Što bi se postiglo zabranom Uberove aplikacije?

7.7.2017.


PIŠE: TONI PETRINA

Što bi se postiglo zabranom Uberove aplikacije?


PIŠE Toni Petrina

Relativno nova mobilna aplikacija kompanije Uber od 2012. godine diljem svijeta omogućava lakše pronalaženje usluge privatnog prijevoza, a zbog svoje je konkurentske prirode u novije vrijeme pod snažnim pritiscima dosad monopolistički zaštićenih taksi službi. Nije iznimka ni Hrvatska, u kojoj Uber trenutno ima preko 80 tisuća zadovoljnih korisnika i preko 1600 partner-vozača, ali i niz kontroverzi povodom burnih reakcija taksista na rad novih konkurenata. Što bi točno postigla zabrana aplikacije, odnosno zabrana alternativnog oblika privatnog prijevoza u Hrvatskoj?

Prvenstveno, to bi značilo da Vlada primorava sve trenutne korisnike Ubera na korištenje inferiornije usluge. Usprkos glasnim prigovaranjima taksista, mnogi korisnici Ubera, prepoznavši razinu kvalitete ponuđene usluge, negoduju na najavu prinudnog povratka na staru razinu usluge i cijene. Pouzdanost Ubera u odnosu na klasične taksi službe rezultat je visoke transparentnosti i mnogih pogodnosti pruženih korisniku: unaprijed poznate cijene vožnje prije same narudžbe, mogućnosti praćenja lokacije vozača na karti unutar aplikacije, mogućnosti ostavljanja ocjene i komentara vozaču, što rezultira održavanjem kvalitete usluge eliminacijom višestruko negativno ocijenjenih vozača, te mogućnosti plaćanja karticom. Nezanemariv, a za mnoge i presudan faktor je, ipak, sama cijena vožnje, koja je u normalnim uvjetima znatno niža od one koju zaračunavaju taksisti. Uzmimo u obzir i turiste i koliko njima može značiti naručivanje prijevoza putem pouzdane aplikacije - kakvu možda koriste i kod kuće - pored usmenog naručivanja telefonom, dok trenutnu i ciljnu adresu možda i ne mogu razaznatljivo izgovoriti.

S druge strane, brojni Uberovi partner-vozači izražavaju zadovoljstvo novom djelatnošću, koja im osim slobode odlučivanja o radnom vremenu predstavlja i dodatni izvor prihoda. Naime, partneri-vozači često su samozaposleni, a prema provedenoj anketi, njih čak 89% bi moralo ”smanjiti troškove života, uzeti kredit, ili pronaći drugačiji posao da nema Ubera”. U zemlji u kojoj nezaposlenost varira od 12 do 15 posto, navedeno mnogo govori.

Glavni prigovori taksista mahom su utemeljeni ne na zabrinutosti za korisnike, već na odlučnosti održavanja monopolističkog statusa quo, odnosno zadržavanja visokih cijena i minimalne razine usluge. Glavni je argument Udruženja taksi prijevoznika da Uber posluje nezakonito i ne zadovoljava kriterije koje taksisti moraju zadovoljavati te time predstavlja nelojalnu konkurenciju postojećim taksistima. U brojkama, kao argument navode cifru od 9 milijuna kuna godišnjih troškova za 2500 taksista, odnosno mjesečnih 300 kuna po vozaču. Istovremeno ne adresiraju 80 milijuna kuna koje sami na ime poreza duguju državi. Argument nelojalne konkurencije jednostavno je zdravorazumski osporiti: prosječan taksist može lako postati ”uberovac”, ali prosječan ”uberovac” ne može lako dobiti taksi licencu, odnosno postati taksist.

U jeku nedavnih prosvjeda taksista premijer Plenković najavio je osnivanje posebne radne skupine koja će se pozabaviti Uberovim nezakonitim poslovanjem i naknadnom regulacijom. Činjenica je da za sada Uber na našim cestama posluje ”između crta” postojećih zakona, s obzirom da najam vozila s vozačem (kako sam sebe definira Uber) nije zadovoljavajuće reguliran. S obzirom na dosadašnje izjave vladajućih i pritiske taksi lobija, za očekivati je da bi nalazi radne skupštine mogli ići ”niz dlaku” taksistima. Proglasi li Vlada izričito takav oblik prijevoza ilegalnim, Uber će na hrvatskom tržištu prestati nuditi uslugu. Efektivno bi to značilo da će vladajući svjesno onemogućiti daljnje korištenje usluge koju su korisnici prepoznali kao bolju i povoljniju.

Mudrija alternativa kratkovidnoj zabrani Ubera bila bi dovođenje poslovanja istoga u okvire zakona, liberalizacijom i, ako treba, smanjenjem (bespotrebnih, birokratskih) nameta propisanih taksistima. S obzirom na rastuću prihvaćenost i popularnost Ubera, očito je da dodatni uvjeti postavljeni pred taksiste krajnjem korisniku ne znače mnogo. Možda bi za društvo u cijelosti bilo korisnije da se kupcima usluge privatnog prijevoza omogući izbor, a ponuditeljima usluge zdrava konkurencija.

Ukoliko se popusti pred zahtjevima taksista, Hrvatska se svrstava u red zemalja koje su zabranile Uber, poput Australije, Danske i Japana, ali i manje razvijenih Bugarske, Indije i Južnoafričke Republike. Uostalom, ne valja biti povodljiv, već valja razmotriti neto efekt koji ova pojava ima na (blago)stanje društva u cjelini. Zanimljivo će biti vidjeti što nas čeka te čiji će interesi na koncu prevladati.

Peticiju protiv zabrane Ubera u Hrvatskoj možete potpisati ovdje.

VIŠE IZ RUBRIKE:
POLITIKA
EKONOMIJA
HRVATSKA
O autoru
Toni Petrina je programer i poduzetnik iz Šibenika. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Biljana Borzan je cijelu svoju predizbornu kampanju izgradila na borbi za jednaku Nutellu. Pokazalo se da nije bila baš iskrena...

Istraživanje EK: Nema dokaza o različitom sastavu Nutelle u Njemačkoj i Hrvatskoj

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Građanska stranka je omogućila desnu vlast u Madridu gdje je u koaliciji s konzervativcima i desnim ekstremistima. To se mnogima nije svidjelo.

Španjolski liberali u koaliciji s krajnjom desnicom; ekonomski savjetnik napušta stranku, nižu se kritike...

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Navodni satiričar s News Bara dobio je potrebu da nas izvrijeđa jer mu se nije svidio moj članak o antifašizmu. Pa da pojasnim neke stvari...

Kome i zašto smeta Liberal?

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska se tijekom proteklih 10 godina ukupno nije pomakla nimalo ekonomski naprijed. Tko nam je za to kriv?

Izgubljeno desetljeće

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Je li došlo vrijeme da konačno raskrstimo s tekovinama socijalističke revolucije i obilježavanjem datuma bitnih za stvaranje bivše, propale države?

Čiji praznik Hrvatska danas obilježava?

Društvo

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Splitski gradonačelnik objavio je smiješni vodič za turiste u kojem ih upozorava da poštuju lijenost i nerad kao splitski tradicionalni identitet, a sada će Gradsko vijeće ograničiti rad kafićima do ponoći.

Splitska vlast objavljuje rat turizmu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Pokušao je kritizirati najavljeno rasterećenje rada, a zapravo je dao najbolje argumente za potpuno ukidanje poreza na dohodak.

Kad bi građani primali veću neto plaću, postali bi apatični - tvrdi ovaj kolumnist Večernjeg lista

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Pročitajte svjedočenja dvaju crnih autora koji su na suprotstavljenim stranama po pitanju reparacija.

Dvije strane: Treba li Amerika isplatiti odštetu crnim Amerikancima zbog ropstva i segregacije?

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ljevičarski youtuber Kyle Kulinski objašnjava zašto je potez Youtubea loš i zašto ga ni ljevičari ne bi trebali slaviti.

Youtube započeo borbu protiv nacizma pa uklonio i antinacistički edukativni sadržaj

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dugogodišnji američki senator je s preko 75 godina postao milijunaš, ali tek nakon što je napisao bestseller. Hrvatski ministri ne moraju napisati bestseller da bi postali milijunaši.

Dva političara i multimilijunaša. Pronađi razliku!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hrvatska i Slovenija su svoj dug otplatile, ali Srbiji je preostalo za otplatiti još 1,7 mlrd. eura.

Srbija još uvijek plaća Titove dugove i otplaćivat će ih sljedeće 22 godine

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mislav Kolakušić ima najrealnije šanse pobijediti na predsjedničkim izborima. Ovo nije podrška već upozorenje.

Svi pričaju o Kolindi i Milanoviću, ali Kolakušić bi mogao iznenaditi. Pripremite se za budućeg predsjednika!

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: