Što je dozvoljeno Jupiteru, nije i volu

FOTO: Vlada.gov.hr
7.3.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Što je dozvoljeno Jupiteru, nije i volu


PIŠE Mario Nakić

Vlada se priprema nadolazeću GDPR regulativu Europske unije upotrijebiti kao sredstvo punjenja proračuna, i to isključivo od privatnih tvrtki i njihovih direktora.

Prema prijedlogu Zakona o provedbi opće uredbe o zaštiti podataka, koji je u procesu eSavjetovanja, od 25. svibnja AZOP privatnim tvrtkama naplaćivat će za kršenje ovog zakona kazne do 4 posto godišnjeg prihoda ili najviše 20 milijuna eura. Kazne će se naplaćivati prisilno, 15 dana kasnije, i to preko Ministarstva financija, a sve što skupe ide izravno u proračun, objavio je Poslovni dnevnik.

Osim "poduzećima", kako ih u zakonu naziva Vlada, kazne će se naplaćivati i direktorima privatnih tvrtki ili drugim osobama koje preuzmu odgovornost za vođenje baza s osobnim podacima. Njima se spremaju kazne od pet tisuća do pola milijuna kuna. Te će kazne AZOP od njih naplaćivati čak i ako daju otkaz, promijene radno mjesto ili "poduzeće" ode u stečaj ili se ugasi.

Usto, i poduzeća i direktore nakon što se naplati Vlada još će se moći i privatno tužiti, ako se njihovim kršenjem zakona netko nađe oštećen. Ono što je potpuno razbjesnilo privatne poduzetnike i direktore privatnih tvrtki je činjenica da je zakon ciljano napisan da pogodi isključivo njih. Štoviše, ministar uprave Lovro Kuščević za vikend je izjavio da nema smisla da kazne vrijede i za državu, jer "što bi sama sebi plaćala kaznu".

Drugim riječima, država je iz ovog zakona izuzela sve svoje ustanove, institucije, ali i sva javna poduzeća, ona koja su u državnom ili gradskom vlasništvu. Ali će zato država omastiti brk naplaćujući enormne kazne privatnom sektoru, po onoj drevnoj poslovici: "Što je dozvoljeno Jupiteru, nije i volu".

Ljudi moji, ovo je vrhunac naše tragikomedije i možda točka na "i" svake priče o bilo kakvim pozitivnim promjenama u Hrvatskoj. Taman kad čovjek pomisli da se ovaj uhljebnički sustav ne može spustiti niže i još više izblamirati, oni su u stanju nanovo iznenaditi. Ako ovaj zakon prođe, možemo i službeno reći da smo volovi. Jer, jebiga, narod ih je birao da se ovako iživljavaju nad njim.

Nego, vratimo se na samu srž problema. Što je GDPR regulativa? Riječ je o inicijativi koja bi trebala zaštititi privatnost građana i njihove osobne podatke od bilo kakve zlouporabe. Zaštita privatnosti se svakako treba pojačati, ali je smisao ove regulative zaštititi privatne osobe od zlouporabe državnih službi! Takva regulativa nam, dakle, treba da bi zaštitila osobu A od toga da neki korumpirani službenik, recimo u Zavodu za mirovinsko osiguranje, ne bi dilao njene osobne podatke trećima koji bi ih iskoristili za neku drugu svrhu. Svrha zaštite privatnosti je obraniti pojedinca od državne prijevare.

Kod nas je to, naravno, sasvim izopačeno shvaćeno. Pa će Hrvatska uvesti zakon radi čiste forme i radi punjenja proračuna. Mnoge će tvrtke, koje vode bilo kakvu bazu podataka korisnika svojih usluga, morati izdvojiti hrpu novca za nove i dodatne softvere koje će država sigurno zahtijevati da bi mogla kontrolirati baze. Zatim, tvrtke će morati i platiti dodatne konzultante, pravne i informatičke stručnjake itd. Sve to radi čega? Dok oni, radi kojih bi ovakav zakon trebao i postojati, ostaju izuzeti i mogu s vašim osobnim podacima raditi što žele!

Država će još lakše moći kažnjavati tvrtke, a na kraju će najgore proći radnici koji će osjetiti svaku kaznu direktno na svojim plaćama.



Je li vrijeme da kažemo dosta? Je li došlo vrijeme za ujedinjenje svih obespravljenih u ovoj zemlji - pod time mislim i na poduzetnike, obrtnike, radnike, studente koji ne vide budućnost u ovakvom Apsurdistanu? Jer ovo je očito sprdanje, oni se nama sprdaju kad predlažu ovakve tragikomedije. Hrvati su možda zaboravili da država i zakoni postoje radi toga da bi ZAŠTITILI građane, a ne da bi im otežavali živote i rad. Ako im jednom ne kažemo DOSTA, vrlo brzo ćemo se naći u situaciji kad će život po propisima postati full time job. To se dogodi kad propisi postanu besmisleni s jedinom svrhom hranjenja vječito gladne i predebele države.



Novo na Liberalu

Ljudska prava

PIŠE: LIZ WOLFE

Stanovnici Hong Konga žele sačuvati ono što imaju: bogatu metropolu koja njeguje zapadne vrijednosti

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Još malo o turističkoj sezoni: Kako stojimo u usporedbi s drugim zemljama?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Medijska hajka bila je posve neopravdana: Iza nas je još jedna rekordna turistička sezona

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dvije američke općine više ne postoje: Stanovništvo nije htjelo plaćati lokalne namete pa su se samoukinuli

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novo istraživanje: Uzroci rasta ekonomske nejednakosti u SAD-u i Rusiji

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Raspudić kao gubitnik koji traži opravdanje za poraz u suđenju i organizatoru

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

HSLS-ov doprinos kampanji ʼDa se bolje razumijemoʼ: Hrebak majstorski spustio Pupovcu i Škori

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ribićeva rulja se okrenula protiv njega: Tko je to mogao predvidjeti?

Ekonomija

PIŠE: HENRY HAZLITT

Henry Hazlitt (1894-1993) bio je novinar i kolumnist koji je pisao o ekonomiji za New York Times, Wall Street Journal, Newsweek i druge poznate novine i časopise. Autor je knjige 'Economics In One Lesson' (1946).

Henry Hazlitt: Abeceda tržišne ekonomije

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rezultat Švedske na PISA testu ruši rasističke mitove i argumente protiv vaučerizacije u isto vrijeme

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Indeks fleksibilnosti zapošljavanja: Danska bolja od SAD-a, Hrvatska pri samom dnu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dobra vijest: Hrvati su među najboljim govornicima stranog engleskog jezika u svijetu

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: