Što kaže struka o pojmu ʼsocijalno distanciranjeʼ koji novinari ovih dana jako vole koristiti?

13.4.2020.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Što kaže struka o pojmu ʼsocijalno distanciranjeʼ koji novinari ovih dana jako vole koristiti?


PIŠE Mario Nakić

Socijalno distanciranje - to je pojam koji smo zadnjih mjesec dana čuli nebrojeno puta u praktički svim medijima, novinarima omiljen pojam. Koriste ga kad govore o tjelesnom razmaku između osoba koji je poželjan u doba pandemije.

Od početka mi je taj pojam zvučao prilično nelogično i NEsocijalno, antidruštveno, pa čak i nehumano. Kad netko kaže "socijalno distanciranje", to će osobi koja je bar malo načitana zvučati kao opis nekog društvenog izopćenja, nekakve diskriminacije. I nisam bio daleko od istine.

U srednjoškolskom udžbeniku iz Sociologije (autori: Bošnjak, Filošević, Hajdarović, Ledić Begonja, Paštar, Vukelić i Dumančić) jedno cijelo poglavlje posvećeno je upravo socijalnom distanciranju. Naravno, nema veze s onim za što se ovih dana u medijima koristi.

"Fizička udaljenost ili razdaljina među pojedincima u svakodnevnoj komunikaciji nije isto što i socijalno distanciranje. Socijalna distanca označava stupanj spremnosti nekoga pojedinca ili skupine za međudjelovanje i međuljudsku komunikaciju s drugim pojedincima ili skupinama.

Pojam socijalne distance prvi je uveo Georg Simmel, a Robert E. Park usvojio je njegov pojam te predložio Emory S. Bogardusu da napravi analizu ovoga pojma što je rezultiralo Bogardusovom skalom socijalne distance. Prema Bogardusu socijalna distanca pokazuje stupanj razumijevanja, bliskosti i osjećanja koje osobe iskazuju jedna prema drugoj odnosno karakter njihovih društvenih odnosa . Socijalna distanca može se izražavati prema pojedincima i društvenim grupama."

Zatim ovo:

"Bogardusova skala mjeri dvije vrste odnosa prema različitim rasnim ili etničkim grupama: spremnost pojedinaca da dođu u dodir s pripadnicima drugih grupa i spremnost pojedinaca da se poistovjete s drugim grupama. Analiza podataka pokazuje da se najčešće dobiju tri grupe odgovora: apsolutna tolerancija prema svim navedenim etničkim grupama, apsolutna isključivost prema svim drugim etničkim grupama i naglašena distanca prema onim etničkim grupama koje sredstva masovnih komunikacija prikazuju kao suprotstavljene matičnoj grupi."

Drugim riječima, inzistiranje na socijalnoj distanci znači da traže od vas da budete diskriminatorski raspoloženi prema određenim etničkim ili vjerskim skupinama, odnosno onima koje se iz nekog određenog razloga na našem prostoru smatraju manje poželjnima. Diskriminiranje ili izbjegavanje, recimo, Srba ili muslimana, značilo bi socijalno distanciranje.

Zanimljivo je da baš u vremenu dok je strašno popularno slušati struku upravo oni koji najviše pozivaju na famoznu "struku" koriste stručne pojmove potpuno pogrešno. Ili sociološka struka nije bitna?


VIŠE IZ RUBRIKE:
ZANIMLJIVOSTI
HRVATSKA
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Vezano
Kako su se Rudan i Večernjak poskliznuli na Švedskoj, 2. dio: Kisik i palijativna skrb
Večernjak piše da Švedska, navodno, ʼštedi kisik na starcimaʼ. Evo koliko u tome ima istine...
Prof. Predrag Rajšić: Epidemiolozi ne mogu riješiti problem koronakrize
Naš odgovor prof. Rudanu (i svima ostalima koji nas žele isključiti iz rasprave)
Balkanski sindrom - uzroci, simptomi i posljedice
Rudan ne vidi po čemu je švedski model upravljanja krizom drukčiji od hrvatskog. Pa pomozimo mu...
Kako je pukla ljubav između ljevice i HDZ-ovog stožera
Zabrana rada nedjeljom nije pitanje epidemiologije ni ekonomije nego ljudskih prava
800 američkih stručnjaka potpisalo peticiju Sveučilišta Yale: ʼDobrovoljni način borbe protiv virusa efikasniji je od prisileʼ
Korona, sport i rekreacija
5 zbunjujućih i kontradiktornih poteza WHO-a u zadnja 3 mjeseca
J. Norberg u novoj knjizi: ʼPandemija u nama budi unutarnjeg nacionalista pa tražimo kontrolu, stagnaciju i zatvorenostʼ
Pandorina kutija: Je li koronakriza pokazala kako se lako odričemo ustavnih prava?
Koronavirus, lockdown i klasični liberalizam
Zašto Hrvatska ne može biti kao Švedska? (ni u borbi protiv korone ni u svemu ostalom)
Jedan od vodećih švedskih epidemiologa: Zašto je opća karantena loš odgovor na koronu
UN: Ekonomska kriza će baciti desetke milijuna djece u ekstremno siromaštvo, a ubiti više stotina tisuća
Zašto Bernardić ne želi model skandinavskih socijaldemokrata za Hrvatsku?
Ljudi umiru zbog straha od korone, nitko ih ne želi pogledati. To već postaje pravilo, hoće li Beroš podnijeti ostavku?
5 razloga zašto treba ukinuti propusnice
Novo na Liberalu
VIŠE TEKSTOVA
Najtraženije na Liberalu
Zanima vas nešto drugo? Tu unesite pojam koji želite pretražiti:
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | OGLAŠAVANJE | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: