Škola je i odgojna ustanova. Do koje mjere je institucionalni odgoj djece prihvatljiv?

13.10.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
5
Više od iste autorice
Kuhanje žabe: Kako nam država oduzima osobne slobode
Zamislite da je Hrvatska 1990-ih pošla u smjeru slobodnog tržišta
Dok upiremo prstom u ʼnjihʼ, nemamo hrabrosti priznati da je problem u nama
Paranoja i senzacionalizam: Koliko je Zadranima trebalo da se bace u lov na sotoniste kojih nema
Preporučeno za vas
Neka Linić uloži svoju imovinu u Uljanik!
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
OPG-ima državna agencija ne priznaje ponudu iz SAD-a jer nema pečata i PDV-a
Miletić vrijeđa našu inteligenciju ako ozbiljno misli da ćemo povjerovati u nevinost IDS-a
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Tko je Hayek?
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Digitalni porez nema veze s pravdom i neće pogoditi velike korporacije nego male biznise i startupe
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom
Europska liberalna grupacija promijenila svoje ime; evo zašto...

Škola je i odgojna ustanova. Do koje mjere je institucionalni odgoj djece prihvatljiv?

Škole su kod nas danas po definiciji odgojne i obrazovne institucije. Da su obrazovne je sasvim jasno i donekle efikasno. Odgojni dio može biti predmet prijepora jer se odmah pitamo, odgoj u skladu s kojim vrijednostima? Tko će dati osnovne smjernice tog odgoja na temelju kojih će onda nastavnici djelovati?

Posljednjih je godina najviše nezadovoljstva u javnosti izazvalo baš uvođenje dva odgoja – zdravstvenog i građanskog. Štoviše, čak i rat oko kurikularne reforme nije izazvao takve ostrašćene sukobe, kao rasprava o ova dva odgoja. To nam jasno pokazuje da građani ne žele da se na njihovu djecu institucionalno djeluje kroz nametanje ovakvog ili onakvog svjetonazora. Vjerojatno se većina još jako dobro sjeća pionira i kulta ličnosti koje smo mi srednjih godina prošli u školi pa žele izbjeći svaku natruhu toga. I to je jako pozitivno, s obzirom na  prilično nisku razinu svijesti o osobnim slobodama koja je , čini mi se, tipična za naše društvo.

Dakle, roditelji žele odgajati djecu u skladu sa svojim vrijednostima. Na to imaju svako pravo. Ionako će ta djeca kao tinejdžeri odbaciti većinu tih vrijednosti i pokušati se sami pronaći, kako je i dobro i normalno u tim godinama. Ipak, škola ne može biti potpuno bez odgojnog aspekta, prvenstveno zato što u njoj rade živi ljudi, a ne strojevi (namjerno ne kažem – roboti, vruća tema). Kao živi ljudi, što svjesno, što nesvjesno, funkcioniramo unutar nekog svog sustava vrijednosti i nužno su naš rad, naše riječi i naši stavovi obojeni tim vrijednostima. Ja ću kao liberalnija osoba tolerirati neki tip ponašanja u razredu dok će konzervativniji nastavnik to sprječavati.

Odgojno je djelovanje i podučiti djecu da pristojno pozdrave, kažu hvala i molim što, nažalost, ne nauče svi kod kuće. Odgojno je djelovanje i kad razrednik ili pedagog odvede učenika na stranu i upozori ga na nedostatak higijene koji nije dobar ni za njegovo zdravlje, a čini ga i predmetom poruge u školi. Takve stvari se jednostavno događaju i ja smatram da se nikad neće prestati događati. Liberalno je dopustiti malo veću slobodu djelovanja ljudima kojima smo već prepustili da nam se pola dana brinu o djeci. Upravo je napad pravilnicima paralizirao škole, koje su pomalo postale poprište svakojakog fiškalstva, neprestanih žalbi, molbi i sličnih stvari. No, to je druga tema, o sveopćoj prereguliranosti svih sustava.

Iz javnih škola treba izbaciti namjerno svjetonazorsko formiranje učenika, bilo prema desničarskim, vjerskim i tradicionalističkim vrijednostima (ne treba im nametati stavove o vjeri, seksu, politici i sl.), bilo s lijevih stajališta (opet isto). U školama treba učenike naučiti civiliziranom ponašanju u zajednici (jer kasnije kreću na posao, u društvo), osnovama pristojnosti ako se primijeti da to netko nije donio od kuće, te općim humanističkim vrijednostima koje su temelj naše civilizacije i oko kojih se svi možemo složiti (izbjegavanje nasilja kao očigledan primjer). I to je to. Možete primijetiti da ne predlažem da se učenike formira niti u skladu s liberalnim vrijednostima, jer bi baš to bilo antiliberalno. Atmosfera u kojoj se potiče slobodno mišljenje te razumno i odgovorno ponašanje je sasvim dovoljna.

Nastavnik treba biti svjestan samog sebe i svojih stavova te se kontrolirati da ih ne nameće djeci. A politika treba maknuti šape sa škola i pustiti ih da budu zajednice učenika i učitelja te mjesta gdje se stječu važna znanja i prva socijalna iskustva, a ne nametati novi svjetonazor svaki put kad se promijeni vlast.




Novo na Liberalu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Čehoslovački vođa Dubček pokušao je reformirati socijalizam. To se Sovjetima nije svidjelo pa su im poslali 2.000 tenkova...

Na današnji dan: Sovjeti ugušili Praško proljeće u krvi - okupacija Čehoslovačke

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mogla je odbiti rad u veleposlanstvu, zaposliti se u privatnom sektoru i pisati na Facebooku što želi.

Ne, suspenzija rasističke diplomatkinje nema nikakve veze sa slobodom govora

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Seksualna orijentacija nije uvjetovana svjetonazorom niti je svjetonazor uvjetovan seksualnom orijentacijom. Zašto onda LGBT udruge promiču jednu ekstremističku ideologiju?

Zašto CroL-u smeta slobodno tržište?

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ova dva pitanja su ključna u otkrivanju liberala od ostalih. Gotovo nepogrešivo...

Tko je liberal, a tko nije? Postoji jedan vrlo jednostavan i brz način da to otkrijete...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Donedavno se o tome govorilo isključivo u libertarijanskim krugovima, a sada su tu ideju počeli širiti i političari s puno širim spektrom birača.

Bruto plaća na ruke - ideja koja nailazi na plodno tlo među hrvatskim političarima. Što vi mislite?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dvije trećine HDZ-ovaca se slaže s izjavom da su imigranti najveća prijetnja europskoj kulturi...

Diplomatske nevolje: Kolinda i Plenković će teško naći u HDZ-u kadrove koji nisu ksenofobni

Društvo

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Most je pokrenuo inicijativu koju su već ranije pokretale i druge političke stranke. Njena jedina svrha je ubiranje jeftinih poena na dezinformiranju građana.

Voda, vodoopskrba i prava - umjesto rasprave o pravom problemu, širi se strah od privatnika

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kako Trumpove carine utječu na poduzetnike najbolje pokazuje podatak da je mišljenje voditelja trgovine u SAD-u trenutno najpesimističnije u zadnjih 25 godina.

Amerikanci su svjesni da gube u trgovinskom ratu. Samo Trump još nije...

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Naslov koji polazi od pretpostavke da osoba ne može biti sekularist i vjernik u isto vrijeme, krajnje je pogrešan i manipulativan.

N1 televizija obmanjuje javnost: Sekularizam i ateizam nisu jedno te isto

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Analiza intervjua s kandidatom HSLS-a za predsjednika RH. Moram priznati da me u mnogim stvarima razočarao...

Kovač je po pitanju osobnih sloboda kao Dalija Orešković. Srećom, u ekonomiji je puno bolji

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Međunarodne korporacije imaju zaštitu LGBT prava u svome kodeksu, što je s tržišne strane posve razumljivo. To je razveselilo lijeve udruge koje posve nesvjesno slave kapitalizam.

Privatna korporacija kao posljednja linija obrane LGBT prava u Mađarskoj

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hrvatska ima najviši PDV na putnički prijevoz među zemljama članicama EU, a možda i u cijelom svijetu.

Većina zemalja EU ukinula PDV na putnički željeznički prijevoz, Hrvatska nije među njima

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: