Što je globalizacija napravila čovječanstvu: 6 bitnih grafova

25.11.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
4


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Više od istog autora
Šibensko-kninski župan objasnio čemu služe županije
Pronašli smo lika koji je povjerovao u priču da se podzemne sile osvećuju Tolušiću jer je dirnuo u osinje gnijezdo
Imamo novi SUBNOR: Kako sam optužen za četnikovanje, velikosrpstvo i veleizdaju RH
Molim vas, gospodo, promijenite glupi zakon!
Pernar i Maras su totalno pogrešno shvatili zaradu i oporezivanje
Ogromni napredak: Hrvati konačno shvatili da je bruto više nego neto
Sloboda poduzetništvu!
Svi pričaju o Kolindi i Milanoviću, ali Kolakušić bi mogao iznenaditi. Pripremite se za budućeg predsjednika!
Brazilke i Argentinke traže pravo da sunčaju grudi u javnosti
Demokrati su ove godine imali samo jedan jedini zadatak. Već su ga uprskali...
Kako je Liberal potaknuo državne institucije da zaštite transrodnu ženu od prijetnji
Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom
Populističko-populistička koalicija u Italiji postigla dogovor, ovo su mjere koje najavljuju
Hoće li Amerika skliznuti u socijalizam?
Top 15 razloga zašto je protekcionizam (ekonomski suicid) toliko popularan
Regulacija pornografije na internetu može imati brojne neželjene posljedice
Zašto je maskiranje u crnca rasistički čin?
Neka Plenkoviću netko javi da to što je napravio nisu reforme!
Ljevičari zahtijevaju da Trump i HDZ preuzmu kontrolu nad Facebookom
Marijana Puljak o odlascima iz Pametnog: ʼHrvatska je puna filozofa. Svi prigovaraju, nitko ne bi zapeoʼ

Što je globalizacija napravila čovječanstvu: 6 bitnih grafova


PIŠE Mario Nakić

Zbog nedavnog susreta čelnika G20 skupine i velikih nasilnih prosvjeda lijevih antiglobalista, ponovno se potaklo pitanje "problema" globalizacije. Što je točno globalizacija? Prvenstveno se misli na otvaranje granica za međunarodnu trgovinsku suradnju i trgovinske ugovore među državama diljem svijeta koji omogućuju slobodnije kretanje stanovništva, robe i kapitala. Iako razni populisti, od političara do novinara koriste taj termin u negativnom smislu, teško je naći bilo koji negativni rezultat globalizacije kojoj svjedočimo zadnjih stotinjak godina, a ponajviše zadnjih 30-ak godina, nakon rušenja Berlinskog zida i otvaranja Kine, Indije i drugih dijelova južne i jugoistočne Azije trgovinskoj suradnji sa zemljama zapadnog svijeta.

Globalizam je podjednako omražen među lijevim i desnim ekstremistima, iako iz različitih razloga. Lijevi ekstremisti smatraju da je riječ o novom obliku imperijalističke politike njima vječnog krivca SAD-a koji na taj način širi "neoliberalni kapitalizam" po svijetu i povećava materijalnu nejednakost, a desničari se boje da će otvaranjem granica za strani kapital, stranu robu i uvoznu radnu snagu izgubiti njihova radna mjesta, njihova proizvodnja te da su zbog toga u gubitku. Realna situacija i kretanje globalnog bogatstva, stope siromaštva i zaposlenosti opovrgavaju njihove strahove i dokazuju da je buka protiv globalizacije neutemeljena.



Prvi graf prikazuje kretanje svjetskog bogatstva (ukupni BDP) tijekom zadnjih 50 godina (izvor: Worldeconomics).



Drugi graf prikazuje kako su se kretali udjeli pojedinih kontinenata u ukupnom svjetskom BDP-u (izvor: Worldeconomics). Jasno je da je najmnogoljudniji kontinent, onaj azijski, ostvario najveći rast i izvukao se iz siromaštva. Azija je, uz Afriku, do prije 20 godina, bila najsiromašniji kontinent. Danas je uvjerljivo najbogatiji. Uz to, Afrika je doživjela blagi rast iako se bum u Africi tek očekuje.

Zašto su ovi pokazatelji pozitivni, netko će pitati. Zato što je napravljen veliki pomak u neravnomjerno raspoređenom bogatstvu na svjetskoj razini. Bogatstvo se gomilalo u Sjevernoj Americi i zapadnoj Europi, a sada je puno ravnomjernije raspoređeno. Bogatstvo je došlo na područja s najvećim udjelom populacije u svijetu, a to su Kina i Indija, što je također značajno jer je upravo u tim zemljama još donedavno većina živjela u ekstremnom siromaštvu.



Ovaj graf prikazuje kako se povećavala zaposlenost u Indiji, koja je tijekom 10 godina narasla za skoro 20 posto (izvor: TradingEconomics). Stopa nezaposlenosti je u isto vrijeme prepolovljena, a prosječna plaća je porasla za 25 posto.



Ovdje vidimo kako je rasla kineska potražnja za stranom robom, odnosno njihova konzumacija i uvoz (izvor: Bloomberg). Kina sad najviše uvozi iz Australije, Južne Koreje, Japana i SAD-a. Kineski uvoz sa zapada je tijekom zadnjih 20 godina utrostručen, a budući da je riječ o ogromnom tržištu, to je svakako pomoglo proizvodnji i zapošljavanju u zapadnim zemljama. Dakle, Amerikanci se ne mogu žaliti da su zbog Kine izgubili radna mjesta, dobili su ih.



Ovaj graf prikazuje kretanje stope siromaštva u Kini tijekom zadnjih 40 godina. Ovdje se jasno vidi kako je globalizacija uspješno desetkovala siromaštvo u Kini što je dobro za sve. Kinezi su dobili bolje životne uvjete i priliku da rastu još više, a ostatak svijeta je dobio zdravije i bogatije tržište za svoje proizvode. Tko normalan može biti protiv toga?



Ovdje vidimo kretanje stope siromaštva na svjetskoj razini u razdoblju od 1970. do 2005. godine. Crvena linija pokazuje kako se kretao udio siromašnih među ukupnom populacijom, a plava linija prati broj ljudi koji žive ispod granice siromaštva. Iako je ukupna populacija cijelo vrijeme rasla, broj siromašnih kao i njihov udio je drastično opao. Ovim tempom, ako ne dođe do većih katastrofa, ratova ili nesreća, ili ako ovi antiglobalisti ne dođu na vlast (i Trump je prijetnja globalizmu), možemo očekivati potpuni nestanak siromaštva.

Postavlja se onda logično pitanje, zašto je toliko puno ljudi diljem svijeta ljuto na tu globalizaciju?

Moj odgovor je jednostavan i vjerojatno se neće svidjeti mnogima - zbog sebičnosti. Naime, tijekom zadnjih dvadesetak godina usporen je gospodarski rast Amerike, zapadne Europe i Japana. Iako se i ti dijelovi svijeta nastavljaju pozitivno razvijati, to više nije onom brzinom kao u prošlom stoljeću. Zbog prirodne, tržišne preraspodjele bogatstva, zbog otvaranja istočnih zemalja i novih tržišta, brojne su se korporacije okrenule razvijanju na tim novim tržištima. To je donijelo stotine milijuna novih radnih mjesta zemljama koje su bile u razvoju, to je ubrzalo njihov razvoj, ali je malo usporilo razvijene zemlje.

Dio stanovništva Zapada osjeća da se posao seli u drugi dio svijeta i na to ne gleda blagonaklono. Po mojem mišljenju, to je baš sebičnost. Kako možete biti nesretni što su tamo seljaci u Kini napokon uspjeli zaraditi dovoljno za normalan život? Još bih takvo razmišljanje mogao razumjeti kad bi se u isto vrijeme SAD i Europa osiromašavale, ali to se ne događa. Kad se razvije cijela Azija i kad se razvije cijela Afrika, svi ćemo od toga profitirati jer ćemo moći na ta tržišta izvoziti svoje proizvode i za njih dobivati dobre cijene, budući da će stanovništvo biti bogato. Ovakva, nerazvijena i siromašna Afrika ne koristi nikome.

Ja sam za što manje siromaštva i što ravnomjerniju raspodjelu bogatstva u svim dijelovima svijeta, a to je moguće postići samo daljnjom globalizacijom.

Vezano
J. Norberg u novoj knjizi: ʼPandemija u nama budi unutarnjeg nacionalista pa tražimo kontrolu, stagnaciju i zatvorenostʼ
Zašto kineski model borbe protiv koronavirusa ne funkcionira na Zapadu
Država vas ne može spasiti od sigurne smrti, ali vam može zagorčati ostatak života
Obrana globalizma iz liberalno-konzervativnog ugla
Stanovnici Hong Konga žele sačuvati ono što imaju: bogatu metropolu koja njeguje zapadne vrijednosti
Novo istraživanje: Uzroci rasta ekonomske nejednakosti u SAD-u i Rusiji
Je li trijumf Kineza na PISA testovima dokaz superiornosti komunizma?
U većem dijelu svijeta 16-godišnjaci nisu u stanju razlikovati činjenice od mišljenja
Mises vs. Marx rap battle u Kini cenzuriran, Kinezi ga svejedno vole
Autori South Parka maestralno se ʼzahvaliliʼ kineskim cenzorima zbog zabrane njihove serije
Amerikanci su svjesni da gube u trgovinskom ratu. Samo Trump još nije...
Kako je kapital (zasad) sačuvao autonomiju Hong Konga
Žao mi je, drugovi, ali tržište je opet pobijedilo
Trump bi o međunarodnoj trgovini mogao učiti od Marxa
Katastrofičari na aparatima: Još uvijek ništa od nove globalne ekonomske krize
ʼNe volite komunizam, ali vam je kineski kapital dobrodošao. Kako to?ʼ
Zašto, pobogu, nekim ljudima smeta trgovinski sporazum o slobodnom izvozu?
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
Trudeau kakvog još niste čuli: 'Globalizacija je razočarala običnog čovjeka'
Kinez otvara milijun radnih mjesta u SAD-u: 'Kad trgovina stane, rat počinje'
Novo na Liberalu
VIŠE TEKSTOVA
Najtraženije na Liberalu
Zanima vas nešto drugo? Tu unesite pojam koji želite pretražiti:
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | OGLAŠAVANJE | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: