Antička demokracija - kako je populizam ubio Sokrata

FOTO: Wikipedia
6.10.2021.
Više od istog autora
Komunizam na Kubi bliži se svome kraju
Bitcoin je sloboda
Šveđani i Finci pokrenuli ozbiljnu i otvorenu raspravu o neoliberalizmu - na znanstvenoj razini
Svaki kolektivizam je antiliberalan, ali desni predstavlja veću opasnost za slobodno društvo
Šveđani vode debatu o skrbi za starije. Privatni domovi pokazuju se znatno sigurniji od javnih
J. Norberg u novoj knjizi: ʼPandemija u nama budi unutarnjeg nacionalista pa tražimo kontrolu, stagnaciju i zatvorenostʼ
Naš dopisnik iz Švedske: Ne eksperimentira Švedska nego države koje su uvele rigorozne mjere
Švedska strategija protiv covida - od početka do danas
Obrana globalizma iz liberalno-konzervativnog ugla
Što je država blagostanja? (na primjeru Švedske)
The Economist uvrstio Norbergovu knjigu ʼOpenʼ među djela godine. Evo zašto je ona važna
Korona restrikcije siju smrt među mladima i djecom u najsiromašnijem dijelu svijeta
Preporučeno za vas
Huić: Sindikati koriste potplaćene medicinske sestre za povećanje plaće uhljebima koji samo rade štetu
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Gimnazijalac u Češkoj osporio odluke kriznog stožera i natjerao svoje profesore nazad u učionice
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Autori South Parka maestralno se ʼzahvaliliʼ kineskim cenzorima zbog zabrane njihove serije
Mit o izumiranju socijalne države, 2. dio: Razvijene države povećavaju poreznu presiju
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...

Antička demokracija - kako je populizam ubio Sokrata

OGLAŠAVANJE


Antička Atena je kao polis (grad-država) bila prvi primjer formalne demokracije u ljudskoj povijesti i koja je kasnije služila kao inspiracija za demokratske revolucije u Francuskoj i Americi. Istovremeno, antička Atena je bila slična sadašnjim idejama oko populizma i nedemokratskog ponašanja. Naime, Atena je bila i populistička vladavina bez suvremenih institucija poput prava i slobode pojedinca.

Kako to predstavlja profesor političkih znanosti i liberalni intelektualac Aristides Hatzis, Atena je tijekom antičkog doba i pored demokracije kroz glasanje i izražavanje bila vodstvo populizma i autoritarnih ponašanja. Kao "demos" (građanska zajednica) Atena je bila politička zajednica djelomično slična modernim nacijama, ali bez sličnosti suvremenih institucija poput parlamenta, vladavine prava i podjele vlasti.

Na primjer, u Ateni su postojala politička prava poput prava na govor i glasanje za građane koji su bili samo muškarci rođeni u Ateni i kroz druge kriterije sačinjavale samo oko 10-15 posto populacije. Kroz direktnu demokraciju, poput glasanja na referendumima, Atena je imala sistem većinske vladavine. Što je u praksi značilo da su građani imali manje-više neograničenu vlast i mogli su da mijenjaju zakone preko noći.

Zbog toga je Atena bila i "neliberlana demokracija". To je značilo da tijekom svoga postojanja u Ateni uglavnom nije bilo sudova koji su bili politički neovisni jer su aspekti poput zakona i pravosuđa bili pod direktnim mišljenjima i osjećanima građana. Kako Hatzis navodi, ono što nije postojalo u Ateni u modernom smislu su na primjer građanska i ljudska prava, sloboda i suverenitet pojedinca, vladavina prava i stranački neovisno pravosuđe.

Treba imati na umu da su mnogi stanovnici Atene bili robovi i kmetovi i da se ideja oko pojedinca kao slobodnog čovjeka tek počela provoditi nakon američke i francuske revolucije. Kroz takve primjere se antička atenska demokracija dosta razlikovala od suvremenog modela liberalne (ustavne) demokracije zasnovana na slobodama, pravima i politički neovisnom pravosuđu.

Hatzis navodi da je jedan poznati primjer kako Atena nije imala vladavinu prava bio slučaj s filozofom Sokratom koji je bio osuđen na smrtnu kaznu zbog svojih mišljena. Nakon bitke kod Arginusae 406 BCE, većina građana Atene je tražila da se šest generala osudi na smrt zbog navodne inkompetencije tijekom bitke. To se i dogodilo nakon sudskog procesa koji je Sokrat smatrao nepoštenim, nepravilnim i politički nastrojenim.

Sokrat nije tada upotrebljavao moderni pojam vladavina prava, ali je tražio da se izvrši novi sudski proces koji bi bio bez političkog utjecaja i zasnovan na racionalnom razgovoru. Kao filozof, Sokrat je bio skeptičan prema demokraciji jer je smatrao da se vladavina većine uglavnom zasniva na emocijama i proizvoljnim ponašanjima. Jer kako Hatzis piše, razlika između vladavine tiranije i demokracije jest u tome što u demokratskom sistemu zakon mora biti u administraciji demokratske države.

Stoga se može reći da je Sokrat ubijen i zbog populizma i nedostatka zaštite slobode i prava pojedinca. Osnova populizma je mit o tome da se društvo sastoji od "elita i naroda", ali i ideja da pojedinci koji se ne smatraju pripadnicima "naroda" trebaju biti izbačeni iz demokratskih razgovora, čak i kroz upotrebu sile i smrti. Atenska demokracija je kroz navedene razloge povijesni primjer da populizam postupno dovodi do ne samo ukidana demokracije već i do neljudskih i primitivnih ponašanja.

Jedan važan zaključak iz povijesti; ako želimo živjeti u demokratskom društvu i svijetu, moramo poštivati najmanju osnovu čovječanstva - pojedinca. 

 

OGLAŠAVANJE


Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!
Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.
VIŠE IZ RUBRIKE:
ZANIMLJIVOSTI
O autoru
Vladan Laušević je autor u društveno-kulturnom časopisu Opulens u Švedskoj i redovno piše o temama slobode, demokracije i identifikacije. >>VIŠE
Novo na Liberalu
VIŠE TEKSTOVA
Web shop
PRIKAŽI VIŠE
Pretraži Liberal
Unesite pojam koji želite pretražiti
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Udruga "Liberal.hr"
O UDRUZI | UČLANI SE | DONIRAJ

PODRŽITE LIBERAL.HR:

IBAN za donacije: HR5923900011101229527
Model plaćanja: 00, poziv na br. primatelja: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT: HPBZHR2X)
IMPRESSUM | OGLAŠAVANJE | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: