Škola je i odgojna ustanova. Do koje mjere je institucionalni odgoj djece prihvatljiv?

13.10.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
5
Više od iste autorice
Zamislite da je Hrvatska 1990-ih pošla u smjeru slobodnog tržišta
Kuhanje žabe: Kako nam država oduzima osobne slobode
Paranoja i senzacionalizam: Koliko je Zadranima trebalo da se bace u lov na sotoniste kojih nema
Dok upiremo prstom u ʼnjihʼ, nemamo hrabrosti priznati da je problem u nama
Preporučeno za vas
Huić: Sindikati koriste potplaćene medicinske sestre za povećanje plaće uhljebima koji samo rade štetu
Neka Linić uloži svoju imovinu u Uljanik!
Zadrani će neuspješni koncert Rite Ore platiti većom cijenom vode
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
OPG-ima državna agencija ne priznaje ponudu iz SAD-a jer nema pečata i PDV-a
Miletić vrijeđa našu inteligenciju ako ozbiljno misli da ćemo povjerovati u nevinost IDS-a
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
HDZ je prije 5 godina najavio digitalizaciju javne uprave, ali Hrebak ju je proveo - u Bjelovaru
Autori South Parka maestralno se ʼzahvaliliʼ kineskim cenzorima zbog zabrane njihove serije
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Tko je Hayek?
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Mit o izumiranju socijalne države, 2. dio: Razvijene države povećavaju poreznu presiju
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane

Škola je i odgojna ustanova. Do koje mjere je institucionalni odgoj djece prihvatljiv?

Škole su kod nas danas po definiciji odgojne i obrazovne institucije. Da su obrazovne je sasvim jasno i donekle efikasno. Odgojni dio može biti predmet prijepora jer se odmah pitamo, odgoj u skladu s kojim vrijednostima? Tko će dati osnovne smjernice tog odgoja na temelju kojih će onda nastavnici djelovati?

Posljednjih je godina najviše nezadovoljstva u javnosti izazvalo baš uvođenje dva odgoja – zdravstvenog i građanskog. Štoviše, čak i rat oko kurikularne reforme nije izazvao takve ostrašćene sukobe, kao rasprava o ova dva odgoja. To nam jasno pokazuje da građani ne žele da se na njihovu djecu institucionalno djeluje kroz nametanje ovakvog ili onakvog svjetonazora. Vjerojatno se većina još jako dobro sjeća pionira i kulta ličnosti koje smo mi srednjih godina prošli u školi pa žele izbjeći svaku natruhu toga. I to je jako pozitivno, s obzirom na  prilično nisku razinu svijesti o osobnim slobodama koja je , čini mi se, tipična za naše društvo.

Dakle, roditelji žele odgajati djecu u skladu sa svojim vrijednostima. Na to imaju svako pravo. Ionako će ta djeca kao tinejdžeri odbaciti većinu tih vrijednosti i pokušati se sami pronaći, kako je i dobro i normalno u tim godinama. Ipak, škola ne može biti potpuno bez odgojnog aspekta, prvenstveno zato što u njoj rade živi ljudi, a ne strojevi (namjerno ne kažem – roboti, vruća tema). Kao živi ljudi, što svjesno, što nesvjesno, funkcioniramo unutar nekog svog sustava vrijednosti i nužno su naš rad, naše riječi i naši stavovi obojeni tim vrijednostima. Ja ću kao liberalnija osoba tolerirati neki tip ponašanja u razredu dok će konzervativniji nastavnik to sprječavati.

Odgojno je djelovanje i podučiti djecu da pristojno pozdrave, kažu hvala i molim što, nažalost, ne nauče svi kod kuće. Odgojno je djelovanje i kad razrednik ili pedagog odvede učenika na stranu i upozori ga na nedostatak higijene koji nije dobar ni za njegovo zdravlje, a čini ga i predmetom poruge u školi. Takve stvari se jednostavno događaju i ja smatram da se nikad neće prestati događati. Liberalno je dopustiti malo veću slobodu djelovanja ljudima kojima smo već prepustili da nam se pola dana brinu o djeci. Upravo je napad pravilnicima paralizirao škole, koje su pomalo postale poprište svakojakog fiškalstva, neprestanih žalbi, molbi i sličnih stvari. No, to je druga tema, o sveopćoj prereguliranosti svih sustava.

Iz javnih škola treba izbaciti namjerno svjetonazorsko formiranje učenika, bilo prema desničarskim, vjerskim i tradicionalističkim vrijednostima (ne treba im nametati stavove o vjeri, seksu, politici i sl.), bilo s lijevih stajališta (opet isto). U školama treba učenike naučiti civiliziranom ponašanju u zajednici (jer kasnije kreću na posao, u društvo), osnovama pristojnosti ako se primijeti da to netko nije donio od kuće, te općim humanističkim vrijednostima koje su temelj naše civilizacije i oko kojih se svi možemo složiti (izbjegavanje nasilja kao očigledan primjer). I to je to. Možete primijetiti da ne predlažem da se učenike formira niti u skladu s liberalnim vrijednostima, jer bi baš to bilo antiliberalno. Atmosfera u kojoj se potiče slobodno mišljenje te razumno i odgovorno ponašanje je sasvim dovoljna.

Nastavnik treba biti svjestan samog sebe i svojih stavova te se kontrolirati da ih ne nameće djeci. A politika treba maknuti šape sa škola i pustiti ih da budu zajednice učenika i učitelja te mjesta gdje se stječu važna znanja i prva socijalna iskustva, a ne nametati novi svjetonazor svaki put kad se promijeni vlast.




Novo na Liberalu
VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: