Vezani članci:
Djetetu treba dopustiti da samostalno propitkuje
Ne diraj mi dijete!
Što učiniti kada saznate da je vaše dijete ʼdrukčijeʼ?
Top 4 razloga zašto su djeca u Nizozemskoj najsretnija
Maskeri su hrabri samo kad se treba iživljavati nad djecom. Pred odraslima doslovno padaju u nesvijest
Djeca su najveće žrtve medijskog orgijanja nad covidom i Vladinog kukavičluka
Gimnazijalac u Češkoj osporio odluke kriznog stožera i natjerao svoje profesore nazad u učionice
Nordijsko istraživanje: Otvorena škola bez maski ne utječe na širenje virusa
Nakon članka na Liberalu sinjska škola uklonila preporuku o ʼboljoj i superiornijojʼ djeci s maskama
Škola u Sinju roditeljima: ʼObjasnite djeci da su djeca s maskom bolja od djece bez maskeʼ
Mjere u školama: Nema razumnog ni znanstvenog opravdanja za maltretiranje djece i nastavnika
4 razloga zašto škola u Hrvatskoj neće potrajati
13 najpoznatijih self-made superbogataša koji nikada nisu diplomirali
Nova školska godina, stari problemi
Jokić bi djecu učio plagiranju, prostačenju i seksizmu: ʼDobro je dok su našiʼ
Ne, klinci neće slušati ʼbolju glazbuʼ ako im stari profesori budu govorili što trebaju slušati
Samo kod nas: Informatičarka radi u trgovini i žali se Vladi da u Hrvatskoj nema posla
Hrvatska nije katolička nego sekularna država
Da ova škola nije u državnom vlasništvu, netko bi se i o njoj brinuo
Izvršna direktorica Nasdaqa pohađala školu za djevojčice, tvrdi da je to bilo ključno za njen uspjeh
Prijedlog ministrici Divjak: Ukinite torbarinu!
Ne pritišćite djecu za prosjek - snaći će se ona i bez toga
'Idi, dijete, u školu da ne bi morao raditi!'
Volim informatiku, ali ne želim da bude obavezni predmet
Djeca kao mazge: Školska torba s knjigama teška skoro 10 kg!
Ribićeva rulja se okrenula protiv njega: Tko je to mogao predvidjeti?
Rezultat Švedske na PISA testu ruši rasističke mitove i argumente protiv vaučerizacije u isto vrijeme
PISA i Nova Europa: 7 grafova koji nam pokazuju koliko su učitelji cijenjeni u Hrvatskoj
S obzirom na visinu plaće u prosvjeti Hrvatska ima najgori PISA rezultat u Novoj Europi
Novi PISA rezultati: Hrvatska i dalje ispodprosječna, napredak ostvaruje samo u čitanju
Novo na Liberalu:
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavljaju državne institucije
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta
Borba ideja: Ljudi koji su upravljali javnim politikama u 20. stoljeću
Država ima novi način da opelješi umirovljenike
Novinar 'Slobodne' u raljama neoliberalnog kapitalizma
Jutarnji se čudi astronomskim cijenama subvencioniranih radova
Index besplatno izreklamirao Kolakušića pred izbore za EU parlament
Frederic Bastiat: Mit o porezu kao poticaju gospodarstva
Koliko smo napredovali od pristupanja EU? Bili smo najgori, a sada smo sve bliži prosjeku

Škola je i odgojna ustanova. Do koje mjere je institucionalni odgoj djece prihvatljiv?


Piše: Amalija Kranjec
13.10.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Škola je i odgojna ustanova. Do koje mjere je institucionalni odgoj djece prihvatljiv?


Piše: Amalija Kranjec
13.10.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Škole su kod nas danas po definiciji odgojne i obrazovne institucije. Da su obrazovne je sasvim jasno i donekle efikasno. Odgojni dio može biti predmet prijepora jer se odmah pitamo, odgoj u skladu s kojim vrijednostima? Tko će dati osnovne smjernice tog odgoja na temelju kojih će onda nastavnici djelovati?

Posljednjih je godina najviše nezadovoljstva u javnosti izazvalo baš uvođenje dva odgoja – zdravstvenog i građanskog. Štoviše, čak i rat oko kurikularne reforme nije izazvao takve ostrašćene sukobe, kao rasprava o ova dva odgoja. To nam jasno pokazuje da građani ne žele da se na njihovu djecu institucionalno djeluje kroz nametanje ovakvog ili onakvog svjetonazora. Vjerojatno se većina još jako dobro sjeća pionira i kulta ličnosti koje smo mi srednjih godina prošli u školi pa žele izbjeći svaku natruhu toga. I to je jako pozitivno, s obzirom na  prilično nisku razinu svijesti o osobnim slobodama koja je , čini mi se, tipična za naše društvo.

Dakle, roditelji žele odgajati djecu u skladu sa svojim vrijednostima. Na to imaju svako pravo. Ionako će ta djeca kao tinejdžeri odbaciti većinu tih vrijednosti i pokušati se sami pronaći, kako je i dobro i normalno u tim godinama. Ipak, škola ne može biti potpuno bez odgojnog aspekta, prvenstveno zato što u njoj rade živi ljudi, a ne strojevi (namjerno ne kažem – roboti, vruća tema). Kao živi ljudi, što svjesno, što nesvjesno, funkcioniramo unutar nekog svog sustava vrijednosti i nužno su naš rad, naše riječi i naši stavovi obojeni tim vrijednostima. Ja ću kao liberalnija osoba tolerirati neki tip ponašanja u razredu dok će konzervativniji nastavnik to sprječavati.

Odgojno je djelovanje i podučiti djecu da pristojno pozdrave, kažu hvala i molim što, nažalost, ne nauče svi kod kuće. Odgojno je djelovanje i kad razrednik ili pedagog odvede učenika na stranu i upozori ga na nedostatak higijene koji nije dobar ni za njegovo zdravlje, a čini ga i predmetom poruge u školi. Takve stvari se jednostavno događaju i ja smatram da se nikad neće prestati događati. Liberalno je dopustiti malo veću slobodu djelovanja ljudima kojima smo već prepustili da nam se pola dana brinu o djeci. Upravo je napad pravilnicima paralizirao škole, koje su pomalo postale poprište svakojakog fiškalstva, neprestanih žalbi, molbi i sličnih stvari. No, to je druga tema, o sveopćoj prereguliranosti svih sustava.

Iz javnih škola treba izbaciti namjerno svjetonazorsko formiranje učenika, bilo prema desničarskim, vjerskim i tradicionalističkim vrijednostima (ne treba im nametati stavove o vjeri, seksu, politici i sl.), bilo s lijevih stajališta (opet isto). U školama treba učenike naučiti civiliziranom ponašanju u zajednici (jer kasnije kreću na posao, u društvo), osnovama pristojnosti ako se primijeti da to netko nije donio od kuće, te općim humanističkim vrijednostima koje su temelj naše civilizacije i oko kojih se svi možemo složiti (izbjegavanje nasilja kao očigledan primjer). I to je to. Možete primijetiti da ne predlažem da se učenike formira niti u skladu s liberalnim vrijednostima, jer bi baš to bilo antiliberalno. Atmosfera u kojoj se potiče slobodno mišljenje te razumno i odgovorno ponašanje je sasvim dovoljna.

Nastavnik treba biti svjestan samog sebe i svojih stavova te se kontrolirati da ih ne nameće djeci. A politika treba maknuti šape sa škola i pustiti ih da budu zajednice učenika i učitelja te mjesta gdje se stječu važna znanja i prva socijalna iskustva, a ne nametati novi svjetonazor svaki put kad se promijeni vlast.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autorici

AMALIJA KRANJEC
Amalija Kranjec je dipl. ekonomistica, poduzetnica i profesorica strukovnih predmeta u Turističko-ugostiteljskoj i prehrambenoj školi u Bjelovaru.
Više od iste autorice
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.