Ludwig von Mises, poznati austrijski ekonomist i liberalni teoretičar iz 20. stoljeća, opsežno je pisao o pojmovima nacije i nacionalnosti, uglavnom u kontekstu liberalizma, samoodređenja i kritike agresivnog nacionalizma.

Prilikom definiranja nacije, Mises se poziva na stare liberale iz 19. stoljeća, navodeći francuskog teoretičara Ernesta Renana i njegovo djelo "Što je nacija?" iz 1882. godine kao najjasniji primjer liberalnog tumačenja nacionalnosti gdje naciju ne definira zajednička rasa, porijeklo krvne loze, jezik, povijest, zemljopis, religija ni slično. Nacija, prema Misesu i starim liberalima, proizlazi iz čovjekovog prava na samoodređenje.

Nacija je, stoga, plebiscit skupine pojedinaca koji izražavaju želju da žive u zajedničkoj državi i po zajedničkim zakonima. To da su pojedinci uglavnom, ali ne uvijek, pritom vođeni pitanjem zajedničkog jezika, kulture, povijesti ili nekih drugih zajedničkih karakteristika, za liberalizam je samo činjenica koju valja uvažiti, a ne pravilo ili načelo.

Prema Misesu, nacija nije identična državi, a nacionalnost je subjektivna pripadnost koja bi trebala omogućiti miran suživot i slobodu, no često dovodi do sukoba zbog intervencionizma države (npr. kroz obrazovanje, sudove i ekonomsku politiku).

Nacionalizam može biti miroljubiv i ponekad čak pozitivan ako je liberalan (teži samoodređenju i jedinstvu bez agresije), ali agresivan i negativan ako vodi do ugnjetavanja manjina, imperijalizma ili ratova. Mises zagovara pravo na samoodređenje putem referenduma, gdje granice slijede volju stanovnika, a ne nacionalne ambicije, te tvrdi da samo liberalizam može riješiti konflikte nacionalnosti promičući kozmopolitizam i međunarodnu podjelu rada.

Evo nekih od najzanimljivijih citata iz Misesovih knjiga, koji se tiču nacije i nacionalnosti, odabranih na temelju njihove dubine, relevantnosti za definicije i objašnjenja.

"Ako želimo steći uvid u suštinu nacionalnosti, moramo krenuti ne od nacije, već od pojedinca. Što je nacionalni aspekt pojedine osobe i što određuje njezinu pripadnost nekoj naciji?"
- Nacija, država i gospodarstvo (1919)

Mises tumači nacionalnost kao individualnu pripadnost, uglavnom određenu jezikom i kulturom (ali ne uvijek), a ne kolektivnim entitetom poput rase ili države. Naciju vidi kao subjektivnu zajednicu pojedinaca, gdje pripadnost nije prisilna, već osobna i dobrovoljna. To je ključ za razumijevanje da konflikti proizlaze iz državne nametnutosti, a ne iz samog nacionalizma.

"Princip nacionalnosti uključuje samo odbijanje svakog vladara; zahtijeva samoodređenje, autonomiju. Međutim, njegov sadržaj se širi; geslo je ne samo sloboda, već i zajedništvo. Ali želja za nacionalnim jedinstvom također je prije svega potpuno miroljubiva. Nacionalizam se ne sukobljava s kozmopolitizmom, jer ujedinjena nacija ne želi neslogu sa susjednim narodima, već mir i prijateljstvo."
- Nacija, država i gospodarstvo (1919)

Mises objašnjava nacionalizam kao princip koji počinje odbijanjem tiranije i teži autonomiji i jedinstvu, ali samo ako je miroljubiv i kompatibilan s kozmopolitizmom. Agresivni nacionalizam vidi kao odstupanje, gdje nacija postaje izgovor za sukobe, dok liberalni nacionalizam promovira mir i suradnju između naroda.

"Pravo na samoodređenje u pogledu članstva u državi dakle znači: kad god stanovnici određenog područja, bilo da se radi o jednom selu, cijelom okrugu ili nizu susjednih okruga, jasno stave do znanja, slobodno provedenim referendumom, da više ne žele ostati ujedinjeni s državom kojoj trenutno pripadaju, već žele ili formirati neovisnu državu ili se pridružiti nekoj drugoj državi, njihove želje trebaju se poštovati i ispuniti. To je jedini izvediv i učinkovit način sprječavanja revolucija te građanskih i međunarodnih ratova."
- Liberalizam (1927)

Mises tumači pravo na samoodređenje kao teritorijalno i osobno, a ne kao pravo nacije na ujedinjenje na štetu manjina. Nacionalnost je ovdje alat za mir, jer omogućuje da granice slijede volju ljudi, sprječavajući sukobe u miješanim područjima gdje jedna nacija ugnjetava drugu.

"Nacija i rasa se ne podudaraju; ne postoji nacija čiste krvi. Svi narodi su nastali iz mješavine rasa."
- Svemoguća vlada: nastanak totalne države i totalnog rata (1944)

Mises odbacuje rasnu definiciju nacije, ističući da je nacionalnost kulturna i jezična, a ne biološka. To je kritika rasističkog nacionalizma, naglašavajući da nacije nastaju miješanjem, te da konflikti nisu prirodni već politički izazvani.

"Težnja za što jačom nacionalnom državom – onom koja može proširiti svoju kontrolu na sva područja miješane nacionalnosti – postaje neizostavan uvjet za nacionalno samoodržanje."
- Liberalizam (1927)

Mises objašnjava kako nacionalizam u miješanim područjima vodi do imperijalizma, jer nacije teže dominaciji kako bi zaštitile svoju identitet. To je kritika, jer takav pristup dovodi do ugnjetavanja manjina i ratova, dok liberalizam nudi rješenje kroz ograničenu državu i slobodnu migraciju.

"Dok se državi dodjeljuju ogromne ovlasti koje ima danas i koje javno mnijenje smatra njezinim pravom, pomisao da se mora živjeti u državi čija vlada je u rukama pripadnika strane nacionalnosti je potpuno zastrašujuća. Strašno je živjeti u državi u kojoj se na svakom koraku izlaže progonu – maskiranom pod plaštem pravde – od strane vladajuće većine."
- Liberalizam (1927)

Mises tumači strah od manjinskog statusa kao posljedicu jakih država, gdje nacionalnost postaje alat za progon. Nacionalizam je ovdje reakcija na intervencionizam, a rješenje je liberalizam koji ograničava državu na zaštitu života i imovine, čineći nacionalnost nebitnom za svakodnevni život.

"Liberalizam je, u tom smislu, humanizam; a liberal je građanin svijeta, kozmopolit... Ne zaustavlja se na ograničenim grupama; ne završava na granici sela, pokrajine, nacije ili kontinenta. Njegovo razmišljanje je kozmopolitsko i ekumensko: obuhvaća sve ljude i cijeli svijet."
- Liberalizam (1927)

Mises kontrastira nacionalizam s liberalizmom, gdje nacija nije granica, već dio šire humane suradnje. Nacionalnost je sekundarna prema univerzalnoj solidarnosti, a konflikti nestaju u slobodnom tržištu i međunarodnoj podjeli rada.