Smrtnost od raka u Hrvatskoj i svijetu i zašto sve više ljudi obolijeva

24.10.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Smrtnost od raka u Hrvatskoj i svijetu i zašto sve više ljudi obolijeva


PIŠE Mario Nakić

Često možemo čuti kako se posljednjih desetljeća povećava učestalost obolijevanja od zloćudnih tumora. Na globalnoj razini, ako analiziramo podatke prikupljene na stranici OurWorldInData, možemo reći da je takav zaključak djelomično točan, ali površan.

Istina je da se broj smrti od raka na godišnjoj razini povećao u odnosu na 1970. preko 50 posto. Rak je uzrok svake šeste smrti, što ga čini drugim najčešćim uzrokom nakon kardiovaskularnih bolesti. U isto vrijeme povećan je broj oboljelih od neke vrste zloćudnog tumora te broj smrti s istim uzrokom. Kako onda nisu u pravu oni koji tvrde da je povećana učestalost oboljenja?

Jednostavno, treba uzeti i druge faktore bitne za donošenje takvog zaključka. Prvo, ukupna svjetska populacija. Prije 50 godina u svijetu je živjelo 3,7 milijardi ljudi, a danas živi 7,6 milijardi, to je povećanje populacije za preko 100 posto. Znači da se populacija povećava brže od smrtnosti od raka, tako da se udio smrtno oboljelih od raka u ukupnom stanovništvu ne povećava nego smanjuje.

I drugi je razlog starenje. Što je čovjek stariji, veća je vjerojatnost da će oboljeti od tumora. Prije 50 godina prosječni životni vijek bio je 15-ak godina kraći nego danas. To znači automatski da je i prosječni stanovnik danas stariji, pogotovo u visokorazvijenim društvima (npr. Singapur, gdje je tijekom 70 godina životni vijek produljen za 25 godina).



Na gornjoj slici vidimo da se stopa smrtnosti od raka na svjetskoj razini (broj smrti na 100.000 stanovnika, standardizirano prema starosti stanovništva) smanjuje od početka 1990-ih. Kod nekih tipova karcinoma ostala je ista, ali niti kod jednog nema "enormnog povećanja". Ova činjenica pobija tvrdnje o tome kako "moderni život, tehnologije, GMO...uzrokuju sve češća oboljenja od malignih bolesti".

Stopa smrtnosti od raka u odnosu na ukupno stanovništvo doživjela je svoj vrhunac 1970-ih i 1980-ih godina te je zadnjih 20-ak godina u sigurnom padu što možemo zahvaliti prvenstveno napretku znanosti i biotehnologije, boljem životnom standardu i dostupnosti zdravstvene zaštite. Ovo je stopa smrtnosti od raka u SAD-u tijekom posljenjih 90 godina:



Dakle, što se više razvijamo i što dulje živimo, bit će više oboljelih od tumora. To, međutim, ne znači automatski i veću učestalost budući da se u isto vrijeme povećava i broj stanovnika. Učestalost oboljenja od raka veća je u razvijenim zemljama baš iz razloga duljeg životnog vijeka prosječnog stanovništva. Tako je učestalost oboljenja najveća u Novom Zelandu, Australiji i SAD-u. Hrvatska je malo iznad prosjeka.

Ono što je bitnije, to je izlječivost od raka. Znanost se bori već stotinu godina s raznim oblicima zloćudnih tumora tražeći uzroke njihovog nastanka i kako ih spriječiti ili izliječiti i u tome je sve uspješnija. Neki oblici tumora, poput raka prostate ili dojke, u Americi su gotovo 100% izlječivi. Rak pluća, međutim, još uvijek ima nisku stopu izlječivosti kako u nerazvijenim, tako i u razvijenim zemljama.

Visoko razvijena društva postigla su ogroman napredak u efikasnosti liječenja od raka. SAD danas ima udio izliječenih među svim oboljelima 67%, što je povećanje za preko 50% u odnosu na 1970. godinu. Zato su visoko razvijene zemlje, unatoč većem riziku od oboljenja, među onima s nižom stopom smrtnosti. Najveću stopu izlječenja od raka imaju Japan, SAD, Singapur, Novi Zeland, Austrija i Australija.

Ono što je posebno zabrinjavajuće za nas u Hrvatskoj nije toliko učestalost obolijevanja od raka koja nije među najvišima u svijetu nego slabija stopa izlječivosti pa smo po stopi smrtnosti od raka s 344 osobe godišnje na 100.000 stanovnika pri samom svjetskom vrhu! U cijeloj Europi od nas je gora samo Mađarska. Na globalnoj razini Hrvatska je na ovoj crnoj rang listi na visokom 7. mjestu. U cijeloj Africi od nas je gori samo Zimbabve, u Aziji to su Mongolija i Sjeverna Koreja, a u Južnoj Americi Urugvaj.

Ovo je jedan od iznimno bitnih aspekata koje moramo uzeti u obzir kada pričamo o kvaliteti zdravstvenog sustava i dostupnosti zdravstvene zaštite. Hrvatska očito na tom području ima veliki problem.

Budućnost ipak nije tako siva, barem za svijet (za Hrvatsku nisam siguran). Znanost će sigurno nastaviti napredovati u proučavanju malignih bolesti. Još uvijek znanost nije složna po pitanju što najviše utječe oboljelost od raka - jesu li to genetske predispozicije, utjecaj okoliša, loše osobne navike...Jedno nedavno istraživanje, objavljeno u znanstvenom časopisu Science, došlo je do zaključka da je samo jedna trećina karcinoma mogla biti uzrokovana genetskim predispozicijama ili lošim životnim navikama, a većina je ipak dobila rak kao rezultat "loše sreće" - mutacija koje se događaju cijelo vrijeme i mogu napasti bilo koga bilo kad. Što je osoba u dubljoj starosti, veća je vjerojatnost da će ju takva "loša sreća" pogoditi.

To je istraživanje izazvalo polemike u znanstvenim krugovima te su ga mnogi stručnjaci osporavali tvrdeći kako su autori zanemarili neke bitne aspekte kao što su mjesto življenja i okolina. U svakom slučaju, možemo očekivati da će tijekom sljedećih godina biti sve više tipova karcinoma koji više neće biti smrtne bolesti. U Americi i Japanu neki karcinomi već praktički jesu na toj listi, a Hrvatska je po izlječivosti negdje na razini na kojoj su te zemlje bile prije 1980. Hoćemo li nastaviti nazadovati ili ćemo se promijeniti, ne ovisi samo o našim životnim navikama, već i o efikasnosti zdravstvenog sustava. Ovo je još jedan argument zašto je temeljita reforma zdravstva Hrvatskoj iznimno potrebna i hitna.

 



VIŠE IZ RUBRIKE:
DRUŠTVO
SVIJET
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Vezano
Pušači već uplaćuju u proračun trostruko više od troškova njihovog liječenja, ali novac ne završi u zdravstvu
Hoće li šećerni porez smanjiti pretilost u Hrvatskoj? Evo što kažu znanstvena istraživanja...
Jutarnji proglasio norvešku ministricu zdravstva desnom populisticom jer ne želi proganjati pušače
Najlakše je reći: ʼKriv je sustavʼ i sve svaliti na novinare
Hrvatska među 5 europskih zemalja s najvećim udjelom antivaksera, prednjačimo u skepticizmu
[ANKETA] Kojem Mostu vjerujete?
Zdravstvena agencija brisala dijelove izvještaja o glifosatu da bi mogla zaključiti da je opasan
Kujundžiću, mani se poreznih obveznika i priznaj: Zdravstvo nam je koma!
Top 16 zemalja s najboljim zdravstvenim sustavom
Rand Paul objasnio socijalistu Sandersu što je solidarnost
Zdravstveni sustav treba pustiti da se uruši - što prije, to bolje!
Je li Amerika grozna? Usporedili smo američko zdravstvo, školstvo i standard s Hrvatskom
Kujundžićeva ideja o oporezivanju kapitala nema nikakvog smisla
Pasivno pušenje je stvar slobode izbora
Nameti poskupljuju 'jer ste vi to tražili'
[VIDEO] Rand Paul objasnio: Zdravstvena zaštita nije ljudsko pravo
Nema spasa hrvatskog zdravstva bez rasterećenja rada i gospodarstva
Kujundžić opet mulja: Dodatno oporezivanje piva NEĆE spasiti zdravstveni sustav
[VIDEO] Bernie Sanders 1987: 'Besplatno zdravstvo bi odvelo naciju u bankrot'
Najgori ministar u vladi: Oporezivao bi telefonske razgovore jer su - luksuz!
Novo na Liberalu

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novinar Indexa, koji je podržavao kažnjavanje Slavonca zbog pjevanja nepodobnog bećarca pred policajkom, kažnjen je zbog vrijeđanja policije i moralnih osjećaja građana.

Novinar Indexa uhićen i kažnjen po zakonu koji je sam podržavao

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Najznačajnije i najopsežnije djelo u karijeri velikog klasičnoliberalnog mislioca, koje je jednako aktualno i dan-danas.

Prije 70 godina objavljena je Misesova ʼLjudska akcijaʼ: ʼSamo pojedinac misli. Samo pojedinac razumije...ʼ

Društvo

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Sindikati koriste svake izbore za reketarenje vlasti kako bi poboljšali materijalne uvjete svojih štićenika. Pritom najviše nastradaju upravo njihovi štićenici.

Demokratski ciklusi reketarenja

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Samo Irska i Novi Zeland bitno su smanjili udio poreznih prihoda u BDP-u, ostatak razvijenog svijeta je povećao, tako da su priče o divljem kapitalizmu neutemeljene.

Mit o izumiranju socijalne države, 2. dio: Razvijene države povećavaju poreznu presiju

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

HSLS je imao stotinu dobrih razloga da raskine ljubavnu vezu s korupcijom. Kosoru to nisu bili dovoljni razlozi...

HSLS napušta koaliciju s HDZ-om jer HDZ-u više nije potreban. Pupovac je samo izgovor, i to loš!

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hrvatska je po ekonomskim slobodama i poštivanju privatne imovine uz bok sa zemljama trećeg svijeta, a u to se možemo svakodnevno uvjeriti.

Sprdnja od pravne države - inspektori će vas kazniti zbog korištenja vlastite imovine

Društvo

PIŠE: DENIS VLAŠIĆ

Prvi dan škole u Hrvatskoj nije mogao započeti gore, ali na ovakva natezanja sindikata i političara već smo navikli.

Nova školska godina, stari problemi

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Uvijek se pred predsjedničke izbore vode rasprave o tome jesu li ovlasti predsjednika RH dovoljne i treba li ih proširiti, ali ni dosadašnji predsjednici nisu koristili ovlasti koje su im na raspolaganju.

Predsjednički izbori će biti bitka između stare i nove garde hrvatskih političara

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Njihovo reagiranje na optužbe zaposlenice protiv šefa zapravo je groteskno jer pokazuje kako će, bez obzira na sve, stati uz funkciju do kraja.

AK Siget: ʼNije nas briga za zaposlenicu, samo za šefaʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dejan Kovač je na pitanje o Bleiburgu i Jasenovcu dao fenomenalan odgovor, ali naša javnost to još nije u stanju detektirati.

Još jedni izbori o ustašama i partizanima. Dokad, drugovi?

Društvo

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Da biste se penjali na hijerarhijskoj ljestvici u funkcionerskom društvu, uopće nije bitan način. Bitno je samo da dođete do funkcije.

Hrvatska je funkcionersko društvo. Ovdje ni fizički rad ni intelekt nisu na cijeni, bitna je samo funkcija...

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nakon što je ulupala milijarde eura u Uljanik i 3. maj te najavila da će nastaviti to raditi i ubuduće, ova vlada nema nijedan argument da može odbiti zahtjeve sindikata.

Zašto vlada mora pristati na svaki zahtjev sindikata državnih i javnih službenika

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: