Vezani članci:
Razbijanje mita: Protekcionizam vodi u prosperitet
Trump pozvao da članice G7 budu zona slobodne trgovine
Amerikanci su svjesni da gube u trgovinskom ratu. Samo Trump još nije...
Sada bi valjda svima trebalo biti jasno da Trump nije prijatelj slobodnog tržišta
Hrvatska nije deindustrijalizirana. Našoj industriji bi išlo puno bolje da je država ne ʼštitiʼ
Zašto, pobogu, nekim ljudima smeta trgovinski sporazum o slobodnom izvozu?
Hrvatska će izvoziti mlijeko u Kinu, a ne proizvodi ga dovoljno ni za nas. Kako to?
Hrvatska bi trebala ponuditi Kinezima više od ribe i mlijeka
5 razloga zašto nam treba uvoz
Profitira li SAD na izvozu plina u Europsku uniju?
Zašto je, unatoč svemu, bitno zadržati trgovinu s Kinom
Povijesni razvoj (proto)globalizacije, 1. dio
Globalna trgovina pod udarom nepredviđenih šokova, zasad pokazuje otpornost
Zabrana rada nedjeljom nije pitanje epidemiologije ni ekonomije nego ljudskih prava
Laku noć, Hrvatska!
Skraćeno radno vrijeme trgovina povećava rizik od širenja zaraze koronavirusom
Nakon zabrane rada nedjeljom 80 radnika u najvećem podgoričkom trgovačkom centru već dobilo otkaz
Predsjednik Uprave Emmezete otkriva kako je tržište utjecalo na plaće blagajnica i kako će utjecati zabrana rada nedjeljom
Kovač nastavlja nizati gluposti: Ekonomski suverenizam, trgovina i iseljavanje
Kovačeva usporedba četničkih tenkova sa stranom robom na policama je glupa, opasna i duboko pogrešna
Objašnjeno: Zašto su neki hrvatski proizvodi jeftiniji u inozemstvu nego u Hrvatskoj?
Trump bi o međunarodnoj trgovini mogao učiti od Marxa
ʼNe volite komunizam, ali vam je kineski kapital dobrodošao. Kako to?ʼ
Kina smanjuje uvozne carine za skoro 30 posto
Istina o neradnoj nedjelji u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj
Udruga za zaštitu potrošača traži od države da zabrani popuste
Duga ekonomska kriza hrvatskom gospodarstvu poslužila da se preorijentira na izvoz
Hrvatska je talac mentaliteta nulte sume
Kome smetaju poduzetni Romi?
Drugo afričko oslobođenje: Crni kontinent na pragu velikog pakta o slobodnoj trgovini
Novo na Liberalu:
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica Ljubičić
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'
Tko su zapadni palestinofili? Možemo ih svrstati u tri skupine, ovo su njihove karakteristike
Izrael sada treba stati na loptu i odustati od kopnene ofenzive, ali to neće učiniti zbog jednog čovjeka
Kako je došlo do simpatija dijela zapadne ljevice prema islamističkim teroristima?
Bombardiranje bolnice u Gazi - primjer medijskih manipulacija i propagande
Europska unija mora hitno mijenjati imigrantsku politiku
Orwell o intelektualcima i novinarima, kao da je danas: 'Oni koji bi trebali čuvati slobodu, najviše je preziru'
Kako je feminizam spao na ovo?
Kako su mediji sasvim nenamjerno pomogli ekspanziji hrvatskog turizma
John Stuart Mill je 1869. predlagao 'slobodno tržište' među spolovima

Usprkos trgovinskom ratu slobodna trgovina se nastavlja širiti


Piše: Branimir Perković
27.10.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Usprkos trgovinskom ratu slobodna trgovina se nastavlja širiti

Usprkos trgovinskom ratu slobodna trgovina se nastavlja širiti


Piše: Branimir Perković
27.10.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Iako još uvijek traje trgovinski rat između SAD-a i Kine i po svemu sudeći će trajati još dugo, postoje i pozitivni primjeri širenja slobodne trgovine u svijetu. Novi glavni zagovornik slobodne trgovine u 21. stoljeću je postala EU koja je intenzivirala napore prema dogovaranju slobodnijih trgovinskih uvjeta između država članica EU i ostalih država svijeta. No, unatoč trenutnom trgovinskom ratu izgleda da i SAD i Kina žele slobodniju trgovinu s ostalim državama jer su i oni intenzivirali potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovini.

Iako je još prije 21. stoljeća EU imala nekakav oblik slobodnotrgovinskog sporazuma s cijelim nizom zemalja (Švicarska, Norveška, Island, Izrael, Jordan, Meksiko, Maroko, Južnoafrička Republika, Tunis, Turska), zadnjih 19 godina je trend širenja slobodne trgovine dodatno ubrzan.

U razdoblju 2000.-2005. trgovinski sporazumi su potpisani i ratificirani s Alžirom, Čileom, Egiptom, Libanonom i Sjevernom Makedonijom. U razdoblju 2005.-2010. trgovinski sporazumi su potpisani i ratificirani s Albanijom, BIH, Crnom Gorom i Srbijom. U razdoblju od 2010. do danas su još potpisani ugovori o slobodnoj trgovini s Južnom Korejom, Gruzijom, Japanom, Kosovom, Moldavijom i Ukrajinom. Svi navedeni sporazumi o slobodnoj trgovini su i ratificirani te su trenutno na snazi.

Potpisani i čekaju ratifikaciju su sporazumi s Kanadom, većinom država istočne i južne Afrike, Karipskim državama i državama Srednje Amerike kao i nekoliko država Južne Amerike (Paragvaj, Ekvador i Kolumbija). U tu skupinu spadaju i Singapur te Vijetnam. Završeni su i pregovori s mnogim državama zapadne Afrike, istočne Afrike i "Mercosur", trgovinskim blokom koji čine Brazil, Argentina, Urugvaj i Paragvaj. Prošle godine su započeti pregovori s Australijom i Novim Zelandom.



Ni SAD u 21. stoljeću nije spavao pa se zona trgovinskih sporazuma SAD-a s drugim državama neprekidno proteže od Kanade do Čilea, a slične sporazume SAD ima s Australijom, Južnom Korejom, Singapurom i Izraelom. Kina nije ništa manje ambiciozna pa ima sporazum o slobodnoj trgovini s ASEAN državama, udruženja kojeg sačinjavaju sve države jugoistočne Azije, Australijom, Japanom, Južnom Korejom, Novim Zelandom, Pakistanom, Švicarskom, Islandom, Gruzijom, Čileom, Peruom i nekoliko država Srednje Amerike. Trenutno traju pregovori s Izraelom i Norveškom.

Utrka za što slobodnijom međunarodnom trgovinom je počela početkom 21. stoljeća, a EU ne zaostaje za SAD-om i Kinom, dapače može se tvrditi da predvodi.

Treba biti svjestan da sporazumi o slobodnoj trgovini nikada nisu sporazumi o potpuno slobodnoj trgovini. Za takav oblik potpuno slobodne trgovine je potrebna bescarinska unija kao što je EU. Sporazumi smanjuju trgovinske barijere na minimum, ali ih ne ukidaju. EU čak i prema starom trgovinskim partnerima primjenjuje carine. Istina, one su minimalne i izgledaju gotovo simbolično u odnosu na "prave" carine kojima države štite domaću proizvodnju, ali postoje. Većina trgovinskih sporazuma ne ukida carinske barijere sasvim, ali ih minimalizira, no to isto potiče trgovinu između dvije zemlje.

Proces usuglašavanja novih trgovinskih uvjeta je dugoročan i kompliciran proces, u kojem svaka strana pokušava izvući najpovoljnije uvjete za svoje gospodarstvo. To je apsurdno, zbog toga što bi najbolji uvjeti za sve bili da nema nikakvih carina, ali problem čine razne necarinske barijere kao što su subvencije, kvote, otežavanje carinskog postupka, inspekcije, razni pravilnici i regulacije.

Teško je tvrditi da je trgovina poljoprivrednim proizvodima između dvije države sasvim slobodna ako u jednoj postoje velike subvencije, a u drugoj ne. Iako će druga država profitirati jer će prva praktički subvencionirati i time snižavati cijenu koju građani druge moraju platiti za neki proizvod, što im podiže realni dohodak, razne interesne skupine iz države bez subvencija će se usprotiviti takvoj praksi. Premda će stanovništvo u cjelini i neke industrije imati koristi od toga, industrija pogođena subvencijama će odjednom postati nekonkurentna na domaćem tržištu baš kao što je i na inozemnom, a to neće biti rezultat njene neefikasnosti nego subvencija koje omogućavaju proizvođačima iz prve države da imaju dampinške cijene.

To narušava tržišnu utakmicu u zemlji bez subvencija jer dovodi do odumiranja industrija koje su sasvim održive s aspekta slobodnotržišne efikasnosti, a uništavaju ih netržišne politike države sa subvencijama.

Zbog sličnih netržišnih mjera, koje postoje u svakoj državi zavisno o intenzitetu, pregovori o slobodnijoj trgovini se vode jako oprezno. I jedna i druga strana su svjesne da suprotni tabor koristi brojne necarinske trgovinske barijere pa se cijeli proces odigrava s velikom dozom nepovjerenja i paranoje.

Osim primjera subvencija često se koriste pravilnici i regulacije. Za primjer, razni zdravstveni pravilnici EU nisu isključivo pitanje javnog zdravlja nego i način uspostavljanja necarinske trgovinske zaštite vlastitih proizvođača.

Kina ipak ima više prosječne carine od SAD-a i EU, što je i bio jedan od argumenata za početak trgovinskog rada od strane SAD-a. No ono što je zaista glavni kamen spoticanja su necarinske barijere, koje koriste sve tri strane, ali ipak najviše Kina kroz megakorporacije u državnom vlasništvu, subvencije, prisilni transfer tehnologija i čestu industrijsku špijunažu.

U svim trgovinskim pregovorima vrlo bitan je i pravni okvir uključenih država. Ako je zaštita intelektualnog vlasništva jako visoka u jednoj, a niska u drugoj, onda će kompanije iz druge imati prednost zbog toga što će im biti potrebni puno manji izdaci na R&D jer će ga jednostavno krasti iz kompanija iz prve države. Korumpiranost pravosuđa, dužina pravnih procedura, poštivanje ugovora i zaštita vlasničkih prava su dodatan segment koji otežavaju pregovore oko slobodne trgovine.

Iluzija je vjerovati da će svjetska trgovina s ovim sporazumima postati slobodna. Uvijek će postojati načini na koje će se narušavati pošteni trgovinski odnosi između dvije strane, a interesne skupine će uvijek pokušavati iskoristiti državne institucije da zaštite svoju poziciju. Kao što nikada neće postojati sasvim slobodno tržište, tako neće postojati ni sasvim slobodna trgovina. I jedno i drugo su nedostižni ideali za koje znamo da su utopija.

Zagovornici slobodnog tržišta nikada nisu ni tvrdili drugačije. Ali to ne znači da kretanje prema tim idealima nije korisno. Dapače, i slobodnija trgovina i slobodnije tržište su povezani s većim bogatstvom, koje je povezano s dužim životnim vijekom, boljim zdravstvenim pokazateljima, manje siromaštva, boljim obrazovanjem, općenito višim prosperitetom, a pozitivno korelira i s anketnim životnim zadovoljstvom. Slobodno tržište i slobodna trgovina nisu jedini preduvjeti blagostanja, ali jesu nužni.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.