Stjepan Radić: Liberalizam (1902)

7.1.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Preporučeno za vas
Neka Linić uloži svoju imovinu u Uljanik!
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
OPG-ima državna agencija ne priznaje ponudu iz SAD-a jer nema pečata i PDV-a
Miletić vrijeđa našu inteligenciju ako ozbiljno misli da ćemo povjerovati u nevinost IDS-a
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Tko je Hayek?
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Digitalni porez nema veze s pravdom i neće pogoditi velike korporacije nego male biznise i startupe
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom
Europska liberalna grupacija promijenila svoje ime; evo zašto...
Vaclav Klaus: Kako smo reformirali češko gospodarstvo
Europska unija - gospodarski div između SAD-a i Kine
Venezuela će nacionalizirati tvornicu žitarica koja želi prekinuti proizvodnju
Efekt leptira ili što ima ekonomija zajedničko s klimatologijom

Stjepan Radić: Liberalizam (1902)

Poznati francuski književnik i akademik Emile Faguet skrenuo je, poput mnogih francuskih suvremenih književnika, s čisto literarnog polja na polje socijalnih rasprava i izdao knjigu o liberalizmu. U doba kad se Coppe, Lemaitre i Anatole France late publicistike da zastupaju aktualne političke principe i raspravljaju dnevna pitanja, Faguet, koji je u svojim literarno-historijskim djelima pokazao veliko poznavanje povijesti društva, hvata pero da objasni problem liberalizma koji tako zanima Francusku sada, u doba borbe za slobodu obučavanja, u doba proganjanja kongregacija i raspravljanja o pravima državne vlasti u pogledu utjecaja na privatni život pojedinaca.

Za sociologa bit će zanimljivo promatrati kako Faguet shvaća taj mnogo raspravljani problem liberalizma, kako razvija njegovu povijest, njegove principe. No nas ne zanima knjiga Faguetova s te strane - ona je veoma značajan dokument i za naš dnevni politički život. Možda se nigdje tako krivo i površno ne shvaća riječ liberalizam kao u nas. Možda je u čitavom svijetu unikum ovo što imamo mi Hrvati - stranku koja se svakom prilikom na sva usta nazivlje liberalnom - a uz to se utječe poznatim sredstvima... Mi imamo liberalnu Narodnu stranku - uz poznatu slobodu govora, udruživanja i tiska, imamo liberalnu stranku uz poznate izborne događaje i administrativnu praksu.

Možda zato neće biti suvišno ako na ovom mjestu, slijedeći tok ideja francuskoga književnika i publicista, malo osvijetlimo u čemu stoji pravi, ne riječima naglašavani, već mišlju i činom proniknuti liberalizam. Faguet zahvaća ovaj problem mnogo dublje nego ga obično zahvaćaju protivnici tobožnje glavne opreke liberalizmu - protivnici klerikizma. Faguet ide historijskim putem i objašnjava kako problem liberalizma nije drugo doli: koliko smije državna vlast zalaziti u privatni život, u individualnu sferu pojedinca. Svaka je država, kako dokazuje povijest, obrambeni savez protiv nekog vanjskog neprijatelja - to je njen temelj i njen razlog. Zato ona, logično, ima pravo da traži od građanina sve što je za tu obranu potrebno. U prvo vrijeme bio je to porez krvi i većih osobnih žrtava. Danas, kad je država već mnogo zamršeniji pojam, to je sve što ona treba za vlastitu unutarnju konsolidaciju.

Faguet se tu potanko bavi do koje granice ima državna vlast to pravo i koliko građanin ima pravo trpjeti terete za njenu i svoju obranu - terete vojničke, novčane itd. Pritom on dolazi do onoga na što država nema pravo, do onoga što je pravo pojedinca.

To je sloboda govora, udruživanja i tiska, sloboda obuke, sloboda raširivanja misli, sloboda izbora i sloboda sudstva. Promatrajući, u historijskom osvrtu, svaki od tih dijelova općenite slobode pojedinca prema državnoj vlasti, Faguet dolazi do naravnog zaključka da svaka zemlja koja te slobode nema nosi u sebi klicu propasti, jer se u njoj stvara antagonizam između zaštićenih klasa i široke mase puka. Faguet, napokon, po svršetku svoje knjige ostavlja učenjački ton historičara i sociologa i u zanosnim izrekama slavi ovako shvaćeni liberalizam. Gdje nema slobode tiska, slobode izbora i slobode sudstva - ne može biti napretka, dakle, za sve one koji svojoj zemlji žele napredak, ovakav liberalizam znači isto što i patriotizam - pa ubuduće i ne može biti nego dvije stranke; jedna je za ovu općenitu slobodu, a druga za apsolutno gospodarstvo državne vlasti; jedna napredna, a druga razorna; jedna domoljubna, a druga egoistična i pogubna stranka.

Tako piše Faguet u Francuskoj, u zemlji koja je postala poslovičnom radi svojih slobodnih uredaba i slobodna duha. Njegove su riječi naravni i razumljivi ponos radi te slobode - u njima nema čežnje kakvu, na žalost, ćutimo mi. Ali je za nas važna pouka njegove knjige - a to je da stranka koja hoće biti ne samo narodna i napredna, nego uopće stranka koja nije pogubna, mora biti za slobodu kako je shvaća Faguet. Ne radi se o riječima, ne radi se o strašilima ove ili one klike, radi se o nedvoumnom i jasnom principu: da samo iz slobode govora i tiska, iz slobode obučavanja i sudstva može da se razvije napredak i sreća jednoga naroda. Stranka koja nije proniknuta tim principima i koja prema njima ne radi ne samo da ne može biti narodna - ona uopće ne može biti stranka - već jedino skup ljudi koji silom i umjetnim sredstvima podržavaju svoju vlast. Sloboda, ne samo u teoriji već i u praksi, princip je ne samo napretka i civilizacije, već je uopće princip čovječnosti: ako ne vidiš da je ta sloboda nužan uvjet svakom društvenom razvoju, ne možeš niti za sebe prisvajati ponosni atribut čovjeka.

Francuski publicist shvaća pitanje o liberalizmu onako kako se ima shvatiti. Jasno je da pod Faguetov liberalizam ne spada stanoviti liberalizam koji se samo razbacuje frazama protiv klerikizma i reakcije, a u zemlji kojom vlada biva - kako kaže nezaplijenjena Narodna obrana - ovo: "Otkako je sloboda tiska stegnuta tako da se u Hrvatskoj ne tiska više ni takva knjiga kakva je nedavno izašla na Rijeci o našem financijskom trošku; otkako se izbori provode na način koji sprječava svaki dodir oporbenog zastupnika s glasačima; otkako je napokon vlada bana grofa Khuena ukinula sve političke klubove u zemlji; otkako je, dakle, svako ustavno sredstvo političkoga rada stegnuto ili stavljeno izvan uporabe, što ostaje hrvatskoj oporbi na raspolaganje u ustavnoj borbi za njezina politička načela? Iz hrvatskoga ustavnog života maknute su, brojem ionako premalene, takve slobodoumne ustanove, bilo djelomično ili u cijelosti, te dok god je hrvatskoj oporbi u vrlo ograničenoj mjeri omogućeno služiti se postojećim ustavnim sredstvima, dotle će sve njeno naprezanje oko ostvarenja političkoga programa biti uzaludno trošenje sila."

Tako je u nas. Faguet je spomenuo stanovita prvotna prava u koja ne smije nitko dirati. Štoviše, po njegovu mišljenju - nije moguće i nije dopušteno zvati se patriotom, pače ni čovjekom, ako dopuštaš državnoj vlasti da krnji ova prava pojedinca građanina. Žalosno je da se u Hrvatskoj samo s boli čitaju Faguetove krasne riječi o temeljima društvenog uređenja i njegova himna slobodi.

Obzor, 278, Zagreb, 3. prosinca 1902. godine

Novo na Liberalu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Sutra će Konzervativna stranka birati novog predsjednika, a u srijedu će ta osoba postati premijer. Ovo je najvjerojatniji nasljednik Therese May.

Tko je Boris Johnson, vjerojatno novi britanski premijer?

Društvo

PIŠE: DAVOR NAĐI

Valja istaknuti pozitivne pomake iako još ima dosta prostora za poboljšanje.

[ANKETA] Kako ocjenjujete ministricu Divjak i promjene u obrazovnom sustavu?

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Od nacionalizacije gospodarskih divova i ulaganja u masivne socijalne programe do redova za kruh i života u konstantnom strahu razlika je samo u nekoliko godina.

Propast politike ʼdobrih namjeraʼ: Neimaština i očaj u Venezueli kao u ratnim zonama

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Bosanskohercegovački novinar je iznio niz neistina i nebuloza o hrvatskom i turskom turizmu.

Zašto mediji prenose dezinformacije o hrvatskom i turskom turizmu koje je proširio Erdoganov fan?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Najveći pobornik povećanja minimalne plaće u SAD-u na 15 dolara po satu, svoje radnike plaća manje od toga.

Pobuna radnika u Sandersovom stožeru: Traže veće plaće i tvrde da su izrabljivani

Politika

PIŠE: SANDRA PAŠKVAN

Oni koji se najviše kunu u poštenje, često nisu takvi kako se predstavljaju u javnosti. Pogledajte kako izgledaju postupci Povjerenstva za sukob interesa protiv nekih članova Mosta i Živog zida.

Treći putevi, poštenje i sukob interesa

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nakon Islanda i Švedske, lijevu vladu dobile su ove godine Finska i Danska. Još je samo Norveška ostala kao posljednji bastion konzervativno-liberalne uprave.

Skandinavija je ozbiljno skrenula ulijevo, ali najzanimljivija je nova premijerka Danske

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dennis Prager svjedočio je pred američkim Senatom gdje je ponovio svoje optužbe da Youtube cenzurira 20 posto njegovog sadržaja, i to 'samo zato što je konzervativac'.

Konzervativni youtuber, koji optužuje Google za cenzuru, manje je ʼcenzuriranʼ od ljevičara

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Primijetio sam da jako puno ljudi ne razumije kako funkcionira ovaj temeljni zakon tržišne ekonomije pa je potrebno objasniti na najjednostavniji način.

Ekonomija za neznalice (1): Zakon ponude i potražnje

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Liberalima bi trebalo biti važno samo da svi imamo jednako pravo kandidature i jednake mogućnosti. Ishod ne smije ovisiti o našim urođenim karakteristikama.

Zašto se liberali trebaju suprotstaviti spolnim kvotama

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novi ministar razvoja i investicija najavljuje porezne rezove i ukidanje zakonskih barijera za poslovanje i investiranje.

Nova grčka vlada najavljuje zaokret: ʼGrčka će postati najprivlačnija država za strane investitoreʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Iako se Ursuli von der Leyen može spočitati puno objektivnih primjedbi na njen rad i program, našim oporbenim zastupnicima smeta samo njena nacionalnost.

Sinčić i Kolakušić sramote Hrvatsku pred cijelom Europom

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: