Što kaže struka o pojmu ʼsocijalno distanciranjeʼ koji novinari ovih dana jako vole koristiti?

13.4.2020.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Što kaže struka o pojmu ʼsocijalno distanciranjeʼ koji novinari ovih dana jako vole koristiti?


PIŠE Mario Nakić

Socijalno distanciranje - to je pojam koji smo zadnjih mjesec dana čuli nebrojeno puta u praktički svim medijima, novinarima omiljen pojam. Koriste ga kad govore o tjelesnom razmaku između osoba koji je poželjan u doba pandemije.

Od početka mi je taj pojam zvučao prilično nelogično i NEsocijalno, antidruštveno, pa čak i nehumano. Kad netko kaže "socijalno distanciranje", to će osobi koja je bar malo načitana zvučati kao opis nekog društvenog izopćenja, nekakve diskriminacije. I nisam bio daleko od istine.

U srednjoškolskom udžbeniku iz Sociologije (autori: Bošnjak, Filošević, Hajdarović, Ledić Begonja, Paštar, Vukelić i Dumančić) jedno cijelo poglavlje posvećeno je upravo socijalnom distanciranju. Naravno, nema veze s onim za što se ovih dana u medijima koristi.

"Fizička udaljenost ili razdaljina među pojedincima u svakodnevnoj komunikaciji nije isto što i socijalno distanciranje. Socijalna distanca označava stupanj spremnosti nekoga pojedinca ili skupine za međudjelovanje i međuljudsku komunikaciju s drugim pojedincima ili skupinama.

Pojam socijalne distance prvi je uveo Georg Simmel, a Robert E. Park usvojio je njegov pojam te predložio Emory S. Bogardusu da napravi analizu ovoga pojma što je rezultiralo Bogardusovom skalom socijalne distance. Prema Bogardusu socijalna distanca pokazuje stupanj razumijevanja, bliskosti i osjećanja koje osobe iskazuju jedna prema drugoj odnosno karakter njihovih društvenih odnosa . Socijalna distanca može se izražavati prema pojedincima i društvenim grupama."

Zatim ovo:

"Bogardusova skala mjeri dvije vrste odnosa prema različitim rasnim ili etničkim grupama: spremnost pojedinaca da dođu u dodir s pripadnicima drugih grupa i spremnost pojedinaca da se poistovjete s drugim grupama. Analiza podataka pokazuje da se najčešće dobiju tri grupe odgovora: apsolutna tolerancija prema svim navedenim etničkim grupama, apsolutna isključivost prema svim drugim etničkim grupama i naglašena distanca prema onim etničkim grupama koje sredstva masovnih komunikacija prikazuju kao suprotstavljene matičnoj grupi."

Drugim riječima, inzistiranje na socijalnoj distanci znači da traže od vas da budete diskriminatorski raspoloženi prema određenim etničkim ili vjerskim skupinama, odnosno onima koje se iz nekog određenog razloga na našem prostoru smatraju manje poželjnima. Diskriminiranje ili izbjegavanje, recimo, Srba ili muslimana, značilo bi socijalno distanciranje.

Zanimljivo je da baš u vremenu dok je strašno popularno slušati struku upravo oni koji najviše pozivaju na famoznu "struku" koriste stručne pojmove potpuno pogrešno. Ili sociološka struka nije bitna?

Novo na Liberalu
VIŠE TEKSTOVA
Najtraženije na Liberalu
Zanima vas nešto drugo? Tu unesite pojam koji želite pretražiti:
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | OGLAŠAVANJE | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: