Slobodno tržište nije savršeno niti apsolutno pravedno, ali kakva je alternativa?

16.3.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Više od istog autora
Freedom House: Hrvatska dijeli 52. mjesto s SAD-om i Belizeom
Indeks demokracije: Hrvatska dijeli 54. mjesto s Ganom, pretposljednja u EU
Novo istraživanje: Klimatske promjene nisu toliko opasne kao što se mislilo
Sloboda Jugoslavenima!
Plenković prihvaća ideje Liberala: Ovo je najbolji put do prijateljstva sa susjedima
Ukida se pečat, pojeftinjuju troškovi, a od jeseni tvrtke će se osnivati online i bez javnog bilježnika!
Hrvatski sud potvrdio: Govor mržnje je sloboda govora
Kurzu prekipjelo: ʼNe treba nam EU regulirati kako da pržimo šnicleʼ
Prostitucija je posao kao i svaki drugi, ali ima jedan problem
Kako smo uspjeli, objavivši znanstvena istraživanja i činjenice, razljutiti ljude u Saboru i Vladi
Hrvatska će izvoziti mlijeko u Kinu, a ne proizvodi ga dovoljno ni za nas. Kako to?
Pernarova politika u praksi: 10 najgorih inflacija u povijesti
Grmoja, svaka čast! Most je najdosljedniji po pitanju slobode govora.
Novosti opet 'u ništa': Evo što im je odgovorio direktor Zaklade Micro:bit
ʼAli, ali, ali...Što će biti s uhljebima?ʼ
[VIDEO] Mugabe je još 1976. najavio politiku kojom će kasnije uništiti svoju zemlju
Dobra vijest: Od 2019. tvrtke će se osnivati online, bit će registrirane za 3 dana!
Čovječanstvo ima bogatu povijest opiranja novim tehnologijama. Jesmo li išta naučili?
Dobar razlog zašto bi i nepušači trebali biti za legalizaciju marihuane
Kako je industrijski div pretvoren u siromaha ovisnog o državnoj pomoći

Slobodno tržište nije savršeno niti apsolutno pravedno, ali kakva je alternativa?


PIŠE Mario Nakić

Nerijetko se suočavam s kritikama da je Liberal "previše pro-tržišno radikalan" i da "nekritički idealiziramo tržište koje nije ni savršeno niti pravedno". Već mi je postalo naporno da svakome ponaosob odgovaram pa sam odlučio sažeti svoje razmišljanje na tu temu u obliku članka.

Prvo moram naglasiti da nikada nisam rekao niti napisao (ni ja niti bilo tko drugi na ovim stranicama) da je tržište savršeno ili apsolutno pravedno. Nikada! Da smo to tvrdili, to bi bila velika naša pogreška i laž. Naravno da tržište nije savršeno, zapravo možemo mu svakodnevno na primjerima iz života naći hrpu zamjerki, i osobnih i generalnih. Tržište čine ljudi, to smo mi svi, koji biramo na osnovi vlastitih želja i interesa koji ćemo proizvod kupiti, u kojoj trgovini, gdje ćemo se zaposliti, koliko ćemo raditi i biti produktivni itd. Dakle, tržište je jednostavno rečeno - društvo koje čine najrazličitije individue. Zato je nepredvidivo, zato je teško i nezahvalno čak i najboljim ekonomistima kad trebaju prognozirati gospodarsko kretanje u budućnosti.

Slobodno tržište ne može biti ni sinonim za pravdu. Kritičari najčešće vole argument nejednakosti prilika u slobodnotržišnoj ekonomiji, koji je sasvim legitiman iako je zahvaljujući pojedinim autorima poput Thomasa Pikettyja i neukim novinarima daleko preuveličan. Kažu, što je s onima koji se rode siromašni? Imaju li oni jednak pristup kvalitetnoj edukaciji, zdravstvu, iste prilike kao oni koji se rode u bogatijoj obitelji? Nemaju. I ja se slažem, to je skroz nepravedno. Već ako je netko rođen u Ruandi ili Zimbabveu nema ni približno jednake šanse kao netko rođen u Hrvatskoj, a da ne pričam o Švicarskoj ili Singapuru.

Međutim, to pitanje je imalo daleko više smisla prije 50 godina nego danas, budući da svjedočimo ubrzanom procesu globalizacije koja dovodi i do brzog mijenjanja vlasništva nad kapitalom. Najveći bogataši ne drže svoje bogatstvo spremljeno u nekom kovčegu ili na bankovnom računu, već je ono uglavnom u dionicama, dakle to je bogatstvo koje koristi daleko širem krugu ljudi (onima koji su zaposleni, onima koji kupuju njihove proizvode itd.). Kako se mijenjaju vrijednosti kompanija na tržištu, tako se mijenja i bogatstvo. Dionice često mijenjaju vlasnike, tako i bogatstvo kola. To je dovelo do toga da je danas lakše nego ikada u povijesti vrlo brzo ostati bez velikog bogatstva, ali je lakše i steći veliko bogatstvo. Na primjer, među 1.000 najbogatijih Britanaca više od 75% je onih koji su postali bogati tek u ovom stoljeću, a jednaki postotak je onih koji su u ovom stoljeću ispali s te liste.

Vidite, nije sve u rođenju! Potrebne su zapravo velike vještine da se naslijeđeno bogatstvo zadrži, a kamoli uveća i većina bogatih klinaca ne ostane bogato do kraja života. Time padaju u vodu Pikettyjeve teze o bogatstvu koje stoji i koje se čuva dok "sve veći dio svijeta gladuje". Zapravo, činjenice govore baš suprotno. Svjetsko bogatstvo se povećava, raste udio srednjeg sloja i bogataša, a smanjuje se udio siromašnih. To su izravni rezultati povećanja ekonomskih sloboda, odnosno liberalizacije tržišta u Aziji i drugim slabije razvijenim dijelovima svijeta u ovom stoljeću. Slobodno tržište rješava problem siromaštva i nejednakosti prilika vlastitim mehanizmima.

Vrlo je bitno znati da slobodno tržište, samo po sebi, ne može funkcionirati bez pravne države. Pritom mislim na pravnu državu oslobođenu od korupcije. To u praksi znači državu koja ima čvrste i nepotkupljive institucije koje će u minimalnom roku riješiti sporove između građana, i to na način da prema svakoj osobi pristupaju jednako. U praksi, ako dogovorite neki posao s jednom drugom osobom, dogovorite koji su zadaci, obveze i prava vas i te osobe u tom poslu, potpišete ugovor i onda, ako ga jedna strana prekrši treba postojati nezavisni sud koji će u što kraćem roku što pravednije utvrditi da onaj tko je prekršio ugovor mora isplatiti pravednu odštetu oštećeniku. To je pravna država. Bez nje bi slobodno tržište bilo džungla u kojoj bi vladali lopovi i mafijaši.

Kritičari će reći: OK, ali to i dalje nije dovoljno. Još uvijek je gotovo nemoguće da će neko afričko dijete, rođeno u siromaštvu, za života postati bogato bez obzira koliko se čovjek trudio. Mogu se složiti i s tom konstatacijom. Ali, onda ću postaviti protupitanje: što učiniti? Ako nije rješenje u slobodnom tržištu i prirodnoj preraspodjeli bogatstva po tržišnim zakonima, koja je alternativa?

Jedina alternativa tržištu je državna intervencija. Nema treće varijante. Što država može učiniti? Država može zaplijeniti ili nekim perfidnim zakonima jednostavno progresivno oporezivati one s većom imovinom i dijeliti onima koji imaju manje. To je ideja socijalista i socijaldemokrata, oni vjeruju u tu "pravednu državu" koja bi ispravila "nepravde slobodnog tržišta". Ali to je iluzija.

Iako kritičari Liberala nerijetko kažu da smo utopisti zbog prevelikog povjerenja u slobodno tržište, zapravo su utopisti oni koji imaju toliko povjerenje u pravednu i savršenu državu. Na čelu države su političari. Bilo da je riječ o nekom diktatoru ili o demokratski izabranoj vlasti, to su uvijek ljudi koji bi trebali, po željama ljevičara, preraspoređivati tuđe bogatstvo i činiti nas "ekonomski jednakijima". Ali ti ljudi ne mogu biti savršeni! Čak i da imaju dobre namjere, a većinom nemaju, opet ne mogu pravedno odrediti kome se treba oduzeti i koliko te kome se treba dati i koliko. Znate li vi nekog čovjeka koji bi to znao pravedno preraspoređivati? Ja ne znam niti jednoga.

U stvarnosti, ljudi su premreženi međusobno, jedni drugima duguju usluge. To je sve sasvim normalno dok svatko od nas barata vlastitom imovinom. Ali kod onih koji odlučuju o tuđoj imovini, stvari postaju pokvarene. I tako nastaje korupcija. Ne zato što su ljudi po prirodi korumpirani, već zato što smo im dali mogućnost da budu. Nepovjerenje u slobodno tržište rađa korupciju jer ljudi koji vjeruju u prisilnu i državnu preraspodjelu imovine radi ekonomskog izjednačavanja stanovništva sami daju moć svojim političarima i priliku za korupciju. Hoće li oni iskoristiti tu priliku ili ne, ovisi o više čimbenika, ali ja sam skeptičan čim dobiju tu priliku - jer smatram da je moglo i bez toga.

Vjerujem da ćemo se svi manje-više složiti oko jednoga: ni država ni slobodno tržište nisu 100% savršeni niti pravedni. Bitno je pitanje: što je onda efikasnije i pravednije - država ili tržište?



Odgovor na to pitanje je vrlo lako dati. Uzmimo neku zemlju u kojoj država vodi glavnu riječ u gospodarstvu i gdje država diktira baš sve proizvodne i trgovačke procese. Trenutno je možda najbolji primjer takve zemlje Kuba. I uzmimo neku zemlju gdje funkcionira pravna država koja maksimalno poštuje privatno vlasništvo i gdje se ekonomski procesi odvijaju uglavnom po tržišnim zakonima, na primjer Švicarska ili Singapur. Što mislite, tko će imati veće mogućnosti da se tijekom života obogati: onaj tko se rodi siromašan na Kubi ili onaj tko se rodi siromašan u Švicarskoj?

Naravno, pitanje je retoričko jer na listi najbogatijih Švicarska je zemlja s najviše milijunaša na 100.000 stanovnika, a u Kubi možeš postati bogat samo ako doguraš do vrlo visokog partijskog funkcionera ili ako postaneš veliki kriminalac, ali opet u sprezi s vlašću. Na pošten način nikako. Postoji i treća mogućnost, a to je da riskiraš život i pobjegneš u SAD.

Poanta je jasna. Slobodno tržište nije savršeno niti apsolutno pravedno, ali je u kombinaciji s pravnom državom daleko najefikasniji i najpravedniji ekonomski sustav dosad otkriven. To nije pitanje ideologije, svjetonazora niti nekog vjerovanja, to je jednostavno pitanje razumijevanja osnova ekonomije i povijesti. Oni koji odbijaju prihvatiti ovu činjenicu, unatoč svim dokazima iz povijesti i danas, vođeni su slijepom ideologijom ili zatrovani nekim teorijama zavjera koje smišljaju demagozi. Da je državna intervencija ikada bolja, pravednija i efikasnija od slobodnog tržišta, onda bi društva bez tržišnih sloboda bila bogatija i s većim prilikama od onih gdje su ekonomske slobode veće. Mislim da jednostavnije ne može biti.

VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
ŠKOLA
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

U nekim ekstremno lijevim krugovima ponavlja se citat iz Misesove knjige po kojemu ispada da je Mises hvalio i slavio fašizam. Je li to točno?

Ovako je Mises pisao o fašizmu 1927.

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Milorad Pupovac ponekad zna ovako izaći iz skrovišta ugroženog manjinca i pokazati svoje pravo bahato lice.

Pupovac odbrusio novinaru na pitanje zašto štiti Plenkovića: ʼNije vaš posao da ispravljate meneʼ

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kvote na uvoz radnika primjer su loše, prekomjerne i iznimno štetne regulacije zbog koje bi mogla propasti cijela turistička sezona.

4 razloga zašto Vlada treba odmah ukinuti kvote na uvoz radnika

Ekonomija

PIŠE: LIBERAL.HR

Najbogatiji ljudi svijeta teško da mogu imati bolji mobitel od vas, a riječ je možda o najvažnijem uređaju za većinu ljudi danas.

Bakić objasnio kako tehnologija smanjuje ekonomsku nejednakost

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Skandalozno je da ravnatelj u državnoj školi ne zna ni Ustav države koja ga je zaposlila.

Hrvatska nije katolička nego sekularna država

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ovo će ražalostiti mnoge, ali naša civilizacija NEĆE biti uništena još jako dugo.

Smrtnost od ekstremnih klimatskih uvjeta na povijesno najnižoj razini

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Na ovoj stranici jučer navečer nenamjerno smo objavili pogrešnu informaciju i tako moguće doveli čitatelje u zabludu. Ispričavamo se.

Isprika čitateljima zbog dezinformacije

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Bio je to uvjet francuskog predsjednika Macrona da njegova stranka stupi u tu grupaciju.

Europska liberalna grupacija promijenila svoje ime; evo zašto...

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Homoseksualnost je i dalje kazneno djelo u više od 40 afričkih država. Bocvana je još jednom dokazala da želi biti predvodnik u razvoju.

Bocvana dekriminalizirala homoseksualnost: ʼDruštvene norme nisu iznad prava na privatnostʼ

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Postoji nešto što država po tom pitanju može učiniti. Mogla bi, recimo, proglasiti nultu stopu tolerancije za nasilje.

Mržnja prema Srbima je skroz besmislena i štetna za Hrvatsku

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Situacija na tržištu se mijenja u korist fizičkog rada. Neki i u tome vide problem i nepravdu...

Čistačice na moru zarađuju više od mnogih ʼintelektualnihʼ radnika - po nekima, to je problem...

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mediji su od nje napravili heroinu. Razlog? Zabranila je održavanje nogometnog turnira u svome gradu.

Ne, reakcija gradonačelnice Supetra nije za pohvalu, ali je, nažalost, za Hrvatsku sasvim normalna

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: