Vezani članci:
Situacija je ozbiljna.
Mlada majka umrla od raka nakon što joj je odgođena terapija, pred smrt nastupila na TV-u: ʼLjuta sam, ne želim umrijetiʼ
Zdravstvena agencija brisala dijelove izvještaja o glifosatu da bi mogla zaključiti da je opasan
Smrtnost u Švedskoj lani 0,3% ispod godišnjeg prosjeka
Švedska u studenom imala manju smrtnost nego Hrvatska prije epidemije
Profesor sa Stanforda: Stopa preživljavanja covida za mlađe od 70 je 99,95%, a za starije 95%
Objavljena studija: Lockdown i druge mjere ne utječu na smrtnost od covida
Rujan je za Hrvatsku bio najcrnji mjesec od početka epidemije. Tko će za to odgovarati?
Novinarka Jutarnjeg: ʼDa bi Hrvatska postigla imunitet krda, trebalo bi umrijeti i do 10.000 ljudiʼ
Capakovo istraživanje: smrtnost od Covida-19 u Hrvatskoj iznosi 0,06 posto
Je li korona opasnija od gripe? Evo što kažu podaci HZJZ-a
Ako je Đikić u pravu, smrtnost od Covid-19 je između 0,05 i 0,1 posto
Britansko istraživanje: Prokuženo 26 posto populacije, smrtnost od COVID-a 0,14 posto
HZZO je vreća bez dna. Zašto ga ne ukinemo?
Američki sudovi blokiraju Bidenovu uredbu o obaveznom cijepljenju zdravstvenih radnika
Crna Gora ukida doprinos za zdravstvo: Radnicima veće plaće, a država se nada proširenju porezne baze
Lažljivi Pingu nije u poziciji da ucjenjuje zdravstvene radnike
Tko je odgovoran za višak smrti u Hrvatskoj?
Nekoliko podataka o zdravstvu koje trebate znati da biste sagledali širu sliku
Struka u Skandinaviji preporučuje građanima da NE nose maske. Evo zašto...
Država može odmah smanjiti zdravstveni doprinos za 16 posto
Kako reformirati zdravstvo? Ovaj zadarski HSLS-ovac ima zanimljiv prijedlog...
Je li ovaj ekonomski analitičar dao najbolji prijedlog rješenja za zdravstvo?
CEA predlaže konkretne mjere za spas zdravstvenog i mirovinskog sustava
Kruh treba biti besplatan!
Pametno želi više države: ʼZdravstvo će biti bolje ako budemo više uplaćivaliʼ
Kad skužiš da je ʼbesplatnoʼ uvijek najskuplje
Protivnici privatizacije zdravstva zapravo su protiv slobode izbora
Novinarka Tportala za šutnju: ʼProcedure treba poštivati, trpite s osmijehomʼ
Od potpunog kraha zdravstvenog sustava dijeli nas samo nesebično davanje zdravstvenih djelatnika
Novo na Liberalu:
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica Ljubičić
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'
Tko su zapadni palestinofili? Možemo ih svrstati u tri skupine, ovo su njihove karakteristike
Izrael sada treba stati na loptu i odustati od kopnene ofenzive, ali to neće učiniti zbog jednog čovjeka
Kako je došlo do simpatija dijela zapadne ljevice prema islamističkim teroristima?
Bombardiranje bolnice u Gazi - primjer medijskih manipulacija i propagande
Europska unija mora hitno mijenjati imigrantsku politiku
Orwell o intelektualcima i novinarima, kao da je danas: 'Oni koji bi trebali čuvati slobodu, najviše je preziru'
Kako je feminizam spao na ovo?
Kako su mediji sasvim nenamjerno pomogli ekspanziji hrvatskog turizma
John Stuart Mill je 1869. predlagao 'slobodno tržište' među spolovima

Smrtnost od raka u Hrvatskoj i svijetu i zašto sve više ljudi obolijeva


Piše: Mario Nakić
24.10.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Smrtnost od raka u Hrvatskoj i svijetu i zašto sve više ljudi obolijeva

Smrtnost od raka u Hrvatskoj i svijetu i zašto sve više ljudi obolijeva


Piše: Mario Nakić
24.10.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Često možemo čuti kako se posljednjih desetljeća povećava učestalost obolijevanja od zloćudnih tumora. Na globalnoj razini, ako analiziramo podatke prikupljene na stranici OurWorldInData, možemo reći da je takav zaključak djelomično točan, ali površan.

Istina je da se broj smrti od raka na godišnjoj razini povećao u odnosu na 1970. preko 50 posto. Rak je uzrok svake šeste smrti, što ga čini drugim najčešćim uzrokom nakon kardiovaskularnih bolesti. U isto vrijeme povećan je broj oboljelih od neke vrste zloćudnog tumora te broj smrti s istim uzrokom. Kako onda nisu u pravu oni koji tvrde da je povećana učestalost oboljenja?

Jednostavno, treba uzeti i druge faktore bitne za donošenje takvog zaključka. Prvo, ukupna svjetska populacija. Prije 50 godina u svijetu je živjelo 3,7 milijardi ljudi, a danas živi 7,6 milijardi, to je povećanje populacije za preko 100 posto. Znači da se populacija povećava brže od smrtnosti od raka, tako da se udio smrtno oboljelih od raka u ukupnom stanovništvu ne povećava nego smanjuje.

I drugi je razlog starenje. Što je čovjek stariji, veća je vjerojatnost da će oboljeti od tumora. Prije 50 godina prosječni životni vijek bio je 15-ak godina kraći nego danas. To znači automatski da je i prosječni stanovnik danas stariji, pogotovo u visokorazvijenim društvima (npr. Singapur, gdje je tijekom 70 godina životni vijek produljen za 25 godina).



Na gornjoj slici vidimo da se stopa smrtnosti od raka na svjetskoj razini (broj smrti na 100.000 stanovnika, standardizirano prema starosti stanovništva) smanjuje od početka 1990-ih. Kod nekih tipova karcinoma ostala je ista, ali niti kod jednog nema "enormnog povećanja". Ova činjenica pobija tvrdnje o tome kako "moderni život, tehnologije, GMO...uzrokuju sve češća oboljenja od malignih bolesti".

Stopa smrtnosti od raka u odnosu na ukupno stanovništvo doživjela je svoj vrhunac 1970-ih i 1980-ih godina te je zadnjih 20-ak godina u sigurnom padu što možemo zahvaliti prvenstveno napretku znanosti i biotehnologije, boljem životnom standardu i dostupnosti zdravstvene zaštite. Ovo je stopa smrtnosti od raka u SAD-u tijekom posljenjih 90 godina:



Dakle, što se više razvijamo i što dulje živimo, bit će više oboljelih od tumora. To, međutim, ne znači automatski i veću učestalost budući da se u isto vrijeme povećava i broj stanovnika. Učestalost oboljenja od raka veća je u razvijenim zemljama baš iz razloga duljeg životnog vijeka prosječnog stanovništva. Tako je učestalost oboljenja najveća u Novom Zelandu, Australiji i SAD-u. Hrvatska je malo iznad prosjeka.

Ono što je bitnije, to je izlječivost od raka. Znanost se bori već stotinu godina s raznim oblicima zloćudnih tumora tražeći uzroke njihovog nastanka i kako ih spriječiti ili izliječiti i u tome je sve uspješnija. Neki oblici tumora, poput raka prostate ili dojke, u Americi su gotovo 100% izlječivi. Rak pluća, međutim, još uvijek ima nisku stopu izlječivosti kako u nerazvijenim, tako i u razvijenim zemljama.

Visoko razvijena društva postigla su ogroman napredak u efikasnosti liječenja od raka. SAD danas ima udio izliječenih među svim oboljelima 67%, što je povećanje za preko 50% u odnosu na 1970. godinu. Zato su visoko razvijene zemlje, unatoč većem riziku od oboljenja, među onima s nižom stopom smrtnosti. Najveću stopu izlječenja od raka imaju Japan, SAD, Singapur, Novi Zeland, Austrija i Australija.

Ono što je posebno zabrinjavajuće za nas u Hrvatskoj nije toliko učestalost obolijevanja od raka koja nije među najvišima u svijetu nego slabija stopa izlječivosti pa smo po stopi smrtnosti od raka s 344 osobe godišnje na 100.000 stanovnika pri samom svjetskom vrhu! U cijeloj Europi od nas je gora samo Mađarska. Na globalnoj razini Hrvatska je na ovoj crnoj rang listi na visokom 7. mjestu. U cijeloj Africi od nas je gori samo Zimbabve, u Aziji to su Mongolija i Sjeverna Koreja, a u Južnoj Americi Urugvaj.

Ovo je jedan od iznimno bitnih aspekata koje moramo uzeti u obzir kada pričamo o kvaliteti zdravstvenog sustava i dostupnosti zdravstvene zaštite. Hrvatska očito na tom području ima veliki problem.

Budućnost ipak nije tako siva, barem za svijet (za Hrvatsku nisam siguran). Znanost će sigurno nastaviti napredovati u proučavanju malignih bolesti. Još uvijek znanost nije složna po pitanju što najviše utječe oboljelost od raka - jesu li to genetske predispozicije, utjecaj okoliša, loše osobne navike...Jedno nedavno istraživanje, objavljeno u znanstvenom časopisu Science, došlo je do zaključka da je samo jedna trećina karcinoma mogla biti uzrokovana genetskim predispozicijama ili lošim životnim navikama, a većina je ipak dobila rak kao rezultat "loše sreće" - mutacija koje se događaju cijelo vrijeme i mogu napasti bilo koga bilo kad. Što je osoba u dubljoj starosti, veća je vjerojatnost da će ju takva "loša sreća" pogoditi.

To je istraživanje izazvalo polemike u znanstvenim krugovima te su ga mnogi stručnjaci osporavali tvrdeći kako su autori zanemarili neke bitne aspekte kao što su mjesto življenja i okolina. U svakom slučaju, možemo očekivati da će tijekom sljedećih godina biti sve više tipova karcinoma koji više neće biti smrtne bolesti. U Americi i Japanu neki karcinomi već praktički jesu na toj listi, a Hrvatska je po izlječivosti negdje na razini na kojoj su te zemlje bile prije 1980. Hoćemo li nastaviti nazadovati ili ćemo se promijeniti, ne ovisi samo o našim životnim navikama, već i o efikasnosti zdravstvenog sustava. Ovo je još jedan argument zašto je temeljita reforma zdravstva Hrvatskoj iznimno potrebna i hitna.


Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.