Vezani članci:
Povijesni razvoj (proto)globalizacije, 1. dio
Globalna trgovina pod udarom nepredviđenih šokova, zasad pokazuje otpornost
The Economist uvrstio Norbergovu knjigu ʼOpenʼ među djela godine. Evo zašto je ona važna
J. Norberg u novoj knjizi: ʼPandemija u nama budi unutarnjeg nacionalista pa tražimo kontrolu, stagnaciju i zatvorenostʼ
Obrana globalizma iz liberalno-konzervativne perspektive
Čovječanstvo dobiva rat protiv ekstremnog siromaštva zahvaljujući kapitalizmu i globalizaciji
Kako bi Hrvatska izgledala da nema globalizacije?
Kako imigracija utječe na ekonomiju?
Nejednakost u svijetu drastično opada zahvaljujući globalizaciji i slobodnom tržištu
Jesu li oni svjesni za što se bore?
Kinez otvara milijun radnih mjesta u SAD-u: 'Kad trgovina stane, rat počinje'
Trudeau kakvog još niste čuli: 'Globalizacija je razočarala običnog čovjeka'
Najbogatiji su sve bogatiji, a 5 milijardi ljudi propada u siromaštvu. Je li to točno?
Nezaboravne lekcije: M. Friedman o odgovornosti Vlade prema siromašnima
Novo istraživanje: Uzroci rasta ekonomske nejednakosti u SAD-u i Rusiji
Svijet je danas bolji nego ikada, ali ljudi to ne znaju
Pučka pravobraniteljica okrivljuje poslodavce i privatni sektor za sve što je napravila država
Superbogati su u 2018. postali još bogatiji. A što je sa siromašnima?
[VIDEO] U Jugoslaviji nije bilo sirotinje, kažete? Pogledajte ove dokumentarce pa razmislite opet
Počinje era većinskog srednjeg sloja. Što to znači za svijet?
Pati li liberalizam od nedostatka empatije?
Indija uspješno pobjeđuje siromaštvo, ali Nigerija je novi gorući problem
Samo politika liberalizma zaista pomaže siromašnima
Najbogatiji Kinez dao zanimljivo objašnjenje zašto siromašni ljudi ne uspijevaju
Ako vlada stvarno želi smanjiti siromaštvo, onda će povećati ekonomske slobode
Leftard Pernar napao leftarde
Rast državne potrošnje povećava rizik od siromaštva
Ljevičarska demagogija otkriva latentne rasiste
Kako smo uspjeli, objavivši znanstvena istraživanja i činjenice, razljutiti ljude u Saboru i Vladi
Dječji rad će za 15 godina biti potpuno iskorijenjen skupa s ekstremnim siromaštvom
Novo na Liberalu:
JD Vance posramio EU birokrate zbog pretjeranih regulacija: 'Oslobodite se straha, prihvatite rizik'
Tržište piva jučer i danas - povijest sukoba slobode i protekcionizma
Von der Leyen najavila novu megapljačku građana Europske unije
Milei pogrešno tvrdi da je teorija tržišnih neuspjeha lažna i kontradiktorna
Zabranitelji protiv zabranitelja: U priči o Thompsonu, Pusiću i Remi nema poštenih
Zašto europska AI industrija nije konkurentna i kako to promijeniti
Europska komisija odlučila stati na kraj povoljnijoj kupovini preko interneta
PDV, cijene, novinari i njihovi stručnjaci
Trumpove prijetnje ipak imaju smisla: EU razmatra smanjenje carina na uvoz automobila iz SAD-a
Da su oni na vlasti, inflacija bi bila ne 5 nego 50 posto
Muskov DOGE već uštedio Amerikancima oko 1 milijardu dolara dnevno
Johan Norberg: 'Trump je nepredvidiv. Uvjereni protekcionist, ali još uvjereniji pregovarač'
Demokršćanski kandidat za njemačkog kancelara popljuvao Plenkovića i njegovu politiku
Trumpov sjevernoamerički rat carinama nije postigao ništa
Izbjeglice iz Venezuele u strahu od deportacije iz SAD-a: 'Rekli su da neće dirati legalne imigrante'
Inflacija u Hrvatskoj će ubrzavati jer javnost tako želi. Vlada radi točno ono što građani od nje traže
LGBT zajednica prosvjeduje zbog Mileijevog govora u Davosu. Evo što im je odgovorio
Liga protiv kukuruznog zakona - jedna od najambicioznijih političkih kampanja u svjetskoj povijesti
Kako bi EU trebala odgovoriti na Trumpove carine?
Lijeve ideologije su u pravilu osuđene na propast
Ekonomska politika protekcionizma: 4 najčešća mita
Trump najavio carine Kanadi i Meksiku. Rand Paul: 'To znači manje trgovanja i veće cijene'
Europska komisija financirala nevladine udruge za lobiranje zelenih politika u Bruxellesu
Trump optužuje EU za 'nepravedan tretman' zbog PDV-a. Je li u pravu?
Musk objavio plan suzbijanja inflacije u SAD-u. Plenković se ne bi složio
Na krilima pohlepe: Jutarnji list na kiosku u tri godine poskupio 56 posto
Europska komisija u Hrvatskoj dezinformira javnost o štetnosti nuklearne energije
Cancel Liberal!
Manifest odrasta, lanjski bestseller, pati od istih nedostataka kao i ranije kritike slobodnog tržišta
Trump ukinuo državnu podršku zdravstvenoj zaštiti transrodne 'djece' do 19 godina

Što je globalizacija napravila čovječanstvu: 6 bitnih grafova


Piše: Mario Nakić
25.11.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Što je globalizacija napravila čovječanstvu: 6 bitnih grafova


Piše: Mario Nakić
25.11.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Zbog nedavnog susreta čelnika G20 skupine i velikih nasilnih prosvjeda lijevih antiglobalista, ponovno se potaklo pitanje "problema" globalizacije. Što je točno globalizacija? Prvenstveno se misli na otvaranje granica za međunarodnu trgovinsku suradnju i trgovinske ugovore među državama diljem svijeta koji omogućuju slobodnije kretanje stanovništva, robe i kapitala. Iako razni populisti, od političara do novinara koriste taj termin u negativnom smislu, teško je naći bilo koji negativni rezultat globalizacije kojoj svjedočimo zadnjih stotinjak godina, a ponajviše zadnjih 30-ak godina, nakon rušenja Berlinskog zida i otvaranja Kine, Indije i drugih dijelova južne i jugoistočne Azije trgovinskoj suradnji sa zemljama zapadnog svijeta.

Globalizam je podjednako omražen među lijevim i desnim ekstremistima, iako iz različitih razloga. Lijevi ekstremisti smatraju da je riječ o novom obliku imperijalističke politike njima vječnog krivca SAD-a koji na taj način širi "neoliberalni kapitalizam" po svijetu i povećava materijalnu nejednakost, a desničari se boje da će otvaranjem granica za strani kapital, stranu robu i uvoznu radnu snagu izgubiti njihova radna mjesta, njihova proizvodnja te da su zbog toga u gubitku. Realna situacija i kretanje globalnog bogatstva, stope siromaštva i zaposlenosti opovrgavaju njihove strahove i dokazuju da je buka protiv globalizacije neutemeljena.



Prvi graf prikazuje kretanje svjetskog bogatstva (ukupni BDP) tijekom zadnjih 50 godina (izvor: Worldeconomics).



Drugi graf prikazuje kako su se kretali udjeli pojedinih kontinenata u ukupnom svjetskom BDP-u (izvor: Worldeconomics). Jasno je da je najmnogoljudniji kontinent, onaj azijski, ostvario najveći rast i izvukao se iz siromaštva. Azija je, uz Afriku, do prije 20 godina, bila najsiromašniji kontinent. Danas je uvjerljivo najbogatiji. Uz to, Afrika je doživjela blagi rast iako se bum u Africi tek očekuje.

Zašto su ovi pokazatelji pozitivni, netko će pitati. Zato što je napravljen veliki pomak u neravnomjerno raspoređenom bogatstvu na svjetskoj razini. Bogatstvo se gomilalo u Sjevernoj Americi i zapadnoj Europi, a sada je puno ravnomjernije raspoređeno. Bogatstvo je došlo na područja s najvećim udjelom populacije u svijetu, a to su Kina i Indija, što je također značajno jer je upravo u tim zemljama još donedavno većina živjela u ekstremnom siromaštvu.



Ovaj graf prikazuje kako se povećavala zaposlenost u Indiji, koja je tijekom 10 godina narasla za skoro 20 posto (izvor: TradingEconomics). Stopa nezaposlenosti je u isto vrijeme prepolovljena, a prosječna plaća je porasla za 25 posto.



Ovdje vidimo kako je rasla kineska potražnja za stranom robom, odnosno njihova konzumacija i uvoz (izvor: Bloomberg). Kina sad najviše uvozi iz Australije, Južne Koreje, Japana i SAD-a. Kineski uvoz sa zapada je tijekom zadnjih 20 godina utrostručen, a budući da je riječ o ogromnom tržištu, to je svakako pomoglo proizvodnji i zapošljavanju u zapadnim zemljama. Dakle, Amerikanci se ne mogu žaliti da su zbog Kine izgubili radna mjesta, dobili su ih.



Ovaj graf prikazuje kretanje stope siromaštva u Kini tijekom zadnjih 40 godina. Ovdje se jasno vidi kako je globalizacija uspješno desetkovala siromaštvo u Kini što je dobro za sve. Kinezi su dobili bolje životne uvjete i priliku da rastu još više, a ostatak svijeta je dobio zdravije i bogatije tržište za svoje proizvode. Tko normalan može biti protiv toga?



Ovdje vidimo kretanje stope siromaštva na svjetskoj razini u razdoblju od 1970. do 2005. godine. Crvena linija pokazuje kako se kretao udio siromašnih među ukupnom populacijom, a plava linija prati broj ljudi koji žive ispod granice siromaštva. Iako je ukupna populacija cijelo vrijeme rasla, broj siromašnih kao i njihov udio je drastično opao. Ovim tempom, ako ne dođe do većih katastrofa, ratova ili nesreća, ili ako ovi antiglobalisti ne dođu na vlast (i Trump je prijetnja globalizmu), možemo očekivati potpuni nestanak siromaštva.

Postavlja se onda logično pitanje, zašto je toliko puno ljudi diljem svijeta ljuto na tu globalizaciju?

Moj odgovor je jednostavan i vjerojatno se neće svidjeti mnogima - zbog sebičnosti. Naime, tijekom zadnjih dvadesetak godina usporen je gospodarski rast Amerike, zapadne Europe i Japana. Iako se i ti dijelovi svijeta nastavljaju pozitivno razvijati, to više nije onom brzinom kao u prošlom stoljeću. Zbog prirodne, tržišne preraspodjele bogatstva, zbog otvaranja istočnih zemalja i novih tržišta, brojne su se korporacije okrenule razvijanju na tim novim tržištima. To je donijelo stotine milijuna novih radnih mjesta zemljama koje su bile u razvoju, to je ubrzalo njihov razvoj, ali je malo usporilo razvijene zemlje.

Dio stanovništva Zapada osjeća da se posao seli u drugi dio svijeta i na to ne gleda blagonaklono. Po mojem mišljenju, to je baš sebičnost. Kako možete biti nesretni što su tamo seljaci u Kini napokon uspjeli zaraditi dovoljno za normalan život? Još bih takvo razmišljanje mogao razumjeti kad bi se u isto vrijeme SAD i Europa osiromašavale, ali to se ne događa. Kad se razvije cijela Azija i kad se razvije cijela Afrika, svi ćemo od toga profitirati jer ćemo moći na ta tržišta izvoziti svoje proizvode i za njih dobivati dobre cijene, budući da će stanovništvo biti bogato. Ovakva, nerazvijena i siromašna Afrika ne koristi nikome.

Ja sam za što manje siromaštva i što ravnomjerniju raspodjelu bogatstva u svim dijelovima svijeta, a to je moguće postići samo daljnjom globalizacijom.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.