Vezani članci:
Rezultat Švedske na PISA testu ruši rasističke mitove i argumente protiv vaučerizacije u isto vrijeme
Odgovor Stankoviću: Kako tržište može ocjenjivati rad u javnom sektoru?
Dalija Orešković protiv vaučerizacije školstva: ʼTreba nam samo sustav kontrole i odgovornostiʼ
Grubišić u Otvorenom spomenuo vaučerizaciju školstva; to je isprovociralo voditelja i Ribića
Liberalno rješenje za kulturu: Hrvati će hrliti u kazališta i muzeje
5 razloga zašto sam za vaučerizaciju školstva
Je li ovaj ekonomski analitičar dao najbolji prijedlog rješenja za zdravstvo?
Liberalno rješenje za obrazovanje
Ako Crkva nije zadovoljna ovakvim školstvom, neka se založi za vaučerizaciju!
Reforma školstva ne smije stati samo na kurikulumu. Cijeli sustav je koma!
Plenkovićeva reforma obrazovanja je promašaj. Evo kako bolje uložiti 40 milijardi eura
Hrvati bi švedski prvi dan škole, ali ne bi vaučerizaciju i slobodno tržište
Steve Jobs 1995: Zašto je obrazovni sustav loš i kako ga popraviti
Ne želite da Barišić upravlja odgojem vašeg djeteta? Zahtijevajte vaučerizaciju!
Ribićeva rulja se okrenula protiv njega: Tko je to mogao predvidjeti?
PISA i Nova Europa: 7 grafova koji nam pokazuju koliko su učitelji cijenjeni u Hrvatskoj
S obzirom na visinu plaće u prosvjeti Hrvatska ima najgori PISA rezultat u Novoj Europi
Novi PISA rezultati: Hrvatska i dalje ispodprosječna, napredak ostvaruje samo u čitanju
Plenković i sindikat pali na testu socijalne pravednosti
ʼUčitelji pripremaju djecu za svijet koji ne postoji. Zamislite da štrajkaju, recimo, ljudi koji proizvode konjska sedlaʼ
Sindikat iskorištava djecu za svoje prljave ciljeve
Pismo profesorice koja nije imala političke veze: ʼPoštovani kolege, pitate li se kako je nama?ʼ
Nezadovoljstvo profesora je dokaz da socijalizam ne funkcionira
Superhik revolucija
Štrajk prosvjetara je protuustavan. Pravo na štrajk nije iznad prava djece na obrazovanje
Profesor koji napušta sindikat: ʼUmjesto da traže meritokraciju i pravdu, oni štrajkaju za sitne materijalne intereseʼ
Učenici od ponedjeljka kreću u štrajk, pročitajte njihove zahtjeve!
Naš javni sektor vrednuje rad pogrešno jer i dalje vjeruju u marksističku teoriju vrijednosti
Kad bi Hrvatska bila Finska...
Novo pravilo: Tko misli da je potplaćen, neka da otkaz i nađe nekoga tko će ga plaćati više!
Novo na Liberalu:
Izvana zeleni, iznutra neoliberali
Zagrepčani sada iz prve ruke osjećaju sve čari našeg Zakona o radu
Zašto cijene rastu: O populizmu, politici i pohlepi
Plenković poručio da ga nije briga što građani RH misle o sigurnosnoj politici
Ne, novinari nisu žrtve. Evo zašto su se okomili baš na Lovrena
Postoji li put do mira u Ukrajini?
Je li umjetna inteligencija pristrana? Evo što ChatGPT kaže o sebi i svome ʼbiasuʼ
Zakon o oporezivanju ʼekstraprofitaʼ bi mogao imati problem s Ustavom. Evo zašto...
Spremni za (s)rat
Profitira li SAD na izvozu plina u Europsku uniju?
Korona je postala smaračina, ali treba nastaviti podsjećati na šarlatane u znanosti i medijima
Vlada će zabraniti nekim radnicima rad nedjeljom. Ovo su pravna pitanja koja će morati objasniti
Helga ima problem s crncima na Twitteru
Zašto je tako teško dati otkaz neradniku u javnoj upravi? Zbog lošeg Zakona o radu
Nova runda Indexovih napada na osnivača Liberala
Premijerka Novog Zelanda u UN-u najavila rat protiv slobode govora na internetu
Iran nam treba biti podsjetnik da je ʼMoralna policijaʼ sumrak humanosti
Preraspodjela je uvijek loša ideja - Hayekova lekcija koju vrijedi ponoviti
Koronaški brojači smrti pretvorili su se u krvožedne ratne navijače
Tajna ʼprekomjerne dobitiʼ: Kako profit transakcijom u državni proračun postaje moralan?
Politička situacija pred izbore u Švedskoj 2022.: Liberali uz desne populiste
Dva zakona protiv rada na crno nisu suzbila rad na crno pa Vlada predlaže još jedan
Svi smo u mladosti prošli indoktrinaciju kolektivizmom, a samo neki se uspiju toga riješiti
Postoji nešto puno gore od inflacije. To je nestašica
Tri obilježja po kojima možemo prepoznati propagandu
Stariji sugrađani žrtve su propagande straha i loše politike. Ne smijemo ih ostaviti na cjedilu
Afričke zemlje imaju priliku prosperirati otvaranjem granica za zajedničko tržište
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Hrvatska vlada ulaže dodatnih 45 milijuna kuna u snažnije dezinformiranje građana
Problem liječničke savjesti može se riješiti bez zadiranja u ičije pravo

Što je vaučerizacija školstva (i zašto nam je potrebna)


Piše: Mario Nakić
8.11.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Što je vaučerizacija školstva (i zašto nam je potrebna)


Piše: Mario Nakić
8.11.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Reforma kurikuluma je jedna od glavnih tema u hrvatskoj politici koja je podijelila domaću javnost. Možda bismo umjesto kurikuluma trebali mijenjati cijeli školski sistem jer nije samo školski program ono što ne valja, problematičan je i naš sustav vrednovanja nastavnika u javnim školama te financiranje. Budući da u našem školskom sustavu, koji je naslijeđen iz bivše socijalističke države, porezni obveznici financiraju sve, ljudi s pravom žele odrediti koji predmeti i kako će se predavati u školama. Neki stoga naglašavaju kako je nepravedno da ateisti financiraju predavanje vjeronauka, drugi pak tvrde da je nepravedno da vjernici financiraju građanski odgoj i etiku. U isto vrijeme, nastavnik koji puno radi i ostvaruje odlične rezultate (zainteresira učenike za svoj predmet, potiče njihov rad i sudjelovanje u natjecanjima) ima istu plaću kao njegov kolega koji radi tek tako da odradi svoje radno vrijeme i koji ne uspijeva ni zainteresirati učenike za svoj predmet.

Takav izopačen i nepravedan sistem dovodi u konačnici do ukupno loših rezultata na svjetskim natjecanjima, na međunarodnom Pisa testu, a to se ogleda i u stručnosti te konkurentnosti bivših učenika kada dođu na burzu rada. Obrazovanje je definitivno jedan od najvažnijih, ako ne i najvažniji problem Hrvatske koji hitno treba rješavati.

Najbolje rješenje, koje bi zadovoljilo sve strane i potaklo konkurentnost, zove se vaučerizacija.

Što su školski vaučeri?

Vaučeri su državni certifikati koje dobije svaki učenik za školovanje i može ih iskoristiti u školi po izboru, odnosno po izboru roditelja. Za vaučere se natječu na istom tržištu i državne i privatne škole, država daje širok izbor programa svakoj obrazovnoj ustanovi, tako da se one moraju natjecati međusobno na tržištu da bi pridobile što više učenika i njihovih vaučera. Budući da se škole financiraju na osnovi vaučera koje privuku sebi, ona škola koja ne uspije prikupiti dovoljno vaučera gubi financiranje od države i samim time vrlo vjerojatno propada (ako u nju ne uloži privatni sektor ili ne prikupi novac dobrovoljnim prilozima).

To u praksi znači da škole imaju slobodu izbora predmeta, lektire, načina rada - koje onda nude na tržištu učenicima i roditeljima. Naravno, država propisuje okvir izvan kojeg se ne smije ići, ali daje široku autonomiju ustanovama da mogu konkurirati kvalitetom ponude.

Vaučerizacija bi omogućila privatnim školama da se razviju i postanu konkurentne jer u ovakvom sustavu im to nije moguće, budući da će roditelj izabrati privatnu školu za svoje dijete samo ukoliko zarađuje dovoljno da to može priuštiti. Svi već plaćamo javne škole kroz poreze. Vaučerizacija bi to promijenila pa bi svatko mogao birati doslovno u koju će školu ići - državnu ili privatnu - prema vlastitim preferencijama i željama, bez dodatnih troškova. Vaučerizacija bi omogućila i državnim školama da poboljšaju svoju kvalitetu budući da bi se onda i one našle na tržištu.

Vaučerizacija bi dovela do adekvatnog nagrađivanja kvalitetnih profesora jer bi se škole borile za one koji ostvaruju dobre rezultate s djecom. To bi povisilo cijenu njihovog rada, znači povećalo bi plaće takvim nastavnicima. Zato bi svaki nastavnik koji dobro radi svoj posao trebao biti za takav sustav.

Provedbom vaučerizacije omogućilo bi se svima da sudjeluju u osnivanju obrazovnih ustanova. U Nizozemskoj je postao trend da roditelji udruženo osnivaju škole kao trgovačka društva bez namjere ostvarivanja profita i to se pokazalo jako uspješnim modelom.

Zašto bi ljevičari i konzervativci bili za vaučerizaciju?

Vaučerizacija omogućuje veći izbor svakom pojedincu, izbor i suverenitet da si odabere edukaciju po vlastitoj mjeri i želji. To je klasično liberalno rješenje koje je ponudio ekonomist Milton Friedman još 1955. godine u eseju "Uloga države u obrazovanju". Njegov su prijedlog, u različitim varijantama, prihvatile neke države poput Čilea, Kolumbije i Hong Konga, a kasnije i Irska, Švedska i Singapur.

Ljevičari se s pravom pitaju zašto u današnjem sistemu porezni obveznici prisilno financiraju ideološki predmet poput vjeronauka, s kojim se neki ne slažu. Kad bismo vaučerizirali školstvo, onda bismo svojim vaučerom podupirali i financirali samo onu školu koju izaberemo. Sigurno bi se na tržištu našle škole bez vjeronauka i s, recimo, tri spolna i građanska odgoja. Ako ti smeta vjeronauk, upiši svoje dijete u tu školu i nećeš sudjelovati u financiranju vjeronauka. S druge strane, konzervativac će svoj vaučer upotrijebiti u katoličkoj školi ili nekoj drugoj koja ima vjeronauk i koja je tradicionalistički ustrojena. U konačnici, svatko će naći ustanovu koja najbolje odgovara njemu/njoj i djetetu.

Nije li to dobro? Možemo imati drukčije svjetonazore, a opet koegzistirati bez prisile prema ikome i bez prisilnog financiranja ideologije koju ne podržavamo.

Primjeri u svijetu

Iako postoje zemlje gdje se već čitav niz godina uspješno provodi, u stručnim krugovima smatraju da je još uvijek prerano donositi zaključke i preporučiti takav sistem na globalnoj razini. Dosadašnja istraživanja pokazuju i pozitivne i negativne učinke, ali je onih pozitivnih ipak više. U Kolumbiji je vaučerizacija povećala udio učenika koji u roku završe osnovnu školu za 10 posto. U Švedskoj, gdje se vaučerizacija provodi od 1992. godine, došlo je do povećane konkurencije između privatnih i državnih škola te poboljšanja rezutata učenika na Pisa testu.

Vaučerizacija je prihvaćena u nekim dijelovima SAD-a. Istraživački institut Manhattan proveo je istraživanje 2003. godine u Floridi zaključivši kako učenici ostvaruju bolje rezultate u državnim školama koje u svojoj blizini imaju privatnu konkurenciju nego u onim državnim školama koje to nemaju, što znači da izravna konkurencija povećava kvalitetu obrazovanja u javnom školstvu. Istraživanje među američkim ekonomistima pokazalo je da čak tri četvrtine ekonomista smatra kako bi za roditelje i državu najekonomičnije rješenje bilo potpuno vaučerizirano školstvo. Osnivač Applea Steve Jobs također je bio jedan od velikih zagovornika vaučerizacije tvrdeći kako je u državnom školstvu "najveći problem birokracija, a ona bi se riješila potpunom vaučerizacijom sustava".

Švedska ima jako dobar sustav vaučerizacije školstva, nazvan "skolpeng". Školstvo je decentralizirano i u potpunosti prepušteno lokalnoj samoupravi. Porezni obveznici uplaćuju u zajedničke lokalne fondove novac za koji dobiju vaučere koje onda iskoriste u školi po želji. Mnoge škole su osnovale udruge roditelja, one nisu profitabilne i na tržištu su skupa s privatnim i državnim školama. Istraživanje Instituta za proučavanje tržišta rada pokazalo je da je slobodnotržišna reforma u Švedskoj 1990-ih donijela poboljšavanje kvalitete obrazovanja i u osnovnom i u višem školstvu. U početku su se švedski socijalisti tome opirali i kritizirali tvrdeći da će doći do pada kvalitete obrazovanja, no to se nije dogodilo i sada, kad su na vlasti, više i ne pomišljaju da mijenjaju sustav.

Singapur ima školski sistem bez vaučera, ali se svodi na gotovo istu stvar. Svako dijete u dobi između 6 i 16 godina dobiva određenu sumu novca svake godine od države na svoj račun za obrazovanje. To se zove "Edusave". Učenici koji ostvaruju odlične rezultate i idu na svjetska natjecanja dobivaju veći iznos, a svatko može taj iznos povećati dobrovoljnim uplatama (roditelji, privatni sektor, humanitarne organizacije itd.). Za taj novac učenik, odnosno roditelji, biraju u koju školu - državnu ili privatnu - će upisati svoje dijete. Svaka škola ima široku autonomiju za vlastiti program. Rezultati su više nego dobri, budući da je Singapur redovito najbolji po Pisa testu u cijelom svijetu, a osobito u matematici i fizici, i to na svim razinama - i u osnovnoj i u srednjoj školi.

Kritike vaučerizacije

Protivnici vaučerizacije tvrde da bi ona mogla dovesti do segregacije djece budući da će roditelji za svoju djecu birati škole prema vlastitom svjetonazoru te da na taj način djeca "neće učiti toleranciji". Ova teza još nije dokazana u praksi, a vrlo lako se može pobiti na primjeru Švedske koja prakticira vaučerizaciju već gotovo 30 godina, a slovi za najtolerantniju naciju na svijetu.

Također, neki tvrde da vaučerizacija može dovesti i do pada kvalitete obrazovanja, budući da bi škole mogle lakše puštati učenike samo da ih privuku. Iako je teza legitimna, malo je vjerojatno da će roditelji, koji ipak odlučuju za svoju djecu, preferirati školu "samo da se prođe" umjesto da njihova djeca prikupe što više znanja koja će im biti potrebna u životu i radu.

Vaučerizacija za Hrvatsku

U našem društvu vaučerizacija bi bila spas na više razina. Ona je jedina nada da se popravi kvaliteta obrazovanja, da nastavnici budu adekvatno plaćeni i da građani dobiju izbor. Jer znate i sami, svako dijete je posebno. Nije ih dobro sve stavljati u isti koš i isti program, trebamo njegovati posebnosti, a ne prosjek. To bi nam omogućila vaučerizacija školstva.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.