Kulić obmanjuje javnost: Mit o deindustrijalizaciji Hrvatske

16.7.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Hrvatska je po udjelu radnika, zaposlenih u industrijskoj proizvodnji, na razini Njemačke i Austrije.
PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Kulić obmanjuje javnost: Mit o deindustrijalizaciji Hrvatske

Hrvatska je po udjelu radnika, zaposlenih u industrijskoj proizvodnji, na razini Njemačke i Austrije.
PIŠE Branimir Perković

Razbijanje popularnih mitova vezanih za ekonomiju u Hrvatskoj je nezahvalan posao. Koliko god puta objavili stvarne podatke koji razbijaju jedan mit, uvijek se nađe nekoliko "stručnjaka" koji u medijskom prostoru reafirmiraju stare zablude vezane za ekonomiju, a bez da ponude konkretne dokaze za svoje tvrdnje niti ih itko traži da ih dokažu. Teret dokaza nikada nije na onome tko iznosi ili utvrđuje već postojeći mit jer se ti mitovi smatraju kao nešto samorazumljivo i općepoznato što ne treba dokazivati, nego uvijek na onome tko propitkuje temelj za takve mitove o ekonomiji koji postoje u društvu, ali i u stručnoj javnosti, koja ih je uostalom i ustanovila te ih stalno iznova utvrđuje.

Popularne tvrdnje tih "stručnjaka", utvrđivane kroz nekoliko desetljeća, postaju nekakva narodna mudrost i vjerovanje koje ne treba dokazivati, a kada se propitkuje, onda to nailazi na društveni otpor kao propitkivanje kakve svetinje.

U toj tradiciji širenja mitova od strane raznih "stručnjaka" je gostujući u HRT-ovoj emisiji "Studio 4" dr. Slavko Kulić, ekonomski analitičar i dugogodišnji predsjednik Znanstvenog društva ekonomista Hrvatske, izjavio da je "netko htio da u Hrvatskoj nestane proizvodnja" te da se "uvozi svašta po svakakvim cijenama".

Takve izjave bi se mogle očekivati od ekonomski neobrazovane i neinformirane osobe, a ne od nekoga tko slovi za uglednog ekonomista jer se radi o lažnim i apsurdnim izjavama.

Pogledajmo istinitost izjave o "nestaloj proizvodnji", čime g. Kulić vjerojatno misli na famoznu deindustrijalizaciju Hrvatske te gubitak tradicionalnih industrijskih radnika. Kao i ostali mitovi, i taj se u javnom i stručnom prostoru stalno ponavlja bez da itko provjerava njegovu istinitosti. Dapače, na propitkivanje se reagira kao na svojevrsnu herezu.

No, pogledamo li podatke Svjetske banke o odjelima industrijskih radnika po državama, onda se mit o nestanku "proizvodnje" u Hrvatskoj sasvim urušava. Naime, udio industrijskih radnika u Hrvatskoj je gotovo isti kao u Austriji i Njemačkoj tj. udio radnika u industriji u Hrvatskoj je 26%, Austriji 25%, a Njemačkoj 27%. Odstupanja su minimalna. Znači, Hrvatska ima gotovo identičan udio industrijskih radnika kao i zemlje za koje bi većina ljudi rekla da su visoko industrijalizirane. To automatski ruši mit o "nestanku proizvodnje" jer je otprilike svaki četvrti radnik zaposlen u "proizvodnji", u rangu s industrijskim velesilama kao što je Njemačka.

Produktivnost industrije je druga stvar, ali zasigurno ne možemo govoriti o "deindustrijalizaciji". Zanimljivo je primijetiti da je Hrvatska danas po udjelu industrijskih radnika bliža Njemačkoj i Austriji nego 1991. i za vrijeme Jugoslavije, što bi značilo da je danas Hrvatska više industrijalizirana u odnosu na Njemačku nego što je bila u Jugoslaviji. Razlika u udjelu industrijskih radnika između Hrvatske i Njemačke 1991. je 6 postotnih poena (30% za Hrvatsku i 36% za Njemačku), a za pretpostaviti da je slična razlika bila i zadnjih godina Jugoslavije. 2018. je ta razlika pala tek na 1 postotni poen (26% i 27%).



Ono što čini razliku između industrijske proizvodnje u Hrvatskoj s jedne strane te Njemačke i Austrije s druge je produktivnost. Pogledamo li podatke o BDP-u po radnom satu, lako vidimo izvor dojma da Hrvatska "nema proizvodnju". U 2017. je Hrvatska ostvarila samo 64,2% BDP-a po radnom satu u odnosu na prosjek EU (EU28=100%), a Njemačka 127,4% i Austrija 117,2%. Podaci su zbirni za cijelu ekonomiju, ali podaci za industriju ne bi trebali biti puno bolji.

Možda bi trebalo to laički pojednostavniti. Uzmimo da imamo četiri radnika; jedan se zove Europejac (EU), drugi Hrvatko (HR), treći Švabo (GER) i četvrti Jodler (AUT). Ako im kažemo da sasjeći što više drva u nekom vremenu, onda Europejac (EU) uspije sasjeći 100 kg drva, Švabo (GER) 127,4 kg, Jodler (AUT) 117,2 kg a Hrvatko 64,2 kg. Naravno, ovo je ekstremno banaliziranje, ali služi za ilustriranje razlike u produktivnosti između rada u Hrvatskoj i rada u Njemačkoj/Austriji. Svaki rad, pa tako i industrijski, u Hrvatskoj manje "proizvede" nego u Njemačkoj i Austriji. Stoga nije problem što je Hrvatska "deindustrijalizirana", jer nije, nego što je prosječni radnik u Hrvatskoj puno manje produktivan nego u Njemačkoj i Austriji.

Karta prikazuje produktivnost po radnom satu u EU, a zemlje s višom produktivnosti su označene zelenijim bojama, a one s manjom crvenijim bojama. Od zemalja Nove Europe Hrvatska zaostaje za Češkom, Slovenijom, Slovačkom, Litvom i Estonijom. No to bi se moglo ubrzo promijeniti jer produktivnost u nekim zemljama raste puno brže nego u Hrvatskoj, posebno u Rumunjskoj i Poljskoj.



Razlozi slabije produktivnosti rada u Hrvatskoj su strukturalne prirode i teško je odrediti samo nekoliko uzroka. Ali svode se na slabiju tehnološku opremljenost, manji know-how, slabiju obrazovnu strukturu, lošiji management, slabiju konkurentnost, struktura industrije je manje dodane vrijednosti itd. Da bi Hrvatska počela dostizati Njemačku i ostatak EU, potrebno je napraviti korjenite promjene u pravosuđu, javnoj upravi, poreznom sustavu, privatizirati državne kompanije, profesionalizirati i smanjiti birokraciju, liberalizirati zakon o radu itd. Potrebno je napraviti puno toga, praktički sve suprotno od onoga što se do sada radilo i što je dovelo do relativnog nazadovanja Hrvatske.

Možda je najbitnije razbiti urbane ekonomske mitove koje perpetuiraju kadrovi ostali još iz razdoblja Jugoslavije. Uostalom, što može ekonomist školovan na socijalističkoj ekonomiji i koji je većinu svoje karijere podučavao socijalističku ekonomiju, koja je propala u Jugoslaviji kao i svuda u svijetu, ponuditi današnjoj Hrvatskoj osim neutemeljenih mitova, laži i obmana?



Novo na Liberalu

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ova dva pitanja su ključna u otkrivanju liberala od ostalih. Gotovo nepogrešivo...

Tko je liberal, a tko nije? Postoji jedan vrlo jednostavan i brz način da to otkrijete...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Donedavno se o tome govorilo isključivo u libertarijanskim krugovima, a sada su tu ideju počeli širiti i političari s puno širim spektrom birača.

Bruto plaća na ruke - ideja koja nailazi na plodno tlo među hrvatskim političarima. Što vi mislite?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dvije trećine HDZ-ovaca se slaže s izjavom da su imigranti najveća prijetnja europskoj kulturi...

Diplomatske nevolje: Kolinda i Plenković će teško naći u HDZ-u kadrove koji nisu ksenofobni

Društvo

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Most je pokrenuo inicijativu koju su već ranije pokretale i druge političke stranke. Njena jedina svrha je ubiranje jeftinih poena na dezinformiranju građana.

Voda, vodoopskrba i prava - umjesto rasprave o pravom problemu, širi se strah od privatnika

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kako Trumpove carine utječu na poduzetnike najbolje pokazuje podatak da je mišljenje voditelja trgovine u SAD-u trenutno najpesimističnije u zadnjih 25 godina.

Amerikanci su svjesni da gube u trgovinskom ratu. Samo Trump još nije...

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Naslov koji polazi od pretpostavke da osoba ne može biti sekularist i vjernik u isto vrijeme, krajnje je pogrešan i manipulativan.

N1 televizija obmanjuje javnost: Sekularizam i ateizam nisu jedno te isto

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Analiza intervjua s kandidatom HSLS-a za predsjednika RH. Moram priznati da me u mnogim stvarima razočarao...

Kovač je po pitanju osobnih sloboda kao Dalija Orešković. Srećom, u ekonomiji je puno bolji

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Međunarodne korporacije imaju zaštitu LGBT prava u svome kodeksu, što je s tržišne strane posve razumljivo. To je razveselilo lijeve udruge koje posve nesvjesno slave kapitalizam.

Privatna korporacija kao posljednja linija obrane LGBT prava u Mađarskoj

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hrvatska ima najviši PDV na putnički prijevoz među zemljama članicama EU, a možda i u cijelom svijetu.

Većina zemalja EU ukinula PDV na putnički željeznički prijevoz, Hrvatska nije među njima

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Porezna uprava je u 'ofenzivi' na ugostiteljske objekte na moru kaznila skoro dvije trećine ugostiteljskih objekata u koje je ušla. Što nam to govori o zakonima i porezima?

Jesu li lopovi ugostitelji ili je lopovska država?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Pročitajte što će prvo napraviti ako osvoji vlast, što misli o sadašnjoj Vladi, hoće li pomilovati osuđenike koji trunu u zatvoru zbog marihuane...

Intervju s Dejanom Kovačem, kandidatom koji će predstavljati liberalnu Hrvatsku na ovim izborima

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Otkud tolika strastvena želja za porezima koji će 'opaliti po džepu' druge ljude, one s kojima ne dijelimo neku karakteristiku?

Neka susjedu crknu dvije!

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: