Uzgajanje konoplje u Hrvatskoj je vrlo ograničeno nizom besmislenih propisa koji onemogućavaju proizvodnju i trgovinu. Ali nešto se ipak mijenja u pozitivnom smislu.

Novim zakonskim rješenjem koje je Ministarstvo zdravstva pustilo u javnu raspravu omogućit će se upotreba čitave biljke u proizvodnji, a ne samo sjemenki i cvijeta kao što je dosad bio slučaj, objavio je Novi list.

U istom se prijedlogu otvara i zakonska mogućnost sadnje konoplje za medicinske svrhe u Hrvatskoj, ali samo pravnim osobama koje za to dobiju ovlaštenje Agencije za lijekove i medicinske proizvode. Drugim riječima, pojedinci koji bi htjeli saditi konoplju za vlastito liječenje, i dalje će biti u prekršaju ako to čine, i podlijegat će kaznenim sankcijama.

Zakonskim izmjenama industrijska konoplja koja sadrži maksimalni udio THC-a od 0,2 posto moći će se koristititI u građevinskoj, tekstilnoj i kozmetičkoj industriji te autoindustriji i industriji papira, a od nje će se moći proizvoditi i gorivo iz biomase. Ovime su, ističe se u obrazloženju Ministarstva zdravstva, domaći poljoprivrednici po pitanju iskoristivosti industrijske konoplje u cijelosti stavljeni u ravnopravan položaj s proizvođačima u ostatku Europske unije.

Proizvođači su iznimno zadovoljni ovom novošću. Jedan od najvećih uzgajivača industrijske konoplje u Hrvatskoj, Josip Plavec, pozdravlja odluku da se konačno, nakon što proizvođači to traže već punih šest godina, omogući da u potpunosti iskoriste ono što na svojim poljima proizvedu. Kako su godinama bili prisiljeni bacati veći dio uroda, jer ga prema postojećem zakonu nisu smjeli dalje prerađivati, proizvođači su prepolovili proizvodnju. U Hrvatskoj je ove godine zasađeno oko tisuću hektara industrijske konoplje, a 2016. godine, za usporedbu, bilo je zasađeno 2.500 hektara.

– Očekujem da će brojke narednih godina biti puno veće. Dosadašnja je politika bila smiješna, morali smo bacati stabljike gdje ionako nema THC-a. Poznato je da se industrijska konoplja kroz povijest prvo sadila u svrhu prehrane, za izradu tkanine i koristila kao građevni materijal. Od nje se može napraviti od 20.000 do 50.000 razlilčitih proizvoda, a mi smo smjeli koristiti samo sjeme i cvijet za čaj – ilustrira Plavec. Puno je investitora proteklih godina, kaže, bilo zainteresirano za poslovnu suradnju, ali su u međuvremenu odustali. Tvrtka iz Nizozemske tako je otišla u Rumunjsku, gdje su im ponudili druge uvjete.

Pročitajte cijeli članak...