Iz knjige 'Liberalizam' (1927), odlomak: Liberalizam i političke stranke

Najznačajnije i najopsežnije djelo u karijeri velikog klasičnoliberalnog mislioca, koje je jednako aktualno i dan-danas.

Ova dva pitanja su ključna u otkrivanju liberala od ostalih. Gotovo nepogrešivo...

Naslov koji polazi od pretpostavke da osoba ne može biti sekularist i vjernik u isto vrijeme, krajnje je pogrešan i manipulativan.

Na često pitanje ljevice o pohlepi koja navodno vlada u kapitalizmu, najbolji odgovor svih vremena dao je ekonomist Milton Friedman 1979. godine.

Ideja o kontroli cijena vrlo je popularna u Hrvatskoj i možda se nekome čini bezazleno, ali iza nje se krije velika opasnost.

Primijetio sam da jako puno ljudi ne razumije kako funkcionira ovaj temeljni zakon tržišne ekonomije pa je potrebno objasniti na najjednostavniji način.

Liberalima bi trebalo biti važno samo da svi imamo jednako pravo kandidature i jednake mogućnosti. Ishod ne smije ovisiti o našim urođenim karakteristikama.

F.A. Hayek je u knjizi Ustav slobode ponudio svoje objašnjenje najveće razlike između konzervativaca i klasičnih liberala.

Kad se odreknemo principa da se država ne bi trebala uplitati u bilo koje pitanje koje se tiče načina života pojedinca, završit ćemo regulirajući i ograničavajući život do najsitnijih detalja.

Otvorene granice su istinski liberalni koncept koji su u prošlom stoljeću najviše promicali neki konzervativni političari.

U nekim ekstremno lijevim krugovima ponavlja se citat iz Misesove knjige po kojemu ispada da je Mises hvalio i slavio fašizam. Je li to točno?

Osobna ispovijest čovjeka koji je odgojen u kršćanskom i nacionalnom duhu, ali i slobodarskom, te je shvatio da desnica ne daje odgovor na njegov zahtjev za slobodom.

Prema Bastiatu, svaka vlada ima samo tri izbora: 1) nekolicina pljačka većinu, 2) svatko pljačka svakoga i 3) nitko ne pljačka nikoga. Koju od te tri vlade žele Žuti prsluci?

Predsjednik popularne američke zaklade za ekonomsku edukaciju posjetio je Dubrovnik i objavio tekst o njegovoj bogatoj povijesti.

Ljevičari su godinama pokušavali pronaći bolji način mjerenja kvalitete života, ali svaki je na kraju savršeno korelirao s BDP-om.

Povijesna priča o državi koja je bila decentralizirana s ograničenom središnjom vladom prije osnutka SAD-a i Francuske revolucije.

Ako pogledamo iza nas i vidimo kroz povijest samo poboljšanja, na kojem principu možemo temeljiti ideju da će budućnost biti gora?

Misesov članak iz 1920. godine bacio je potpuno novo svjetlo na plansku ekonomiju i otvorio novo pitanje oko kojeg su se desetljećima kasnije vodile žustre rasprave.

Socijalisti su skovali oba pojma i dali im u startu svoja značenja. Jednom kad smo ih počeli koristiti, pristali smo na njihovu igru.

Visina poreza nije ključno pitanje. Puno je važnije kako se taj novac troši i što od njega dobivamo.