ŠOKANTNO: Sustavna opresija žena kroz mirovinski i zdravstveni sustav

4.7.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
4

ŠOKANTNO: Sustavna opresija žena kroz mirovinski i zdravstveni sustav

Budući da plaćamo vladine i nevladine udruge i predstavnike koji nam govore da živimo u društvu sustavne opresije žena i privilegiranja muškaraca (vidi: patrijarhat) i koji temelje svoje djelovanje na toj prestpostavci, trebalo bi pogledati jesu li mirovinski i zdravstveni sustavi dijelovi sustavne opresije žena.


Klikni na sliku za uvećani pregled

Muškarci u Hrvatskoj umiru čak 7 godina mlađi nego žene, u prosjeku sa 72,2 godina u odnosu na 79,3 godina s koliko u prosjeku umiru žene. Očekivano trajanje života pri rođenju je 74,6 godina za muškarce i 80,5 godina za žene. Očekivano trajanje života pri dobi od 65 godina je 18,7 godina za žene i 15,2 godina za muškarce. Mirovinski sustav nije prilagođen za ovu nejednakost pa muškarci moraju plaćati doprinose za mirovinsko osiguranje po istoj stopi kao i žene iako mogu očekivati da će mirovinu dobivati 3,5 do 6 godina kraće.

Ne samo da mirovinski sustav nije prilagođen tome što muškarci ranije umiru, dapače, žene ostvaruju pravo na starosnu mirovinu više od 3 godine prije nego muškarci. Čak i kada se 2030. godine izjednači uvjet starosne dobi, muškarci će uplaćivati doprinose po istoj stopi kao i žene, a živjet će kraće. S obzirom da muškarci danas u prosjeku prvi put primaju starosnu mirovinu sa 63 godine i 3 mjeseca, spram 60 godina i 9 mjeseci za žene, muškarci dobivaju mirovinu 6 godina kraće nego žene, iako moraju plaćati doprinose po istoj stopi kao i žene.

Uplaćeni doprinosi i ostvarena prava u mirovinskom sustavu


Klikni na sliku za uvećani pregled

S obzirom na prosječnu plaću muškaraca i žena zaposlenih u pravnim osobama u 2014. godini, stopu doprinosa za mirovinsko osiguranje od 20% i trenutni broj osiguranika i korisnika prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, muškarci godišnje uplaćuju 3,5 milijardi više kuna od žena dok im se istovremeno isplaćuje 2 milijardi kuna manje nego što se ženama isplaćuje. Kroz mirovinski sustav se svake godine 5,5 milijardi kuna oduzima muškarcima i daje ženama.

Uplaćeni doprinosi i bolesnici na teret HZZO-a


Klikni na sliku za uvećani pregled

Istom metodom, ali primjenjujući stopu doprinosa od 15% za obvezno zdravstveno osiguranje, može se izračunati da se muškarcima oduzima 1,9 milijardi kuna godišnje više nego ženama. Nažalost, izvješća HZZO-a ne sadrže podatke o trošku korištenja prava po spolu niti podatke iz kojih bi se one mogle izvesti, ali navodi: "Od ukupno 23.748 osoba prosječno dnevno bolesnih na teret HZZO-a, muškarci čine 36,85% ili 8.754 osobe, a 14.994 ili 63,14% žene".

Tržišta zdravstvenog osiguranja prepoznaju da žene osiguravajućim društvima predstavljaju veći trošak nego muškarci jer češće posjećuju doktore, žive duže i rađaju djecu, i zato, kada nije zakonski zabranjeno, naplaćuju veće premije ženama nego muškarcima, slično kako društva naplaćuju veće premije osiguranje automobila mlađim (i gdje je dopušteno, muškim) vozačima. U Hrvatskoj je, međutim, takva praksa zabranjena protudiskriminacijskim zakonima i bez obzira što je posljedica toga subvencioniranje žena od strane muškaraca, država ide korak dalje i u Nacionalnoj politici za ravnopravnost spolova definira podizanje kvalitete i dostupnosti zdravstvene zaštite za žene i djevojčice kao ključne aktivnosti u području promicanja ljudskih prava žena i rodne ravnopravnosti.

Na kraju, ako živimo u društvu koje sustavno potčinjava žene i privilegira muškarce, nije li čudno da dva najveća sustava u državi, mirovinski i zdravstveni, subvencioniraju žene od strane muškaraca?




Vezano
Hrvatska ima veći udio žena u poduzetništvu od Švedske, Njemačke i Švicarske
Zašto su hrvatske mirovine male? Demografske promjene su samo manji dio problema...
Hoće li žene sad iz Švicarske i Švedske preseliti u Hrvatsku i Rumunjsku?
Ovaj lijevi aktivist se u Novostima sprda meni zato što sam bio žrtva nasilja
5 najčešćih zabluda hrvatskih novinara o liberalizmu
Problem nasilja neće se riješiti forsiranjem ideoloških sukoba
Veljačina retorika se bazira na rasizmu, seksizmu i nepoznavanju materije seksualnog i rodnog nasilja
Kosor predlaže skandinavski model za mirovinski sustav. Možda je to najbolje za sve, ali hoće li biti dovoljno?
Visoki prekršajni sud RH: ʼSloboda umjetničkog izražavanja prestaje kad se netko osjeti uvrijeđenʼ
Povratak u srednji vijek? ʼDruštvena pravdaʼ uništava ljude bez suda i prava na obranu
Zašto se liberali trebaju suprotstaviti spolnim kvotama
Mladi u Hrvatskoj su konzervativniji od svojih roditelja, a žene žele više države
Zašto žene ne glasaju za feminističke stranke?
Ne slažem se s njihovom inicijativom, ali pozdravljam uspjeh sindikata. Evo zašto...
Kako bi izgledala cjelovita mirovinska reforma?
Pavić i Plenković se prave ludi: Ne bi bio problem raditi do 67 kad bi takav zakon vrijedio za sve
#37 je previše
Nekoć se išlo u mirovinu s 55, a sada ni 65 nije dovoljno. Zašto?
Efikasnost (direktne) demokracije ovisi o stupnju informiranosti građana
Najlakše je reći: ʼKriv je sustavʼ i sve svaliti na novinare
Novo na Liberalu

Ljudska prava

PIŠE: LIZ WOLFE

Stanovnici Hong Konga žele sačuvati ono što imaju: bogatu metropolu koja njeguje zapadne vrijednosti

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Još malo o turističkoj sezoni: Kako stojimo u usporedbi s drugim zemljama?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Medijska hajka bila je posve neopravdana: Iza nas je još jedna rekordna turistička sezona

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dvije američke općine više ne postoje: Stanovništvo nije htjelo plaćati lokalne namete pa su se samoukinuli

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novo istraživanje: Uzroci rasta ekonomske nejednakosti u SAD-u i Rusiji

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Raspudić kao gubitnik koji traži opravdanje za poraz u suđenju i organizatoru

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

HSLS-ov doprinos kampanji ʼDa se bolje razumijemoʼ: Hrebak majstorski spustio Pupovcu i Škori

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ribićeva rulja se okrenula protiv njega: Tko je to mogao predvidjeti?

Ekonomija

PIŠE: HENRY HAZLITT

Henry Hazlitt (1894-1993) bio je novinar i kolumnist koji je pisao o ekonomiji za New York Times, Wall Street Journal, Newsweek i druge poznate novine i časopise. Autor je knjige 'Economics In One Lesson' (1946).

Henry Hazlitt: Abeceda tržišne ekonomije

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rezultat Švedske na PISA testu ruši rasističke mitove i argumente protiv vaučerizacije u isto vrijeme

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Indeks fleksibilnosti zapošljavanja: Danska bolja od SAD-a, Hrvatska pri samom dnu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dobra vijest: Hrvati su među najboljim govornicima stranog engleskog jezika u svijetu

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: