Što bi se postiglo zabranom Uberove aplikacije?

7.7.2017.


PIŠE: TONI PETRINA

Preporučeno za vas
Huić: Sindikati koriste potplaćene medicinske sestre za povećanje plaće uhljebima koji samo rade štetu
Neka Linić uloži svoju imovinu u Uljanik!
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
Miletić vrijeđa našu inteligenciju ako ozbiljno misli da ćemo povjerovati u nevinost IDS-a
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Autori South Parka maestralno se ʼzahvaliliʼ kineskim cenzorima zbog zabrane njihove serije
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Mit o izumiranju socijalne države, 2. dio: Razvijene države povećavaju poreznu presiju
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Hrvatska ima veći udio žena u poduzetništvu od Švedske, Njemačke i Švicarske
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Digitalni porez nema veze s pravdom i neće pogoditi velike korporacije nego male biznise i startupe
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Europska liberalna grupacija promijenila svoje ime; evo zašto...
Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom
Usprkos trgovinskom ratu slobodna trgovina se nastavlja širiti
Vaclav Klaus: Kako smo reformirali češko gospodarstvo

Što bi se postiglo zabranom Uberove aplikacije?


PIŠE Toni Petrina

Relativno nova mobilna aplikacija kompanije Uber od 2012. godine diljem svijeta omogućava lakše pronalaženje usluge privatnog prijevoza, a zbog svoje je konkurentske prirode u novije vrijeme pod snažnim pritiscima dosad monopolistički zaštićenih taksi službi. Nije iznimka ni Hrvatska, u kojoj Uber trenutno ima preko 80 tisuća zadovoljnih korisnika i preko 1600 partner-vozača, ali i niz kontroverzi povodom burnih reakcija taksista na rad novih konkurenata. Što bi točno postigla zabrana aplikacije, odnosno zabrana alternativnog oblika privatnog prijevoza u Hrvatskoj?

Prvenstveno, to bi značilo da Vlada primorava sve trenutne korisnike Ubera na korištenje inferiornije usluge. Usprkos glasnim prigovaranjima taksista, mnogi korisnici Ubera, prepoznavši razinu kvalitete ponuđene usluge, negoduju na najavu prinudnog povratka na staru razinu usluge i cijene. Pouzdanost Ubera u odnosu na klasične taksi službe rezultat je visoke transparentnosti i mnogih pogodnosti pruženih korisniku: unaprijed poznate cijene vožnje prije same narudžbe, mogućnosti praćenja lokacije vozača na karti unutar aplikacije, mogućnosti ostavljanja ocjene i komentara vozaču, što rezultira održavanjem kvalitete usluge eliminacijom višestruko negativno ocijenjenih vozača, te mogućnosti plaćanja karticom. Nezanemariv, a za mnoge i presudan faktor je, ipak, sama cijena vožnje, koja je u normalnim uvjetima znatno niža od one koju zaračunavaju taksisti. Uzmimo u obzir i turiste i koliko njima može značiti naručivanje prijevoza putem pouzdane aplikacije - kakvu možda koriste i kod kuće - pored usmenog naručivanja telefonom, dok trenutnu i ciljnu adresu možda i ne mogu razaznatljivo izgovoriti.

S druge strane, brojni Uberovi partner-vozači izražavaju zadovoljstvo novom djelatnošću, koja im osim slobode odlučivanja o radnom vremenu predstavlja i dodatni izvor prihoda. Naime, partneri-vozači često su samozaposleni, a prema provedenoj anketi, njih čak 89% bi moralo ”smanjiti troškove života, uzeti kredit, ili pronaći drugačiji posao da nema Ubera”. U zemlji u kojoj nezaposlenost varira od 12 do 15 posto, navedeno mnogo govori.

Glavni prigovori taksista mahom su utemeljeni ne na zabrinutosti za korisnike, već na odlučnosti održavanja monopolističkog statusa quo, odnosno zadržavanja visokih cijena i minimalne razine usluge. Glavni je argument Udruženja taksi prijevoznika da Uber posluje nezakonito i ne zadovoljava kriterije koje taksisti moraju zadovoljavati te time predstavlja nelojalnu konkurenciju postojećim taksistima. U brojkama, kao argument navode cifru od 9 milijuna kuna godišnjih troškova za 2500 taksista, odnosno mjesečnih 300 kuna po vozaču. Istovremeno ne adresiraju 80 milijuna kuna koje sami na ime poreza duguju državi. Argument nelojalne konkurencije jednostavno je zdravorazumski osporiti: prosječan taksist može lako postati ”uberovac”, ali prosječan ”uberovac” ne može lako dobiti taksi licencu, odnosno postati taksist.

U jeku nedavnih prosvjeda taksista premijer Plenković najavio je osnivanje posebne radne skupine koja će se pozabaviti Uberovim nezakonitim poslovanjem i naknadnom regulacijom. Činjenica je da za sada Uber na našim cestama posluje ”između crta” postojećih zakona, s obzirom da najam vozila s vozačem (kako sam sebe definira Uber) nije zadovoljavajuće reguliran. S obzirom na dosadašnje izjave vladajućih i pritiske taksi lobija, za očekivati je da bi nalazi radne skupštine mogli ići ”niz dlaku” taksistima. Proglasi li Vlada izričito takav oblik prijevoza ilegalnim, Uber će na hrvatskom tržištu prestati nuditi uslugu. Efektivno bi to značilo da će vladajući svjesno onemogućiti daljnje korištenje usluge koju su korisnici prepoznali kao bolju i povoljniju.

Mudrija alternativa kratkovidnoj zabrani Ubera bila bi dovođenje poslovanja istoga u okvire zakona, liberalizacijom i, ako treba, smanjenjem (bespotrebnih, birokratskih) nameta propisanih taksistima. S obzirom na rastuću prihvaćenost i popularnost Ubera, očito je da dodatni uvjeti postavljeni pred taksiste krajnjem korisniku ne znače mnogo. Možda bi za društvo u cijelosti bilo korisnije da se kupcima usluge privatnog prijevoza omogući izbor, a ponuditeljima usluge zdrava konkurencija.

Ukoliko se popusti pred zahtjevima taksista, Hrvatska se svrstava u red zemalja koje su zabranile Uber, poput Australije, Danske i Japana, ali i manje razvijenih Bugarske, Indije i Južnoafričke Republike. Uostalom, ne valja biti povodljiv, već valja razmotriti neto efekt koji ova pojava ima na (blago)stanje društva u cjelini. Zanimljivo će biti vidjeti što nas čeka te čiji će interesi na koncu prevladati.

Peticiju protiv zabrane Ubera u Hrvatskoj možete potpisati ovdje.


Vezano
Zabrana rada nedjeljom nije pitanje epidemiologije ni ekonomije nego ljudskih prava
Jesu li Hrvati slabi na bahate bukadžije?
Istraživanje Oxforda: Hrvatska ima najstrože restrikcije u odnosu na broj zaraženih
Laku noć, Hrvatska!
Poduzetništvo nije socijalna kategorija i ne treba Vladinu pomoć
Vladine ekonomske mjere samo će pogoršati gospodarsku krizu koja slijedi
Novinarka koja je napadala ʼuvozni lobiʼ sada se žali što ne može naći uvozne proizvode u trgovinama
Zašto bi vlada, pogotovo u krizi, trebala pustiti cijene da rastu
Država može odmah smanjiti zdravstveni doprinos za 16 posto
Hrvatski ministri bi od stranih bankara trebali učiti o moralnoj odgovornosti
Uzalud brat čašu dade, za samo koji kvadrat se imade!
Zakon o doprinosima za direktore rezultat je pogrešne percepcije poduzetništva
Lipa, Women in Adria i IPH traže od Marića izmjene zakona o doprinosima za direktore poduzeća
Vlasnik skijališta u BiH zabranio alkohol. Pao snijeg, a gosti ne dolaze
Predsjednik Uprave Emmezete otkriva kako je tržište utjecalo na plaće blagajnica i kako će utjecati zabrana rada nedjeljom
Vlada će se u 2020. obračunati s najvećim hrvatskim neprijateljima - radom i zaradom
Milton Friedman 1972.: Zašto rat protiv droge ne može uspjeti
Plenkovićeva vlada - prije svega neprijatelj poreznih obveznika
Plenković i sindikat pali na testu socijalne pravednosti
Vlada oslobodila nameta i deregulirala 20-ak profesija; turistički vodiči se pobunili
Novo na Liberalu
VIŠE TEKSTOVA
Najtraženije na Liberalu
Zanima vas nešto drugo? Tu unesite pojam koji želite pretražiti:
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | OGLAŠAVANJE | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: