Što je Vučić rekao krivo?

10.9.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
3

Što je Vučić rekao krivo?

Hrvatski javni prostor ispunilo je zgražanje nad Vučićevim govorom na Kosovu. Mediji traže komentare, političari zbunjeno nešto mucaju, oporba traži očitovanje vlade itd.

Hrvatska zbog povijesnog iskustva ima razloga biti traumatizirana govorima predsjednika Srbije na Kosovu, ali u ovom slučaju govora Aleksandra Vučića to i nije slučaj. Komentirat ćemo ovdje samo za Hrvatsku bitne i najistaknutije dijelove njegovog govora.

Hrvatski mediji su kao ključnu točku govora u svojim naslovima istaknuli dio "da se u Kninu vijori šahovnica koje tamo nikada nije bilo". Dakle – to je točno! Uzrujavamo se radi očigledne istine.

Istina o "šahovnici" u Kninu

"Šahovnica", što je dijelom i posprdni naziv za hrvatsku zastavu, u Kninu se službeno, javno i masovno vijori od 5. kolovoza 1995. godine. Ranije to nikada nije bio slučaj. Vučić nije rekao ništa krivo.


O povijesti Knina nema mnogo knjiga, ali sasvim dovoljno da to znamo. Treba biti oprezan s lažnim interpretacijama kakve možemo naći na hrvatskoj Wikipediji. Osim niza činjeničnih grešaka iz povijesti Knina, interpretacija je u skladu s tipičnim malograđanskim šovinizmom.

No, pustimo hrvatsku Wikipediju. Možemo pričati o Kninu kao o "središtu hrvatskih srednjovjekovnih kraljeva". Međutim, o tome zaista malo znamo i ne trebamo miješati feudalne odnose iz 11. stoljeća s modernim državama kakve postoje u novom vijeku. Čak i ako prihvatimo nacionalno-romantične bajke o kralju Zvonimiru i slično, to Hrvatsko Kraljevstvo zasigurno nije koristilo današnju hrvatsku zastavu.

Od 1522. do 1688. Kninom su vladale Osmanlije, a od 1688. do 1797. Mlečani. Nakon kratkog boravka Francuza i razdoblja Napoleonovih ratova grad je pripao Habsburškom castvu 1813. Nakon stvaranja Dvojne monarhije Austro-Ugarske 1867. Knin je pripadao u Kraljevinu Dalmaciju, austrijski dio Monarhije.

"Šahovnice" nije bilo ni kod Osmanlija ni kod Mlečana, ni kod Francuza, ni kod Austrijanaca, niti je bila na grbu Kraljevine Dalmacije.

Stvaranjem jugoslavenske države 1918. "šahovnici" i dalje nije bilo traga u Kninu. U Kraljevini Jugoslaviji završena je izgradnja željeznice, započeta u doba Austrije, pa je grad dobio na važnosti. To je značilo da je postojala potreba za radnom snagom pa su Srbi iz okolnih sela naselili grad. U pravilu su bili lojalni srpskom kralju i "šahovnica" je samo slučajno mogla zalutati u Knin.

Knin je 1941. okupirala talijanska vojska, a 1943. njemačka. Grad je formalno bio u sastavu NDH, ali NDH nikada nije imala stvarnu vlast u gradu pa ni simboli NDH nisu istaknuti. I talijanska i njemačka vojska podržavala je četnike popa iz obližnje Strmice, Momčila Đujića. Krajem 1944. u gradu se našla i jedna manja ustaška jedinica koja je zajedno s četnicima i Nijemcima "branila" grad (od partizana). To je jedini slučaj da se "šahovnica" našla u Kninu.

U prosincu 1944. u Knin su ušle partizanske snage VIII. dalmatinskog korpusa. Ne moramo crtati koja je bila njihova zastava i zastava SR Hrvatske.

Takvo stanje trajalo je sve do ljeta 1990. Nova vlast s HDZ-ovom većinom u Saboru je u srpnju 1990. donijela amandmane na Ustav SR Hrvatske kojima je zvijezda petokraka zamijenjena "povijesnim hrvatskim grbom", odnosno "šahovnicom". Ti ustavni amandmani nikada nisu zaživjeli u Kninu jer su ubrzo postavljene prve barikade i osnovana SAO koja je kasnije postala RSK, a Knin njezin glavni grad. Tamo se "šahovnica" sanjala jedino u najgorim snovima. "Šahovnica" se 5. kolovoza 1995. prvi put zavijorila u Kninu. Dakle, Vučić ništa pogrešno nije rekao.

"Srba više nema u Kninu"

Uz to, Vučić je rekao da Srba više nema u Kninu. Ni to nije pogrešno. Srba u Kninu i okolici ima i danas, ali vrlo malo i brojem i postotkom u odnosu na stoljeća prije. Sam grad Knin sve do 1930-ih godina imao je hrvatsku (tanku) većinu, ali u okolici su u većini živjeli Srbi. Prema popisu stanovništva 1991. je u Kninu i okolici živjelo oko 43.000 stanovnika, od kojih oko 38.000 Srba, odnosno 88 posto. Na upravnom području današnjeg Grada Knina, prema popisu iz 2011. godine, živi oko 15.500 stanovnika od kojih oko 3.500 Srba ili 23 posto.

To je činjenica. Zašto je to tako, to je već drugo pitanje.

Vučić priznao da rat u Hrvatskoj nije bio "građanski"

Vučić je rekao i jednu stvar koja je pomalo zaobiđena. Rekao je da je Srbija pomagala "braću" u Kninu. To se naravno čini samorazumljivo jer tko bi vjerovao da se iz jednog malog, ružnog i zabitog gradića kao Knin može roditi nešto ozbiljno i opasno kao RSK, bez pomoći Beograda. Međutim, mnogo puta moglo se čuti kako je rat u Hrvatskoj bio građanski i stvar između Hrvata i Srba u Hrvatskoj, s kojim Srbija ništa nije imala. Ovdje je na neki način Vučić tu "pomoć" priznao.

Milošević "najveći lider u povijesti Srbije"?

Vučić je rekao i jednu notornu i opasnu glupost, to da je "Milošević najveći lider u povijesti Srbije". Ako Vučića već nije briga za Miloševićeve ratove, za sudbine Hrvata, Bošnjaka i Albanaca, za Srbiju bi ga trebalo biti briga. Zaista, rijetko ćemo pronaći lidera koji je svoju zemlju toliko politički, ekonomski, kulturno, društveno i moralno unazadio, kao što je Milošević Srbiju.

Koliko je bio "velik" najbolje govori činjenica da je Srbiju doveo 1999. u rat s najmoćnijim savezom u povijesti čovječanstva. Ali, to se nas u Hrvatskoj zaista ne bi trebalo mnogo ticati. Od toga najveću štetu ima i imat će Srbija.

Istovremeno, Vučić i njegovi ljudi samo u takvoj državi mogu vladati.

Dakle – ne uzrujavati se kao bik na crvenu krpu. Ne uzrujavati se kad netko kaže istinu kao što je Vučić rekao da Srba u Kninu više nema i da šahovnice nikad nije bilo. Nema za to razloga. Knin je danas u Hrvatskoj, nema nikakve naznake da više neće biti, a istovremeno Knin i Hrvatska imaju ozbiljnijih problema koji nemaju nikakve veze s Vučićem.

 



VIŠE IZ RUBRIKE:
POLITIKA
SVIJET
O autoru
Dr.sc. Vladimir Filipović, povjesničar i politolog. Radi kao docent na Libertas međunarodnom sveučilištu. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Igor Rudan se, poput mnogih drugih svojih kolega znanstvenika u prošlosti, upustio u priču o ograničenim resursima i neodrživom ekonomskom sustavu.

Uz dužno poštovanje, gospodine Rudan, ovaj put niste u pravu.

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Usporedila je putnički željeznički promet u Hrvatskoj i Japanu. Pogodite koja je glavna početna razlika...

Je li Holy upravo pozvala na privatizaciju HŽ-a?

Škola

PIŠE: LIBERAL.HR

Prema Bastiatu, svaka vlada ima samo tri izbora: 1) nekolicina pljačka većinu, 2) svatko pljačka svakoga i 3) nitko ne pljačka nikoga. Koju od te tri vlade žele Žuti prsluci?

Žuti prsluci su na teži način naučili da je Bastiat bio u pravu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Teško je nabrojati sve populističke izjave i obećanja u ovoj kampanji pa ću izdvojiti samo one najgore.

Top lista populista (izdanje EU izbori 2019.)

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

83-godišnjak je pucao kroz ulazna vrata kad je shvatio da netko pokušava provaliti. Ubio je 25-godišnjeg mladića. Sad ga žele poslati u zatvor.

Mediji provode javni linč nad nevinim čovjekom i pomažu državi da ga dokrajči. Njegov grijeh? Branio se od provalnika.

Politika

PIŠE: SANDRA PAŠKVAN

Smatraju li SDP-ovci u Odboru za nagrade da gradonačelnik nije to zaslužio, da su proračuni za koje su i sami glasali - zajebancija?

Nominirala sam Obersnela za nagradu grada Rijeke zbog manjka u proračunu. Njegov odbor je odbio nominaciju...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Za Katarinu Peović rad u call centru je robovanje, a konobarenje je ispod časti.

Poslovi kojih se drugovi iz Radničke fronte najviše boje

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Spuštanje zastava na pola koplja i paljenje svijeća zbog gašenja jedne firme koja je desetljećima trošila tuđi novac govori dosta o razini opće pismenosti.

Hrvati su previše emotivna bića. Samo kod nas još ovakva patetika može proći.

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska ima, u usporedbi s drugim zemljama Nove Europe, slab izvoz. On je rezultat slabijeg uvoza zbog protekcionističkih državnih politika.

Hrvatska nije deindustrijalizirana. Našoj industriji bi išlo puno bolje da je država ne ʼštitiʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Korupcijska afera u Austriji završila je ekspresno, za hrvatske pojmove iznenađujuće. Kod nas slične stvari završavaju posve drugačije.

Koja je razlika između Hrvatske i civiliziranih država?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rekao je da planira preuzeti HSLS, osvojiti 10 posto na izborima i onda mijenjati nacionalnu politiku.

Hrebak pruža ruku Pametnom: ʼTreba nam jedna snažna liberalna opcijaʼ

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Za jedne ljubitelje zločinaca tolerancija i ljubav, za druge zatvor. To je Hrvatska po njenoj mjeri.

Anka kaže da je u spotu s Che Guevarom pokazala ʼtolerancijuʼ. Hoće li tako i s ustašofilima?

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: