Što je Kolinda rekla krivo o Jugoslaviji?

13.9.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Više od istog autora
Kakav je zapravo bio Che? Top 7 njegovih kontroverznih izjava
Ne padajte na mitove: 4 najčešće zablude u povodu uvođenja eura
Na ljevici se vodi građanski rat za ženski WC: Feministice protiv trans aktivista, padaju uvrede, prijeti se gulazima
Plaže trebaju ići u privatnu koncesiju, ali ne na ovakav način
Dobar razlog zašto bi i nepušači trebali biti za legalizaciju marihuane
Ministrica Dalić nije u pravu: Rezanje PDV-a osjetili bi svi građani
Konzervativci trolaju, a feminizam je postao šovinizam
Prije uvođenja poreza na nekretnine smanjite PDV i reformirajte mirovinski sustav!
Estonija prvi put bilježi rast stanovništva, evo kako su uspjeli preokrenuti trendove
Sekularnost države nije pitanje zbog kojeg bismo se trebali dijeliti
Kuba ukida socijalizam, uvodi tržišnu ekonomiju i privatno vlasništvo
Otkud toliki strah od privatnih knjižnica i muzeja?
Odgovori na sve argumente pro-birth ekipe
Trenutak istine: Most nije konzervativna stranka, a suverenisti i HDZ-ovci uopće nisu desno
Sada, kad znamo da nejednakost opada, prisjetimo se huškača koji su širili fake news
Porezi će biti glavna tema na sljedećim parlamentarnim izborima
Leftard Pernar napao leftarde
Jim Carrey želi socijalizam. Evo što mu je odgovorio novinar iz Venezuele
Ovo je neugodno: Kako je kolumnist Novog lista pokušao opravdati vandalizam
Muslimanka u Kongresu prozvala Powerlifting savez zbog diskriminacije trans osoba. Odgovorio joj je LGBT aktivist...

Što je Kolinda rekla krivo o Jugoslaviji?


PIŠE Mario Nakić

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović je u intervjuu za bečki Kleine Zeitung dala neke pretjerane izjave o bivšoj Jugoslaviji koje su ljevičarima u Hrvatskoj došle "na volej". Međutim, što je rekla krivo?

"Odrasla sam u komunizmu, i nisam htjela ništa drugo nego da izađem iz toga. Htjela sam biti slobodna. Htjela sam imati mogućnost u dućanu birati između raznih vrsta jogurta, i da ne moram vlastima priopćavati koliko ću kruha trebati idućeg tjedna."

Titoljupci su jedva dočekali da mogu reći "U Jugoslaviji je bilo 85 vrsta jugorta", ali to nema veze s njenom izjavom budući da nije svih 85 vrsta jogurta bilo za kupiti u dućanima. O tome kakva je bila dostupnost i raznolikost dostupnih dobara opisano je u članku "Proizvodi koje je imala svaka kuća u bivšoj Jugoslaviji" N1 televizije, a taj medij se teško može okarakterizirati kao "nacionalistički" ili "desničarski":

"Točno, bilo je to jedno zatvoreno tržište i izgledalo je nasmrt dosadno što ama baš svi peru zube Kalodontom, što svi usisavači bruuje istu pjesmu, a telefoni "zovu" istim zvonom. Police trgovina kakve mi viđamo danas toliko su šljaštrave i šarene u usporedbi s onima prije 30-ak godina, da bi nekim stanovnicima Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u ono doba mogle izazvati čuđenje koje varira između blagog šoka i neurološkog ispada."

Dakle, predsjednica je ovaj put potpuno u pravu. Izbor je bio nikakav, ali smo se jednostavno svi navikli (nismo ni znali za bolje) pa nam je bilo dobro. Isto tako, mi djeca smo živjeli za praznike kad bi došla rodbina iz Njemačke i donijela "Milka" čokolade (zamisli to), igračke na daljinski i druge stvari koje ovdje nismo mogli ni vidjeti. Možda je u Zagrebu bilo drugačije nego u malim sredinama, ali nisam siguran da je razlika bila velika.

"Desetljećima je nama Hrvatima bilo zabranjeno da imenujemo svoje porijeklo. Umjesto da kažemo: ‘Ja sam Hrvat’, morali smo reći: ‘Ja sam iz Hrvatske’. Tko bi iskazao svoj nacionalni ponos, tome je prijetio zatvor."

U ovom slučaju je pretjerala, odnosno to nije baš točno. Moglo se izjašnjavati kao Hrvat, međutim nije se moglo kritizirati elitu na vlasti. Režim je od 1960-ih bio fleksibilniji po pitanju mnogih osobnih sloboda, država se nije poput SSSR-a i Kine uplitala u privatni život građana dok se oni nisu petljali u politiku i "pravili pametni". Mogli ste reći da ste Hrvati, ali niste mogli kritizirati Tita i partiju. Sredinom 1980-ih, prema New York Timesu, Jugoslavija je imala oko 1.000 političkih zatvorenika što je bilo, nakon SSSR-a, najviše u Europi u to vrijeme. Među tim zatvorenicima bilo je 600 Albanaca i 200-tinjak Hrvata.

Što su ti ljudi skrivili? Mislite da su širili nacionalizam i nacionalnu netrpeljivost? Većinom ne. Pogledajte izjavu zbog koje je 1977. godine Vlado Gotovac osuđen na dvije godine zatvora i još 4 godine oduzimanja građanskih prava.





F.A. Hayek je napisao da u svakom društvu većini građana političke slobode i sloboda govora ne znače puno. To je objasnio time da većina nije sklona kritičkom razmišljanju niti željna propitkivati doktrine na kojima je odgojena, odrasla ili naučena odmalena. Međutim, kako Hayek objašnjava, to nije argument protiv slobode jer ona manjina koja je to sposobna i voljna raditi, ona mijenja povijest i pokreće društveni napredak i za onu pasivnu većinu.

Time bi se moglo objasniti i zašto je mnogima u Jugoslaviji "bilo dobro". Nije ih bila briga za društvo i napredak, gledaju "svoju guzicu" pa kažu: "mojoj guzici je bilo dobro, nije me briga što je netko drugi gulio u zatvoru zbog toga što se usudio kritizirati režim, meni je bilo dobro. Išli smo na more preko sindikata, bilo nam je dobro."

Jugonostalgičari dobro znaju za maltretiranja, indoktrinaciju koja se provodila institucionalno, od malih nogu učeći djecu na početku osnovne škole bajke i mitove o NOB-u, "fašističkim Nijemcima", šopanje ratnim filmovima, pričama o socijalizmu, grozotama kapitalizma itd. Znaju dobro i za nepravdu nad pojedincima koji su se usudili propitkivati tabu teme. Znaju, ali ih nije briga jer nemaju empatije i uvijek su mislili isključivo na vlastito dupe. "Što su se pravili pametni?" - to bi bio klasični odgovor današnjih jugonostalgičara u to vrijeme.

Oni, međutim, pobijaju sami sebe jer mogu slobodno kritizirati, pljuvati i ismijavati Kolindu danas. Samo to je već dokaz da je danas u Hrvatskoj ogromna razlika u odnosu na Jugoslaviju. U njihovo omiljeno vrijeme onaj tko je pljuvao predsjednika bio je mrtav čovjek. A njihov predsjednik je proširio daleko gore laži od ovih o jogurtu i nacionalnom izjašnjavanju.

Zato je bio poštivan, zato je poštivan i danas. Znalo se da s Titom, partijom i socijalizmom nema zajebancije. Ta indoktrinacija, kojoj su generacije bile podvrgnute, ostavila je dalekosežne posljedice, što vidimo i danas.

 

Sviđa ti se članak? Podrži rad kolumnista Liberala!
VIŠE IZ RUBRIKE:
POLITIKA
HRVATSKA
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Zahtjev za ranijim odlaskom u mirovinu u pravilu znači zahtjev za nižom mirovinom.

Sindikalna akcija protiv građana RH

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kad Beljak priča djeci kako su sve škole i bolnice iz bivšeg komunističkog sustava, to je ne samo laž, već i besmislica.

Partizani i ustaše u 21. stoljeću

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Autorska prava mogu i trebaju biti zaštićena i bez gušenja slobode govora. Filtri na društvenim mrežama sasvim sigurno će uvesti cenzuru.

Peticija za spas interneta: Poručite našim europarlamentarcima da nam se prestanu igrati sa slobodom govora!

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Zuzana Čaputova je pravnica i ekološka aktivistica iz socijalno-liberalne stranke, koju su na predsjedničkim izborima podržali konzervativni liberali.

Slovački poučak: Desni populizam se ne pobjeđuje ljevičarenjem nego politikom liberalizma!

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Može se očekivati da će i ostale kreditne agencije podići rejting Hrvatske iz smeća, ali to ne znači da Hrvatska ide u dobrom smjeru.

Hrvatski kreditni rejting više nije u smeću. Što to konkretno znači?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Centralizirana država čini velike nepravde, ne samo među ljudima, već i među županijama. Pa tako kažnjava one produktivnije i nagrađuje one bez produktivnosti.

Međimurska županija ima najveći indeks poduzetništva u RH, a najnižu prosječnu plaću. Kako je to moguće?

Ekonomija

PIŠE: DAVOR NAĐI

Kažnjavanje očito ne pali, ali postoje mjere motivacije.

Kako reducirati izbjegavanje plaćanja poreza na minimum

Ekonomija

PIŠE: BORNA BJEDOV

Kako u isto vrijeme pomoći ljudima kada financijski posrnu da ne padnu na dno i motivirati ih da ne ostanu doživotno ovisni o državnoj pomoći?

Negativni porez na dohodak - staro rješenje za vječni problem

Ekonomija

PIŠE: HRVOJE MARKOVIĆ

Često čujemo zahtjeve za nacionalizaciju bankarskog sektora zato što strani vlasnici banaka iznose dobit iz Hrvatske. Kako bi bilo da su te banke u državnom vlasništvu?

Kako bi bilo da su banke u Hrvatskoj državne?

Ljudska prava

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Problem sa zaštićenim najmoprimcima u Hrvatskoj puno je širi. Država je zakazala u zaštiti privatnog vlasništva.

Tko je kriv što ljudi ne mogu koristiti vlastite nekretnine?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Stjepan Radić se okreće u grobu, ali on više ionako nije ikona za vodstvo HSS-a. Njihove su ikone sada oni koji su protjerivali i zatvarali HSS-ovce.

Beljak se slaže s HDZ-om: Hrvatsku je uništio neoliberalizam!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Francuska svejedno uvodi porez za najveće tehnološke gigante na svojoj nacionalnoj razini, a isto će učiniti i Španjolska. Koliko je to dobra ideja?

Irska i skandinavske zemlje nisu dozvolile uvođenje novog poreza na razini EU. Evo zašto je to važno...

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: