Što bi se dogodilo da Vlada povisi minimalac na 5.000 kuna?

24.10.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
4


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Više od istog autora
OVO se zove marketing usmjeren prema muškarcima: Kompanija za luksuzne satove odgovorila Gilletteu (video)
Samo politika liberalizma zaista pomaže siromašnima
Kujundžićeva ideja o oporezivanju kapitala nema nikakvog smisla
Ustaše su bili socijalisti, a NDH je promicala korporatizam
Kako smo normalizirali vjerski fanatizam kao sastavni dio našeg društvenog poretka
ʼCentar za demokraciju i ljudska pravaʼ nezadovoljan što Hrvati ne vole antifašizam, traži od države da ih prisili
Lažne vijesti: Jutarnji nas je osiromašio za bar 70 posto
Otac demokratske kandidatkinje za predsjednicu SAD-a odriče se svoje kćeri zbog izjave o marihuani
Zašto, pobogu, nekim ljudima smeta trgovinski sporazum o slobodnom izvozu?
Vlada definitivno odustala od licenciranja računovođa
Vjeruje li još itko ozbiljno da će primati mirovinu od države?
Hoće li Bitcoin pomoći Bugarskoj da otplati nacionalni dug?
Riječki SDP-ovci nemaju pojma o sistemu u kojem žive
Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom
Ona je mislila da će ratifikacija Istanbulske prekinuti nasilje nad ženama
Feministice dobile isti tretman kao šovinisti. I zbog toga nisu sretne
Zašto je uopće bitna seksualna orijentacija nove premijerke Srbije?
ʼDa su svi ljudi upoznati s činjenicama, imali bismo druge političare na sceniʼ
Kolinda pokazala da možemo osuditi oba zločinačka režima, ne moramo izabrati jedan
Sorry, drugovi, ništa od revolucije ovaj put!

Što bi se dogodilo da Vlada povisi minimalac na 5.000 kuna?


PIŠE Mario Nakić

U emisiji "Otvoreno" HRT-a na temu gospodarskog rasta Hrvatske i iseljavanja stanovništva objavljen je prilog u kojem je dr.sc. Drago Jakovčević, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu predložio Vladi da odmah povisi minimalac na 5.000 kuna.

"Moji studenti, odnosno bivši studenti, a danas diplomirani ekonomisti, magistri - odlaze isključivo zbog plaće. Prema tome, na Vladi je da poveća odmah minimalnu plaću. U Hrvatskoj je po zakonu minimalna plaća najniža osim u Bugarskoj...Ja sam izračunao. Ako bi se minimalna plaća s 3.100 kuna podigla na 5.000 kuna, mi bismo na neki način sanirali zdravstveni sustav jer bi se godišnje u njega slijevalo 1,8 milijardi kuna više nego dosad."

Ispravak dezinformacija

Prvo, treba reći da je profesor Jakovčević u dvije rečenice iznio dvije neistine. Minimalna plaća u Hrvatskoj ne iznosi 3.100 kuna kao što tvrdi, nego 3.276 kuna. Što se tiče tvrdnje da je od nas po tom pitanju gora samo Bugarska, vrlo lako je provjeriti na stranicama Eurostata i usporediti minimalne plaće u Europskoj uniji.


Izvor: Eurostat (klikni na sliku za uvećani pregled)

Kao što možemo vidjeti, 6 zemalja Europske unije imaju nižu minimalnu plaću od Hrvatske. To su Bugarska, Rumunjska, Litva, Latvija, Češka i Mađarska. Da minimalac, sam po sebi, ne igra značajnu ulogu u životnom standardu govori nam podatak da Češka, koja ima niži minimalac od Hrvatske, ima veću prosječnu plaću. Također, zemlje u kojima država nije zakonski odredila minimalac (Švicarska, Švedska, Finska, Norveška, Danska, Island) imaju sve veću prosječnu plaću od Hrvatske. Kako bi bilo da se ugledamo na njih i ukinemo minimalac, barem u ovakvom obliku? Još jedna zanimljivost: u Turskoj je minimalac veći nego u Hrvatskoj, ali prosječna plaća im je 200-tinjak eura niža.

Čudi me da jedan profesor, doktor znanosti i to na ekonomskom fakultetu iznosi u javnosti, na javnoj televiziji lažne podatke. Prosto ne mogu vjerovati da je toliko neinformiran jer upravo ekonomija bi trebala biti njegovo područje. Bojim se i pomisliti što tek uči svoje studente i koliko oni mogu biti stručni kad izađu s takvog fakulteta.

Koji je smisao minimalca?

Minimalac nije ništa drugo nego politička odluka koja teško da može imati pozitivne posljedice na gospodarstvo. Na tu temu postoji čitav niz znanstvenih radova i istraživanja i čudi me opet što profesor Jakovčević, a ipak je doktor znanosti, nije potražio ta istraživanja prije populističkih izjava za HRT. Njemački ekonomski institut IFO objavio je u veljači istraživanje kojim zaključuje kako bi europske zemlje trebale usporiti podizanje minimalca jer će inače poremetiti tržište rada i povećati nezaposlenost. Harvardovo istraživanje provedeno u SAD-u pokazalo je da povećanje minimalca pogađa radnike slabijih kvalifikacija koji onda gube posao te uzrokuje zatvaranje jeftinih restorana ili ih tjera da povise cijene, što je opet udar na siromašniji sloj. Grad Seattle je gotovo udvostručio minimalac što je dovelo do ukupnog smanjenja radničkih prihoda.

To su samo neka od brojnih istraživanja koja dokazuju štetnost povećanja minimalca. Naravno, ima i pozitivnih primjera, ali i kad minimalac ne šteti gospodarstvu to nije zato što je on "pomogao", već zato što je to gospodarstvo dovoljno jako da bi u takvoj državi i inače plaće bile iznad propisanog minimalca. Tako je npr. u Luksemburgu gdje je država povisila minimalac na 2.000 eura bruto, ali samo zato što su plaće tamo i inače znatno veće od te sume pa takav potez nije mogao pogoditi ni radnike ni poslodavce.

Minimalac od 5.000 kuna

Bitno je napomenuti da zemlje poput Njemačke i Irske podižu minimalac postupno i jako oprezno, za neznatno male sume. Ono što profesor Jakovčević predlaže - minimalac od 5.000 kuna - znači povećanje za 53 posto. To bi u prvom redu bio ogroman šok za hrvatsko gospodarstvo. Cijene bi automatski skočile bar za 50 posto pa bi tih 5.000 kuna ubrzo vrijedilo kao sada 3.276 kuna. Dalje, došlo bi do masovnog otpuštanja radnika i gašenja tvrtki. Jakovčević s time nema problema:

"Ja ih [poslodavce] ne mogu nikako razumjeti, jer ako netko ne može osigurati minimalno 5.000 kuna radniku za plaću, a s tom plaćom jedva da se može preživjeti, neka zatvori svoj biznis."

Znači da je za Jakovčevića bolje da ti radnici budu na Zavodu za zapošljavanje i primaju pomoć države od 800 kuna nego da rade za recimo 3.500 kuna. Čudna logika za jednog ekonomista. Jakovčević valjda ne razumije, ili ne želi razumjeti, da su među njima i mnogi samozaposleni, da su među tim radnicima i mnogi koji nemaju vezu u politici da bi se uhljebili za dobru plaću u nekoj državnoj tvrtki ili instituciji. U Hrvatskoj je paradoksalno to što o realnom sektoru najviše pričaju ljudi iz javnog sektora, koji očito ne mogu ni zamisliti kako tržište funkcionira.

Realno, Zagreb i Istra bi takvim potezom bili najmanje pogođeni. Podizanje minimalca na 5.000 kuna najteže bi pogodilo već ionako gotovo mrtve dijelove zemlje, kao što su Lika i Slavonija. U tim dijelovima najviše ljudi radi za plaću nižu od 5.000 kuna i upravo oni bi ostali bez posla, a i ono malo gospodarstva što u tim krajevima nekako preživljava, bilo bi totalno likvidirano.

Zdravstveni sustav

Jakovčević kaže da bi po njegovom izračunu podizanje minimalca taman pokrilo minus u zdravstvenom sustavu. Moram reći da sam prilično skeptičan u vezi njegovog izračuna jer je u prethodne dvije rečenice iznio dva netočna podatka pa nemam razloga ne vjerovati da i taj izračun nije točan. A čak i ako jest, on je vjerojatno računao da bi svi trenutno zaposleni s plaćom nižom od 5.000 kuna bruto odjednom primali toliko. Nije uzeo u obzir masovna otpuštanja i gašenje biznisa (koje je on predložio).

Kad bi se uzelo u obzir otpuštanja, došli bismo sigurno do zaključka da bi taj potez negativno utjecao i na zdravstveni sustav jer bi desetci tisuća ljudi, a možda čak i stotine tisuća, završilo na Zavodu za zapošljavanje i njihovo bi se zdravstvo moralo pokrivati od one manjine koja bi ostala raditi.

Kad bi to imalo smisla?

Povećanje minimalca bi imalo smisla da živimo u zemlji gdje poslodavci ostvaruju ogromne "viškove", a to bi značilo da im je dobit enormno visoka u odnosu na druge zemlje pa da namjerno isplaćuju radnicima niske plaće. Iako bi u tom slučaju tržište sigurno odigralo svoju ulogu te bi se brzo našli poslodavci koji bi se zadovoljili manjom zaradom samo da privuku kvalitetniju radnu snagu, pretpostavimo čak i da protivnici hrvatskih poduzetnika jesu u pravu pa da su se nekako svi poduzetnici "urotili" samo da bi radnici primali manju plaću. Ali u tom slučaju hrvatski poduzetnici bi ostvarivali ogromnu dobit, zar ne?

Međutim, to nije slučaj. Prema podacima Eurostata, u Hrvatskoj je 2015. država uprihodovala 800 milijuna eura od poreza na dobit i po tome smo 23. u EU. To znači da hrvatski poslodavci ostvaruju neto dobit godišnje u iznosu 3,2 milijarde eura. U usporedbi s Irskom, gdje poslodavci zarađuju čistih 48 milijardi eura dobiti godišnje, vidimo da kod nas baš i nema prostora za "viškove". U Irskoj je prosječna plaća trostruko viša od Hrvatske, a irski poslodavci ostvaruju (ako uzmemo u obzir razliku u broju stanovnika) u prosjeku 15 puta veću dobit od hrvatskih poslodavaca.

Drugim riječima, problem nije u poslodavcima i prekinite kriviti poslodavce za niske plaće! Poslodavci se, baš kao i radnici, bore na ovom tržištu s velikom i skupom državom, birokracijom, porezima i regulacijama. Zanimljivo je da nitko na HRT-u ne spominje reformu uprave bez koje nema nekog ozbiljnog pomaka naprijed, reformu pravosuđa i rasterećenje rada i poduzetništva. Umjesto pritiska na poslodavce, dozvolite ljudima da postanu sami svoji poslodavci. Olakšajte nam rad i poduzetništvo.

Treba napomenuti da hrvatsko gospodarstvo zadnje dvije godine bilježi značajan rast, da je prosječna plaća u Hrvatskoj tijekom zadnjih godinu dana narasla za 5 posto, što nije malo. Za usporedbu, u isto vrijeme je prosječna plaća u SAD-u narasla 3 posto. Plaće u Hrvatskoj će nastaviti rasti bez obzira na minimalac, ali ne možemo očekivati zaustavljanje iseljavanja preko noći, a pogotovo u uvjetima gdje nisu provedene nužne reforme uprave i gospodarstva. Ako se pitate zašto ljudi idu raditi u Njemačku i Irsku, pogledajte malo povijest tih zemalja. Njemačka je cijelu drugu polovinu prošlog stoljeća provodila protržišnu politiku dok smo mi živjeli u uvjetima planske ekonomije i zaduživanja. Ne može se tolika desetljeća gospodarskog napretka stići odjednom. Irska je u periodu od 2009. do 2012. provodila reforme i oštre rezove, njihovo je gospodarstvo pretrpjelo dok nije počelo rasti. Sve im se isplatilo, a tako bi se isplatilo i nama da smo imali volje.

Bitno je shvatiti da ne postoji taj "čarobni štapić" kojim Vlada može mahnuti i da radnici odjednom primaju super plaće. To tako ne ide. Vlada može, mogla je i trebala još davno povući neke poteze, prije svega drastično smanjiti svoju potrošnju jer ona je uzrok svih naših problema, pa i preniskih primanja.




Novo na Liberalu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Plakat sa slikom jabuke koju nagrižu crvi podsjetio je mnoge na nacističku propagandu protiv Židova.

Izbori u Švicarskoj: Konzervativci optuženi za kopiranje nacističke propagande, zelene stranke u porastu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Čehoslovački vođa Dubček pokušao je reformirati socijalizam. To se Sovjetima nije svidjelo pa su im poslali 2.000 tenkova...

Na današnji dan: Sovjeti ugušili Praško proljeće u krvi - okupacija Čehoslovačke

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mogla je odbiti rad u veleposlanstvu, zaposliti se u privatnom sektoru i pisati na Facebooku što želi.

Ne, suspenzija rasističke diplomatkinje nema nikakve veze sa slobodom govora

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Seksualna orijentacija nije uvjetovana svjetonazorom niti je svjetonazor uvjetovan seksualnom orijentacijom. Zašto onda LGBT udruge promiču jednu ekstremističku ideologiju?

Zašto CroL-u smeta slobodno tržište?

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ova dva pitanja su ključna u otkrivanju liberala od ostalih. Gotovo nepogrešivo...

Tko je liberal, a tko nije? Postoji jedan vrlo jednostavan i brz način da to otkrijete...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Donedavno se o tome govorilo isključivo u libertarijanskim krugovima, a sada su tu ideju počeli širiti i političari s puno širim spektrom birača.

Bruto plaća na ruke - ideja koja nailazi na plodno tlo među hrvatskim političarima. Što vi mislite?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dvije trećine HDZ-ovaca se slaže s izjavom da su imigranti najveća prijetnja europskoj kulturi...

Diplomatske nevolje: Kolinda i Plenković će teško naći u HDZ-u kadrove koji nisu ksenofobni

Društvo

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Most je pokrenuo inicijativu koju su već ranije pokretale i druge političke stranke. Njena jedina svrha je ubiranje jeftinih poena na dezinformiranju građana.

Voda, vodoopskrba i prava - umjesto rasprave o pravom problemu, širi se strah od privatnika

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kako Trumpove carine utječu na poduzetnike najbolje pokazuje podatak da je mišljenje voditelja trgovine u SAD-u trenutno najpesimističnije u zadnjih 25 godina.

Amerikanci su svjesni da gube u trgovinskom ratu. Samo Trump još nije...

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Naslov koji polazi od pretpostavke da osoba ne može biti sekularist i vjernik u isto vrijeme, krajnje je pogrešan i manipulativan.

N1 televizija obmanjuje javnost: Sekularizam i ateizam nisu jedno te isto

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Analiza intervjua s kandidatom HSLS-a za predsjednika RH. Moram priznati da me u mnogim stvarima razočarao...

Kovač je po pitanju osobnih sloboda kao Dalija Orešković. Srećom, u ekonomiji je puno bolji

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Međunarodne korporacije imaju zaštitu LGBT prava u svome kodeksu, što je s tržišne strane posve razumljivo. To je razveselilo lijeve udruge koje posve nesvjesno slave kapitalizam.

Privatna korporacija kao posljednja linija obrane LGBT prava u Mađarskoj

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: