Estonija je pretkraj prošlog stoljeća bila uzor ostalim zemljama Nove Europe - zavidnog i stabilnog gospodarskog rasta pokazivala je tendenciju da će postati prvi kandidat za izjednačavanje s bogatim europskim Zapadom. Dugododišnja vladavina dviju liberalnih stranaka koje su se desetljećima izmjenjivale na vlasti, model niskih i jednostavnih poreza (svi porezi su bili fiksni na 20 posto), lake i brze mogućnosti osnivanja startupa - to su bile prednosti koje su davale gospodarstvu vjetar u leđa i Estoniji dobar glas u svijetu.

Međutim, od 2021. priča za Estoniju se okreće u suprotnom smjeru - zemlja ulazi u recesiju iz koje se još nije izvukla, ima trenutno jednu od najviših inflacija u Europskoj uniji (najvišu u Eurozoni), a razvikane i uspješne firme bježe preko granica. Tijekom posljednje četiri godine Estoniju su po BDP-u per capita, prilagođenom kupovnoj moći, prestigle Poljska, Litva i Hrvatska. Što se dogodilo?

Usporedba kretanja BDP-a po stanovniku (prilagođeno kupovnoj moći) Estonije i Hrvatske

Prema estonskim analitičarima, razlog potonuća estonskog gospodarstva leži u kombinaciji različitih faktora. Prvo, tu je covid kriza koja je narušila državnu fiskalnu politiku i povećala javni dug. Zatim je došla ruska agresija na Ukrajinu, koja je donijela energetsku krizu i drastično povećanje državnog izdvajanja za obranu.

Vladajuća Reformistička stranka, kojoj je tada bila na čelu Kaja Kallas, sadašnja zamjenica predsjednice Europske komisije, nije bila iskrena prema građanima te je 2023. godine pred izbore obećala da neće povećati poreze. Ubrzo nakon izbora Kallas donosi loše vijesti - državni proračun ne može više podnijeti aktualno stanje i porezi moraju ići gore. Povećanje PDV-a i poreza na dohodak i dobit došlo je kao pljuska građanima, a pogotovo malim i velikim poduzećima.

Razvikani estonski startupi kao što su Skype, ID.me i Modesat završili su u SAD-u, a mnogi drugi također razmišljaju o napuštanju Estonije i cijele EU. Estonija je izgubila prednost konkurentne destinacije za osnivanje tvrtke. Postojeća poduzeća izgubila su dobar dio tržišta jer su se suviše oslanjala na skandinavske države gdje se smanjila osobna potrošnja. Osim toga, uslijed sankcija Rusiji cijene energenata su značajno porasle, a Estonija nije dovoljno ulagala u obnovljive izvore.

"Na većem planu i tijekom mnogih godina, estonski ekonomski model i njegova institucionalna struktura poslužili su prilično dobro. Nažalost, ovisnost o međunarodnim vezama okrenula se protiv nas i stvorila većinu prepreka u posljednjih nekoliko godina", rekao je Rasmus Kattai, direktor ekonomske politike u estonskoj središnjoj banci.

"Gospodarsko okruženje se promijenilo i svi se moraju prilagoditi novoj stvarnosti. Izazovno je, ali ne i nemoguće. Osnovni temelji za ponovno stajanje na noge i dalje su tu - tržište rada pokazuje se otpornim i fleksibilnim; tvrtke traže nova tržišta i mogućnosti, unapređuju tehnologije, produktivnost", dodaje Kattai.

Peeter Raudsepp, direktor Estonskog instituta za ekonomska istraživanja, nije tako optimističan:

"Međunarodna konkurentnost Estonije opada, državne financije više nisu u redu, rastuća razina poreza pogoršat će situaciju u našem gospodarstvu u svakom pogledu još dugo vremena. Estonska vlada nema plan za gospodarski razvoj. Rat u Ukrajini ili drugi problemi ne mogu biti izgovor, jer su naši susjedi prošli puno bolje od nas. Estonija je izgubila ili umanjila svoje prednosti. Danas nam je potrebno više inovacija za proizvodnju i izvoz proizvoda veće vrijednosti. Proizvodi koje smo do sada izvozili preniske su vrijednosti da bi se mogli proizvoditi sa sadašnjim, puno većim troškovima proizvodnje."

Ekonomsku krizu prati i ona politička. Od prošlih izbora u proljeću 2023. do danas došlo je do tektonskih promjena, prema anketama. Vladajući Reformisti pali su s 31 posto na 10 posto podrške birača. Birači im čak i ne zamjeraju toliko recesiju koliko neiskrenost. Osjećaju da su prevareni. Na prvo mjesto je izbila konzervativna stranka Pro Patria (Domovina) koja ima podršku preko 25 posto birača. Na drugom mjestu je stranka Centar (socijalno-liberalna stranka), treći je desno-populistički EKRE, a na četvrtom su mjestu socijaldemokrati.

Novoj stranci Parem, nastaloj prije dvije godine, raste podrška i trenutno je na 8 posto. Oni okupljaju konzervativce i liberale nezadovoljne nedavnim ekonomskim politikama vlade koji traže povratak niskim porezima i nižoj državnoj potrošnji. Do sljedećih parlamentarnih izbora još su dvije godine, tako da se može još svašta dogoditi. Bit će zanimljivo vidjeti kako će se estonska situacija na ekonomskom i političkom planu nastaviti razvijati.