola koplja i paljenje svijeća zbog gašenja jedne firme koja je desetljećima trošila tuđi novac govori dosta o razini opće pismenosti.

Hrvati su previše emotivna bića. Samo kod nas još ovakva patetika može proći.

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska ima, u usporedbi s drugim zemljama Nove Europe, slab izvoz. On je rezultat slabijeg uvoza zbog protekcionističkih državnih politika.

Hrvatska nije deindustrijalizirana. Našoj industriji bi išlo puno bolje da je država ne ʼštitiʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Korupcijska afera u Austriji završila je ekspresno, za hrvatske pojmove iznenađujuće. Kod nas slične stvari završavaju posve drugačije.

Koja je razlika između Hrvatske i civiliziranih država?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rekao je da planira preuzeti HSLS, osvojiti 10 posto na izborima i onda mijenjati nacionalnu politiku.

Hrebak pruža ruku Pametnom: ʼTreba nam jedna snažna liberalna opcijaʼ

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Za jedne ljubitelje zločinaca tolerancija i ljubav, za druge zatvor. To je Hrvatska po njenoj mjeri.

Anka kaže da je u spotu s Che Guevarom pokazala ʼtolerancijuʼ. Hoće li tako i s ustašofilima?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Justin Amash je na Twitteru objavio da je Trump učinio stvari koje su za impeachment, a 'strančevanje' narušava sustav provjera i ravnoteže vlasti.

Ovo je prvi republikanac u Kongresu koji poziva na Trumpovu smjenu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ideja o odšteti zbog iseljavanja radnika je toliko luda da ju je predlagao i Joseph Stiglitz. Da, on je uvaženi ekonomist, ali i socijaldemokrat.

Mostovac brani Petrova citatom iz knjige ekonomista koji je hvalio Chavezovu ekonomsku politiku

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Sindikati možda to nisu planirali, ali oni će na kraju natjerati Plenkovića da preispita sustav i pokrene ozbiljnu reformu.

Ne slažem se s njihovom inicijativom, ali pozdravljam uspjeh sindikata. Evo zašto...

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Riječ je o retoričkom triku kojim se koriste vladajući kako bi građani pomislili da se država razdužuje.

Provjera istinitosti: Smanjuje li se hrvatski javni dug?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ljudi koji su nekoć vodili političke stranke koje su bile liberalne samo na papiru, sada su se sjetili pričati o marginalizaciji. A tko je do nje doveo?

Kome smeta rebrendiranje HSLS-a?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kad bi protekcionizam vodio u prosperitet, to bi značilo da slobodna trgovina vodi u siromaštvo. Provjerili smo je li to točno.

Razbijanje mita: Protekcionizam vodi u prosperitet

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: